Još dva međunarodna dokumenta svjedoče da je potrebno mnogo više volje i truda  kako bi Crna Crna suštinski ovladala evropskim standardima. Ili, makar, (p)ostala stabilna država na tzv. evropskom putu

Može biti da se u Crnoj Gori nikad nije živjelo bolje, kao što tvrdi premijer ali, da parafraziramo nesuđenog gradonačelnika Podgorice, ovo nije dobro. Sa tendencijom da, u skorije vrijeme, bolje biti neće.

Dokumenta pristigla iz Venecije i Strazbura sadrže ozbiljna upozorenja zbog narastajućih političkih tenzija i institucionalne nestabilnosti u Crnoj Gori. Treba ih pročitati, pa se  osvrnuti oko sebe i registrovati očiglednu najavu dolazećih ekonomskih nevolja.

Međutim, umjesto da mišljenje Venecijanske komisije o razrješenju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović i rezolucije o Crnoj Gori koju je usvojio Evropski parlament posluže kao ozbiljno (poslednje?) upozorenje i osnova za konsenzus o neophodnim reformama, oni su postali povod za dodatno političko pregrupisavanje i prepucavanje vlasti i opozicije.

Iz Venecijanske komisije su nas obavijestili,da u njenoj nadležnosti nije da tumači ovdašnje ustavne i zakonske norme, niti da ocjenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su u spornom slučaju preduzeli Skupština i Ustavni sud. Potom su pritvrdili : Ustavni sud nije radio ono što je bio dužan, a Ustavni odbor, odnosno parlament, radili su ono što nijesu trebali.

“(Venecijanska) Komisija u tom pogledu podsjeća na obavezu lojalne saradnje među državnim institucijama u demokratskoj državi zasnovanoj na vladavini prava”, posavjetovali su, predlažući niz konkretnih mjera koje treba usvojiti/preduzeti kako bi se preduprijedili slični problemi u budućnosti.

Ministar pravde je, tim povodom, najavio formiranje radne grupe koja će se pozabaviti predloženim rješenjima. Dok su poslanici vlasti i opozicije iskoristili pažljivo birane izvode iz mišljenja Venecijanske komisije kako bi sebe proglasili za pobjednika spora koji je zimus paralisao politički život u Crnoj Gori. Budu li se i preporuke Vencijanske komisije interpretirale na isti način – mrka kapa.

U Strazburu, poslanici Evropskog parlamenta, usvajajući rezoluciju o Crnoj Gori približno dvotrećinskom većinom, pozdravili su “napredak u otvaranju i zatvaranju pregovaračkih poglavlja”. Istovremeno u rezoluciji je  iskazana zabrinutost zbog „politizacije pravosuđa, sporosti u reformi ključnih institucija i nedovoljnog uključivanja opozicije u donošenje odluka“. Takođe je naglašeno kako „proces evropskih integracija ne smije biti taoc kratkoročnih političkih interesa“. Dok se poseban dio odnosi  na porast „nacionalističke retorike i pokušaje istorijskog revizionizma u javnom diskursu“.

Da izbjegnemo greške u interpretaciji: u tački 30 rezolucije, Evropski parlament „izražava zabrinutost zbog sve učestalijih pokušaja revizije istorijskih činjenica iz perioda Drugog svjetskog rata i poslijeratne Jugoslavije, koji potkopavaju društvenu koheziju i odnose sa susjedima“.

Ovamo, kod kuće, Više državno tužilaštvo u Podgorici prije neki dan odbacilo je krivičnu prijavu koju je nekoliko NVO podnijelo protiv Jovana Mićovića (u javnosti poznatiji kao mitropolit Joanikije) i više drugih osoba zbog govora mržnje, odnosno,veličanja četničkog pokreta . Tužilaštvo je zaključilo da u izjavama poput one Mićovićeve, da je zlikovac Pavle Đurišić “veliki junak nepobjedivog karaktera”, a ni u drugim radnjama prijavljenih  “nema elemenata bića prijavljenog, niti drugog krivičnog djela za koje se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti”.

Podnosioci tužbe imaju pravo žalbe. Svaštočine mogu, nekažnjeno, nastaviti da veličaju zločince tipa Pavla Đurišića i Ratka Mladića ili da negiraju genocid u Srebrenici. Sve čekajući “da se vojska na Kosovo vrati”.

Koga je briga za upozorena EP da takav trend, destabilizuje unutrašnji društveni okvir, i  narušava i odnose Crne Gore sa državama regiona… Nadležne, očigledno, nije. Zato državne institucije i dalje funkcionišu kao arene dnevno političke borbe,  umjesto da budu garant vladavine prava.

Želi li Crna Crna da suštinski ovlada evropskim standardima ili da, makar, postane stabilna država na tzv. evropskom putu, kozmetičke/tehničke reforme neće biti dovoljne. Potrebno je mnogo više. Od jačanja i poštovanja institucija, preko osnaživanja kulture dijaloga i kompromisa, do jasnog distanciranja od ekstremističkih i revizionističkih tendencija.

