Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ljepote potopa

Objavljeno prije

na

Zagovornici izgradnje hidroelektrana na Morači u protekloj godini pucali su iz svog raspoloživog oružja. U plan za izgradnju HE utkali su puno bajkovitih elemenata, poput onih o otvaranju mnogobrojnih radnih mjesta, turističkih kompleksa koji će nići na obalama akumulacionih jezera, jahtama i skuterima koji će premrežiti vještačka jezera, turistima koji će, zasićeni prirodnim ljepotama pohrliti da vide betonske brane. Bilo je tu i puno priča o Crnoj Gori kao energetskoj izvoznoj sili na Balkanu, pa građanima Crne Gore koji će, napokon, prestati da misle o struji jer će je imati na dohvat ruke.

PRIČINE PRIČE: No, idila nije dugo trajala dugo. Nadležni su, ipak, priznali da će građani struju plaćati po tržišnim uslovima, a prvobitni plan je pod pritiskom javnosti vraćen na popravni a nakon toga je nastavljena ujdurma s koncesionim aktom i ugovorom. I dalje se u Vladi uporno zalažu da proguraju brane. Ne mašu više s onako raznobojnom lepezom argumenata kao na početku 2010. godine ali tu su, da s vremena na vrijeme, puste malo (dez)informacija o tome kuda ide tok priče. I pokažu – na čiju vodenicu će voda nagrnuti.

Građani se, sve su prilike, neće ovajditi. Na dobitku će, sasvim izvjesno, biti Italijani. I njihovi partneri u Crnoj Gori. Tender koji je najavljivan kao bitka renomiranih firmi za posao vijeka u Crnoj Gori pretvorio se u pravi fijasko. Nakon odustajanja Kineza – spisak se sveo na naše prekomorske susjede.

Ako ikada bude zaključen posao sa stranim partnerima, crvenu vrpcu neće sjeći oni koji su je najavljivali. Dva ministra, u čijem su djelokrugu rada bili planovi za HE, ispraznili su svoje fioke u Vladinim kabinetima. Ministar ekonomije Branko Vujović i ministar urbanizma i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović odlaze s pozornice. Makar ove Vladine.

ZAPAŽENE ULOGE: I jedan i drugi su imali zapažene uloge u pokušaju zamagljivanja činjenica oko HE na Morači. Vujović je načinio čitav niz prekršaja u informisanju javnosti. Upitan da li će građani, ako se izgrade HE imati jeftiniju struju ponovio je ono što smo već svi znali – da ćemo od 2015. biti dio otvorenog tržišta i sami birati gdje ćemo je i po kojim uslovima kupovati. Analizu ekonomskih efekata gradnje HE na Morači, koju su radili Vladini činovnici, nazvali su aktom nezavisnih eksperata a do danas ne postoji jasna analiza koja bi građanima pokazala šta dobijaju a šta gube gradnjom HE na Morači. Vujović je, i pored toga, ponavljao da će Crna Gora smanjiti energetski deficit, iako je izvjesno da ta struja ne bi bila naša već italijanska.

A građani, opet, nijesu mogli da vjeruju kada je počeo priču o mogućem prevođenju voda Tare u Moraču, iako je kanjon Tare pod zaštitom UNESCO-a i skupštinske deklaracije.

Za razliku od njega, Gvozdenović je, kako je odmicalo vrijeme i nizali se promašaji, pokazao da ne želi da ga javnost doživljava kao tvrdokornog pobornika HE. Pa je, nakon javne rasprave obznanio da „plan ide na popravni”, zahvaljivao se nevladinom sektoru na saradnji, pokušavao da spusti loptu kad je njegov kolega Vujović ustvrdio da priča o Tari nije zaključena. Kada propagandna mašinerija, koju je Vlada aktivirala u čitavom procesu za nemali novac, nije uspjela da isprodukuje opšte oduševljenje građana branama i strujom za Italijane – Gvozdenović je postao uzdržaniji u najavljivanju blagodeti koje potop donosi Morači.

KRUPNI IGRAČI: Vujović je sam tražio povlačenje iz Vlade, Gvozdenović nije. Ali je zato najavljeno njegovo ponovno učešće u rukovodećoj strukturi Elektroprivrede koja je, zajedno s italijanskom A2A za Vladu najpoželjniji partner za izgradnju HE. Taj transfer ne bi bio po zakonu jer funkcioner ne može, u periodu od jedne godine, „da zastupa pravno ili fizičko lice pred organom vlasti u kojem je vršio javnu funkciju u predmetu u kojem je kao javni funkcioner učestvovao u donošenju odluke”. Tako makar piše u članu 13 Zakona o sprječavanju konflikta interesa.

No, otvoreno je pitanje kako će ovaj proces biti nastavljen. Tender za koncesionara otvoren je do 15. aprila. Dok se nove karte ne otvore i nova Vlada ne pokaže kako će ih i za čiji račun miješati, ne treba zaboraviti da su u igri krupni igrači. Podsjetimo – rođeni brat bivšeg premijera Mila Đukanovića crta kuda će ići kabl za izvoz struje u Italiju. Republički zavod za urbanizam i projektovanje, čiji je vlasnik Aco Đukanović, u konzorcijumu s hrvatskim firmama, uključen je u posao izrade prostornog plana za koridor dalekovoda od Crnogorskog primorja do Pljevalja i podmorski kabl između Crne Gore i Italije.

Upravo je bivši premijer Đukanović s italijanskim premijerom Silviom Berluskonijem dogovorio kabl. Sada brat dogovor treba da pretoči u djelo. A još je otvoreno i pitanje – kojim će se biznisom zabaviti Milo Đukanović nakon odlaska s premijerske funkcije.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo