Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ODLUKA DA SE GRADI HIDROELEKTRANA KOMARNICA UZBUDILA DUHOVE: Poslije potopa nema kajanja

Objavljeno prije

na

Geolozi upozoravaju na kvalitet tla, a ekolozi na uništenje prirode i zaštićenih vrsta, energetski stručnjaci sumnjaju u opravdanost  i rokove gradnje, mještani najavljuju otpor. Samo je Vlada odlučna da podigne branu

 

Starac se češkao po glavi gledajući kako betonsko čudo popunjava prostor između dva brda.

“Druže Blažo što će ovo biti?”, zapitao je tadašnjeg predsjednika Crne Gore koji je došao na gradilište.

Blažo Jovanović mu je spremno nacrtao mapu puta u komunizam: brana, elektrifikacija plus industrijalizacija jednako socijalizam, pa još malo lijevo…”

“Ali, ovdje se voda nikada nije sakupljala. Ponire…”

“Sakupljaće se, makar cijelo nikšićko polje obložili bakrom”, uzvratio je slavni heroj.

“Tako može”, pomirljivo će seljak.

Bakra nije bilo, ni vode, pa hidrocentala u Ozrinićima koja nikad nije proradila, svjedoči već sedam decenija o vremenu kad su snovi prkosili struci.

Povodom odluke o gradnji hidrocentrale Komarnica, neki su se prisjetili i ozrinićke legende. Jedno od važnijih upozorenja na koja se parlamentarna većina u crnogorskom parlamentu oglušila i usvojila Detaljni prostorni plan (DPP) za novo vještačko jezero dolazi od geologa. Ranija istraživanja ukazuju na rasjed koji bi mogao da proguta vodu.

Na veliku investiciju, padaju još dva bremena ozbiljnih argumenata – ekološki i energetski: uništavanje netaknute prirode i ugrožavanje biodiverziteta, problematičan rok izgradnje i povrata investicije…

Mještani pivske i šavničke opštine u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) najavili su i snažan otpor gradnji akumulacije koja treba da proguta bistre rijeke, čija se dna jasno vide i sa nekoliko stotina metara visokih okolnih brda.

U DPP se ističe da će ova HE potopiti kanjon Pridvorice i dio kanjona Komarnice, uz očuvanje najatraktivnijeg kanjona Nevidio.

„Pored riječnog ekosistema koji će biti u potpunosti izmijenjen u dužini od 13,7 km odnosno 16,7 km uzvodno od objekta brane i okolni terestični eko sistemi i pripadajuća staništa, u visini do kote od 811 metara nadmorske visine, će takođe biti uništeni zbog potapanja“, priznaje se u dokumentu.

Procjenjuje se da će godišnje HE na Komarnici proizvoditi 231,8 gigavat sati. Predračunska vrijednost elektrane od 168 megavat sati je 246,53 miliona eura. U Vladinom trećem paketu socio-ekonomskih mjera zbog pandemije korona virusa, uračunata su i 102,9 miliona eura koje će EPCG, kao koncesionar, investirati u ovu HE do 2024. godine. Ukupan iznos investicije sa projektima i analizama je 272, 2 miliona eura, pa se računa na bar još jednog partnera.

Upozorenja inženjera geologije i poslanika Strahinje Bulajića i njegovog kolege Srđana Milića, o tome da nisu ispunjeni geotehnički uslovi izgradnje brane nisu naišli na razumijevanje vladajuće većine.

Bulajić je upozorio na geološki elaborat iz 2011. godine, kojim se traže dodatna istraživanja.

„Imate u lijevom oporcu brane rasjednu zonu dugu kilometar, kilometar i po, široku 15 metara, koja je potpuno prazna. To geolozima, hidrogeolozima, posebno inžinjerskoj geologiji mnogo govori. Tu je bilo priče da se zarotira brana za pet, šest stepeni… Šta se time rješava? U inžinjersko-geološkom smislu možda nešto, u hidrogeološkom ama baš ništa “, kazao je Bulajić.

I Milić je naznačio da nije ispitan teren i vodopropusnost brane.

“Iz Vlade kažu da su sačuvali kanjon Nevidio. Svejedno što ga oni čuvaju, ako ne znaju koja je vodopropusna moć tamo gdje će da grade branu”, kazao je Milić.

Rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering EPCG Ivan Mrvaljević se poziva na novo projektantsko rješenje i geofizička istraživanja izvedena u februaru ove godine.