U suprotnom, evropska ali i svaka druga budućnost Crne Gore  biće dovedena u pitanje.

Zoran RADULOVIĆ

Koliko god da su motivi protestnih okupljanja s kraja na kraj Crne Gore različiti, gotovo svi imaju zajedničku nit: građani blokiraju ulice kako bi odgovornima skrenuli pažnju na postojanje problema koji je u njihovoj nadležnosti. A ne rješava se

Od srijede imamo skuplji hljeb. Vekna bijelog hljeba, od 700 grama, umjesto 80 košta – 85 centi. Za desetak procenata poskupjeće i druge vrste hljeba i peciva, najavili su iz Udruženja pekara, uz konstataciju da je poskupljenje „simbolično“ i, kažu, neminovno – zbog naraslih troškova poslovanja.

„Kada je u pitanju cijena hljeba, Vlada tu ne može uticati“, rekao je ministar poljoprivrede Vladimir Joković u novembru 2022. godine. Sada se nije oglašavao. SNP priprema partijski kongres pa ministar, biće, ne stiže da se bavi „trivijalijama“.

Zato je najavu poskupljenja hljeba, umjesto resornih ministara, komentarisao predsjednik borda Eklektroprivrede Crne Gore.  „Želim da apelujem na vlasnike pekara i sve proizvođače osnovnih životnih namirnica da se uzdrže od povećanja cijene hljeba“, poručio je Milutin Đukanović pozivajući na društvenu odgovornost.

„Ako smo mi u EPCG mogli da u najtežim uslovima obezbijedimo stabilnost i ne posežemo za povećanjem cijena prema građanima, vjerujem da i drugi mogu slijediti taj primjer. Samo zajedno možemo očuvati ekonomsku stabilnost i pokazati da su nam građani i njihov životni standard zaista na prvom mjestu“, poručio je.

Šta ti je društvena odgovornost. Đukanović, doduše, ne priča o političkom i porodičnom zapošljavanju ili enormnim troškovima koji su i resornog ministra Admira Šahmanovića natjerali da zatraži objašnjenja od EPCG. Ili o milionima isplaćenih  zaposlenima  mimo redovnog sistema isplate zarada, slupanim službenim vozilima (neki  menadžeri iz sistema Elektroprivrede urnisali su više komada bez kazne i obaveze da naknade štetu), službenicima koji u radno vrijeme u kancelarijama upravne zgrade EPCG drže privatne časove. Važno je da struja i hljeb ostanu jeftini. I, uglavnom, dostupni.

U Crnoj Gori se nikada nije bolje živjelo, obavijestio nas je premijer Milojko Spajić. Opet. Na pitanje šta njegova Vlada može da uradi po pitanju učestalih blokada puteva (tunela, plaža, šetališta…), odgovornost je prebacio na građane.

Demokratija je, kaže, stigla u Crnu Goru, pa sada svako može da izrazi svoje mišljenje. „Ali, jako je bitno da građani imaju senzibiliteta za ono od čega se živi, a to je turizam, i da svojim djelovanjem ne ugrožavaju svoju budućnost”.

Vladin senzibilitet je drugo. Cetinjani na Kruševom ždrijelu svakodnevno protestuju tražeći da nadležni ponesu odgovornost za (ne)reagovanje prije, tokom i nakon dva masovna ubistva u Prijestonici koja su se dogodila za manje od dvije i po godine. Građani blokiraju put Šavnik-Žabljak zahtijevajući da se završe lokalni izbori započeti u oktobru 2022. Mještani pograničnih sela u Pivi blokirali su magistralni put Plužine-Sarajevo tražeći da stanovnicima opština Plužine i Gacko bude dozvoljeno da sa ličnim dokumentima mogu prelaziti granicu preko prelaza Ravno, u Pivi, i da turisti u ljetnjoj sezoni taj prelaz mogu koristiti kao granični.

Tu nije kraj blokadama. Zbog odluke Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da zabrani sječu šume u privatnom vlasništvu, mještani sa područja opština Nikšić, Plužine i Cetinje, koji se bave ovom djelatnošću, blokirali su jednu saobraćajnu traku kod tunela Budoš a, neki dan kasnije, i put Nikšić – Vilusi u mjestu Kuside. Saobraćaj na gradskoj rivi u Kotoru blokirali su vlasnici taksi-glisera pokušavajući da skrenu pažnju nadležnim u Ministarstvu pomorstva na nezadovoljstvo najavljenim promjenama Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe. U Tivtu su građani protestovali zbog odluke Morskog dobra da u zakup da jednu od rijetkih slobodnih plaža u toj opštinu (plaža Belane). Ulcinjani su, nedavno, blokirali saobraćajnice prema Baru i Sukobinu pokušavajući  da odbrane Veliku plažu od nenajavljenih investitora iz UAE.