“Projektant je sad na određeni način optimizovao dispoziciju same brane, pomjerio je za nekih 30 metara. Kako je i predviđeno Zakonom o geološkim istraživanjima, nakon završetka procedure usvajanja detaljnog prostornog plana uradićemo i dodatna istraživanja, planiramo već u septembru. Ovim dodatnim geološkim radovima, kako po našim tako i po očekivanjima stručnog tima projektanta, sa tim lijevim bokom neće i ne može biti problema”, naglasio je Mrvaljević za CIN -CG.

Teško i za alpiniste

Dio prostora koji će biti potopljen nije mogao biti ispitan zbog nepristupačnosti, ali profesor Danilo Mrdak, autor Strateške procjene uticaja (SPU), koja je prethodila planskom dokumentu, u razgovoru za CIN-CG ocjenjuje da je to područje dovoljno istraženo.

“Potpuno istraživanje ovakvog terena zahtijevalo bi nevjerovatnu logistiku i alpinističku ekipu, koja bi konstatno morala da bude sa istraživačima. I tada vjerovatno ne bismo otkrili nešto više od onoga što sada znamo, ali bi bili sigurni šta gubimo”, kazao je Mrdak.

Za ekologa iz NVO “KOD” Vuka Ikovića autori SPU su odobrili gradnju time što su preporučili brisanje Komarnice iz EMERALD područja.

“Dokument čiji je zadatak da preispita dugoročni uticaj hidroelektrane na ljude i prirodu, ni u jednom dijelu ne remeti namjere investitora, čak podržava apsolutnu prenamjenu prostora”, kazao je Iković za CIN-CG.

Izgradnja hidorelektrana na zaštićenim rijekama, ističe Iković, nije razvoj, jer uzrokuje njihovo nestajanje. On smatra i da nije opravdano da nešto što je priroda stvarala milionima godina “zbrišemo zarad projektovanih 10 miliona eura prihoda godišnje, koje možemo prihodovati i na druge načine, a da rijeka ostane slobodna i netaknuta”.

“Izgubićemo brojne izvore, slapove, vodopade, brzake, bukove, visoke – okomite stijene, kaskade i prirodne bunare. Potapanjem Komarnice nestalo bi 305 hektara zaštitnih i privrednih šuma. Specifičan prostor naseljavaju vrste koje su usko vezane samo za takve uslove života koje će većinom nestati potapanjem kanjona. U njemu je izražen određeni stepen endemizma koji nije dovoljno istražen. Nije isključeno da se pojedine vrste biljaka ili životinja nalaze samo u kanjonu Komarnice i nigdje drugo u svijetu”, kazao je Iković.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine saopštili su za CIN- CG da nemaju spisak zaštićenih životnjskih i biljnih vrsta na području Komarnice.

Doktorantkinja Njemačke savezne fondacije za životnu sredinu, Helena Hudek koja je istraživala Komarnicu kaže da je tamo gdje je planirana hidroakumulacija zadnji dio rijeke na kojem je još očuvana izvorna fauna beskičmenjaka.

“Kao primjer ću navesti vrstu iz reda Ephemeroptera (jednodnevki) Epeorus yugoslavicus, ta vrsta je dosta rijetka i ugrožena na području Zapadnog Balkana”, rekla je Hudek za CIN-CG.

U MORT-ovoj Informaciji o statusu Emerald područja iz 2015. godine stoji da se na spisku nalazi i Komarnica. “Ova područja predstavljaju potencijalna NATURA 2000 područja-ekološke mreže od značaja za Evropu”, piše u dokumentu.

Iako se u DPP napominje da Emerald još nije proglašena kao zvanična mreža zaštićenih područja, to je “od velike ekološke važnosti za identifikovane ugrožene vrste i tipove staništa koji su zaštićeni Bernskom konvencijom”.

Pod vodom će se naći hrastove šume, obalne vrbe, narcisa, medvjeđa lijeska, Pančićev maklen, planinski javor…

U SPU je konstatovano i da će doći će do trajnog gubitka izvora Dubrovska vrela, kao i do značajnog zamućena nizvodno od brane, te da će se to najbolje ogledati u Pivskom jezeru.

Ne sporeći loše uticaje buduće akumulacije, profesor Mrdak, ipak, kaže, da kada bi mogao da bira između nje i brojnih mini hidroelektrana, odlučio bi se za Komarnicu. Time bi se, kaže, spasio veliki broj potoka koje imaju funkciju za prihranjivanje rijeka, kao što imaju aluvile u plućima.

Savjetnica Benkvoča za energetiku jugoistočne Evrope, sa specijalizacijom za hidroelektrane na Zapadnom Balkanu, Pipa Galop za CIN-CG kaže da “nije moguće izbrisati mogućnost da se to područje proglasi Emerald ili Natura 2000 samo zbog toga što se tamo želi izgraditi HE.

“Bugarska je godinama pregovarala sa Evropskom komisijom zbog takvih pokušaja da izbaci vrijedne lokacije iz popisa predloženih za Naturu 2000, jer su htjeli izgraditi skijališta i druge objekte. Uglavnom im nije uspjelo i sad ima relativno veliko područje pod zaštitom Natura 2000”, istakla je Galop.

Galop: Realno je 10 godina

EPCG procjenjuje da će HE na Komarnici početi sa radom 2026. godine, s tim što će do kraja godine uraditi idejni, a iduće započeti glavni projekat.

Pipa Galop, međutim, kaže je to nerealno prije 2030. godine.

“Za ovako velike projekte, posebno za države kao što je Crna Gora, ambiciozno je reći da će biti gotovi za manje od deset godina, a da nema ni glavnog projekta”, kazala je Galop.

Mrvaljević je istakao da je namjera EPCG da nađu ugovarača čiji će posao biti izrada glavnog projekta, fabrikacija, isporuka i montaža opreme i izvođenje građevinskih radova.

“Sve u jednom, tzv. EPC pristup kako se uobičajeno i radi kod velikih mega projekata u energetici i infrastrukturi”, kazao je Mrvaljević.

Konsultant za energetiku Momir Škopelja smatra da je teško reći da li je “Crnoj Gori sa energetskog aspekta potrebna HE Komarnica”

“Da nijesu u toku postupci realizacije više elektroenergetskih projekata (solarna elektrana od 250 MW, vjetroelektrana Gvozd sa nešto preko 50 MW, još jedna vjetroelektrana iznad Budve, više novih mHe, rekonstrukcija TE Pljevlja), rekao bih da je potrebna. Čak i ako se uzme u obzir da će da se gradi toliko objekata, ne bih mogao reći da nije potrebna, nego prije da je njena pozicija neodgovarajuća”, kazao je Škopelja.

Za razliku od njega Galop smatra da HE na Komarnici nije potrebna, posebno kada se uzme u obzir devastacija prirodnog bogatstva.

“Moje mišljenje je da Crna Gora ne treba dodatne hidroelektrane, nego da radi na povećanju udjela solarnih panela i vjetroelekrana, kao i na smanjenju gubitaka u distribuciji i korištenja struje za grijanje. Koliko i kad treba dodatni proizvodni kapacitet zavisi od toga kada će se zatvoriti KAP i TE Pljevlja”, kazala je Galop.

Za Škopelju je nerealna prognoza potrošnje, a metodologija problematična. On smatra da obim i kvalitet objavljene analize isplativosti HE Komarnica ne zadovoljavaju potrebe takvog projekta.

“Operiše se sa potrošnjom električne energije u Crnoj Gori od 5791 gigavat sati u 2025. godini, a zna se da je u 2019. iznosila 3.482,82 gigavat sati. Nejasno je na osnovu čega je povećanje od 66,3 odsto za šest godina, što predstavlja rast od oko 10 odsto godišnje. Takva nerealnost daje iskrivljenu sliku da će Crna Gora u predstojećem periodu imati potrebu za energijom iz svih proizvodnih kapaciteta za koje su date saglasnosti za izgradnju”, kazao je Škopelja za CIN-CG.

Njemu je nejasno “zašto su među toliko energetskih berzi uzeti podaci sa EEX berze u Mađarskoj kad EPCG tamo ne prodaje ni kilovat”.

“Možda zato jer je to najskuplja berza, pa takvi podaci rezultiraju najboljim pokazateljima za HE Komarnica? Teško je govoriti o kretanju cijena električne energije kroz 10 ili 15 godina, ali u toj tabeli je već za ovu godinu unesena pogrešna cijena od 52 eura po megavat satu, a EPCG prodaje najveći dio nešto preko 42 eura” navodi Škopelja.

Galop je istakla da niko ne može znati cijene struje u budućnosti, jer ni sadašnji trendovi u EU nemaju kontinuirani rast. Zato treba napraviti analizu rizika u slučaju da cijene budu iste, ili niže. Ona tvrdi da bi trenutni prioritet energetskom sistemu trebalo da budu gubici u distributivnoj mreži, koji su u Crnoj Gori u 2018. godini bili 13,83 odsto, a u EU između 2,1 i 9 procenata.

Trećim paketom Vlada je najavila da će se za rekonstrukciju mreže do 2024. godine CEDIS izdvojiti 170 miliona eura.