Protesta je bilo i u Podgorici, Pljevljima, Baru, Bijelom Polju… Koliko god da su motivi protestnih okupljanja različiti, gotovo svi su imali jednu zajedničku nit: građani su izlazili na ulice kako bi odgovornima, uglavnomVladi, skrenuli pažnju na postojanje problema koji je u njihovoj nadležnosti. A ne rješava se.

Zoran RADULOVIĆ

Ne treba čitati  brižljivo sročene poruke iz Brisela, da bi znali da smo sa vladavinom prava i borbom protiv korupcije na početku.  Vidi se i golim okom.  Jelena Perović je, eto, opet  na vratima ASK-a .  Bukvalno. Dok  lista nevinih funkcionera  postaje sve duža

Stigao je novi non paper.  Sa starom ocjenom.  Potreban je intezivniji rad i politička posvećenost, upozoravaju opet iz Brisela,  da bi Crna Gora zatvorila poglavlja 23, 24, koja se odnose na vladavinu prava i borbu protiv korupcije. Ključna za evropski put zemlje.

“Crna Gora je nastavila sa implementacijom završnih mjerila za poglavlja 23 i 24, uz određene početne rezultate”, navodi se u dokumentu i podsjeća da je vremenski okvir, odnosno 2026. , koju je vlast predložila za zatvaranje ovih poglavlja – ambiciozan.

Ne treba  čitati brižljivo sročene poruke iz Brisela, da bi znali da smo sa  vladavinom prava i borbom protiv korupcije – na početku.  Vidi se i golim okom. Jelena Perović je, eto, opet na vratima Agencije za sprečavanje korupcije. Bukvalno.  Bivša direktorica Agencije, za vrijeme čijeg mandata su dokumentovane mnoge zloupotrebe , a prevencija i borba protiv korupcije tapkale u mraku, pokušala je da uđe u tu instituciju sa advokatom, mašući odlukom Upravnog suda, po kojoj je, kako tvrdi, ona opet direktorica Agencije.

Možda  je zaključana vrata Agencije i  Savjet ASK-a i spriječe da ponovo šefuje tom institucijom, koja je tek nedavno, nakon njenog odlaska, počela da daje znake života. No  jasno je da je nova vlast godinama nakon pada DPS-a,  nijemo gledala kako Perovićeva  u šaci,  i što dalje od Evrope, drži  jednu od ključnih institucija za prevenciju i borbu protiv korupcije.  Kao što sad nijemo gleda njene performanse ispred vrata ASK-a.  Za pet godina od pada DPS –a, vlast nije uspjela čak ni da donese  zakonski okvir  koji bi obezbijedio autonomiju i  efikasniji rad ove institucije. Rade na tome.

Bivša direktorica ASK-a maše dodatno i presudom Osnovnog suda u Podgorici, po kojoj je nedavno oslobođena optužbe da je utajila porez .  Pridruživši se tako sve dužoj listi nevinih funkcionera: od Miomira Mugoše do Slavoljuba Stijepovića. Presuda doduše nije pravosnažna, ali bivša direktorica ASK-a ima dobre šanse da postane Mugi. Pravosnažno krivih za zlupotrebu položaja ili korupciju u Crnoj Gori svakako nema. I na to su nas podsjetili iz Brisela. Opet.

Ove nedjelje desilo se i prvo insajdersko svjedočenje visokog policijskog funkcionera Milana Paunovića o prirodi prethodnog režima.  Paunović  je svjedočio u Skupštini.  Iako je njegovo svjedočenje  značajno, do institucionalne, odnosno sudske  istine o crnim trojkama, nerazriješenim ubistvima i napadima na novinare  u vrijeme prethodnog režima  dalek je  put.  Sa opet dobrim izgledima da se istina izgubi u  lavirintu pravosuđa, i dalje nereformisanog. Ako tamo stigne. Umjesto reformi, nova vlast je uspjela da kroz političke trgovine upražnjene  vrhove pravosuđa popuni svojima.  Ostalo je – netaknuto.

Crna Gora je  definitivno lider u izjavama funkcionera vlasti  o pravdi koja kuca  na sva vrata.  Svake sedmice makar po jedna. Ministarka evropskih poslova  Maida Gorčević izjavila je nakon nedavnog hapšenja bivšeg dugogodišnjeg funkcionera bezbjednosnog sektora da je “dobro  što pravda kuca na sva vrata, bilo da su  moja ili Duška Golubovića”.  Onda je iz Vašingtona poručio  potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić: “Crna Gora danas jasno pokazuje da nema nedodirljivih”. Pa prije neki dan predsjednik parlamenta Andrija Mandić: “Ako je neko prekršio zakon, nema različitih aršina ni za mog sinovca, niti sina, ni za mene”.

Nikako da im kažu – nije dovoljno da pravda pokuca na sva vrata.  Moraju se vrata i otvoriti.

Milena PEROVIĆ