Trenutno se radi na nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP) koji će dati ažurirani pregled proizvodnje i potrošnje električne energije i prognoze za budućnost. Treba čekati taj dokument prije nego što se odlučuje da li je HE Komarnica i dalje relevantna ili ne”, kazala je Galop. Ona ističe da “Crna Gora već proizvodi veliki postotak električne energiju iz HE, između 40 do 60 odsto domaće proizvodnje”.

Iz EPCG podsjećaju na Regionalnu strategiju za održivi razvoj hidroenergije Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF), u kome piše da nema ozbiljnijih prepreka za izgradnju HE Komarnica.

„Dokument koji je rađen pod okriljem Fonda za Zapadni Balkan u skladu je sa svim regulativama EU i tamo je Komarnica prepoznata kao projekat koji spada u grupu kod kojih ne postoje značajniji problemi i izazovi sa ekološkog aspekta”, kazao je Mrvaljević.

Galop smatra da EK nije dala zeleno svjetlo, jer u sažetku pomenute studije piše kako se ni na koji način ne može smatrati da odražava stavove EU, te da lista od 45 projekata ne označava koji hidroenergetski projekat treba graditi.

“Svi hidroenergetski projekti na ovoj listi (i svi budući hidroenergetski projekti) trebalo bi da budu podvrgnuti daljem istraživanju tehničkih, finansijskih, socijalnih i ekoloških mogućnosti, kao i daljem određivanju područja Natura 2000 i ne-zonama od strane Svjetske banke kako bi se osiguralo da se projekti realizuju sa minimalnim uticajem”, citira Galop dio iz dokumenta.

Mrvaljević ističe i dokument Analiza o pravednoj tranziciji energetskog sektora – Zeleni plan za Pljevlja, koji je rađen od strane NVO Green Home.

“U kom se upravo navodi da izgradnja HE Komarnica predstavlja realno rješenje koje uz poštovanje najviših ekoloških standarda može predstavljati jedan od ključnih poteza Crne Gore u pravcu obezbjeđivanja rješenja prihvatljivog sa stanovišta klimatskih promjena“, kaže Mrvaljević. Iz NVO “Green Home” su za CIN-CG saopštili da zbog preopterećenosti poslom ne mogu obezbijediti sagovornika na temu izgradnje HE na Komarnici.

Stanovnici Pive i Šavnika i pored javne rasprave koja se uskoro završava, kažu da još nijesu rekli posljednju riječ.

 

Mještani: Neće moći

Na planiranu izgradnju hidroelektrane na rijeci Komarnici žitelji ovog područja uzvraćaju otporom.

Velizar Kasalica koji živi u blizini rijeke je kazao za CIN-CG da neće dozvoliti da se uništi netaknuti prirodni tok, te da ne vjeruje da će sve ići po planu i ako se izgradi HE.

“Svi znamo da će se pojaviti bujica, erozija i poplava. Evo neka bude ta famozna kota nadmorske visine 811, gdje oni garantuju da se neće potpopiti kanjon Nevidio, niti šavničko naselje nego da će doći 15 metara od tog najatraktivnijeg dijela. Otkud oni mogu garantovati da kad padne kiša, kao što zna nevrijeme da bude, kada sva ta voda se sjuri sa Durmitora kako će je kanjon Nevidio uopšte prihvatiti”, kazao je Kasalica.

Darko Stijepović, iz NVO Centar za razvoj Durmitora ističe da će dobrobit imati samo investitori, te smatra da će više koristi i novca donijeti turistička valorizacija.

“Ako analiziramo turističke posjete prirodnih bogatstava u okolini vidimo da pravilna turistička valorizacija Komarnice može da donese velike sume. To su naše prirodne ljepote, voda, zemlja, vazduh i to treba da koristi investitor, koji će proizvoditi struju i nama je prodavati. Nama će prodati naše”, kaže Stijepović.

On naglašava da postoje samo pet takvih kanjona u jugoistočnoj Evropi: kanjon Neretve, Komarnice, Pive, Morače i Tare.

“Šveđani i Italijani su sve svoje rijeke potopili. Zato mi možemo da prodamo ono što oni nemaju, jer njihovi građani nikad nisu vidjeli slobodnu rijeku, to je za njih atrakcija”, kazao je Stijepović.

On je najavio intenzivnije proteste kako se HE na Komarnici ne bi gradila.

Protiv izgradnje HE i za diversifikaciju turističke ponude preko ruralnog turizma i poljoprivrede je i dugogodišnja konsultantkinja i ekspertkinja za turizam i održivi razvoj, Kirsi Hivarinen iz Finske, koja živi u Šavniku.

Ona tvrdi da je ovo područje sa brojnim selima idealno, te da će biti aktuelnije nakon pandemije koronavirusa. Dodaje da bi sav taj ambijent ugrozila izgradnja HE, jer osim vrhunske nacionalne biciklističke staze, tu je i „Via Dinarica“ i brojne mogućnosti za kanjoning, flaj fišing, dakle turizam u funkciji zaštite prirode, što se i jako dobro isplati:

“Gosti koji putuju kako bi saznali više o već pomenutom i uživali u prirodnim bogatstvima plaćaju od 70 do 321 eura po danu”, kazala je Hivarinen, koja preporučuje da se iznos potreban za izgradnju HE preusmjeri u energetsku efikasnost seoskih domaćinstava. Tvrdi da bi na taj način Vlada uložila u svakog građanina, a ne u šačicu povlašćenih pojedinaca.

Ugostitelj iz Pive Novica Gogić poučen iskustvom izgradnje HE “Mratinje” ističe da će stanovništvo ovog kraja imati male koristi od nove elektrane, jer i u HE Piva radi veoma mali broj ljudi iz ovog kraja, “najviše deset odsto”.

“Mi bi od izgradnje imali kratkoročno finansijsku korist, dolazili bi ljudi ovdje da jedu i spavaju, ali nije sve u parama. Moramo da sačuvamo prirodu za potomke”, kazao je Gogić.

 

Dvije opcije partnerstva

Mrvaljević tvrdi da će se udovoljiti Vladi da EPCG bude većinski vlasnik HE.

“Hoćemo li mi to da radimo sa Francuzima, Izraelcima, kao većinski vlasnici i imamo udio, na primjer od 51 ili 80 odsto, pa ćemo uzeti kredit od neke međunarodne finansijske organizacije, beskamatni, razvojni, od Svjetske banke, Njemačke razvojne banke – to je opcija jedan”, ističe Mrvaljević.

U opciji dva postoji mogućnost privatnog – javnog partnerstva.

“Mislim da nećemo imati problema u biranju partnera. Kao primjer ću navesti njemačkog giganta Hojt koji je 2008. godine bio zainteresovan da sa nama razvija projekat”, kazao je Mrvaljević.

Ines Mrdović iz NVO Akcije za socijalnu pravdu smatra privatno-javno partnerstvo nepoželjnim i u hibridnim sistemima podložnim korupciji.

„Radi se o projektima gdje privatni partner očekuje ekstra profit i u kojima se uvijek dobro zaštiti garancijama javnog partnera. Te garancije su obično vezane za cijene usluga, a u konkretnom ih plaćamo mi kroz račun za struju“, kaže Mrdović.

Alisa HAJDARPAŠIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GLOBALNA INICIJATIVA ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Balkanske kriminalne grupe u centru trgovine kokainom u Holandiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trgovinom kokainom između Holandije i Zapadnog Balkana dominiraju albanske i bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpske kriminalne grupe, koje kontrolišu trgovinu, srednji nivo distribucije i, zajedno sa holandskim kriminalcima, trgovinu na veliko, često u međusobnoj saradnji, navodi GI-TOC

 

Kriminalne organizacije sa sjedištem u Holandiji sa transnacionalnim vezama postale su centralne, posebno u upravljanju uvozom kokaina iz Južne Amerike u Evropu. To je objavila Globalna inicijativa za borbu protiv organizovanog kriminala (GI-TOC) navodeći da kriminalci otpremaju najveći dio svog kokaina iz Ekvadora i Kolumbije kroz luke Roterdam i Flisingen u Holandiji i Antverpen u Belgiji.

Prema njihovom pisanju trgovinom kokainom između Holandije i Zapadnog Balkana dominiraju albanske i bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpske kriminalne grupe, koje kontrolišu trgovinu, srednji nivo distribucije i, zajedno sa holandskim kriminalcima, trgovinu na veliko, često u međusobnoj saradnji.

Kriminalci iz Albanije, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine posluju u partnerstvu sa holandskim kriminalcima i pribavljaju drogu preko holandskih morskih luka i aerodroma. Pored trgovine kokainom, krijumčare i sintetičke droge i bave se trgovinom ženskim osobama koje primoravaju da rade u legalizovanim “distriktima sa crvenim fenjerima“, među kojima je i popularni amsterdamski distrikt De Valen.

Po riječima višeg policijskog operativca, balkanske grupe trguju i oružjem. Holandska policija često pronalazi „male autobuse pune vatrenog oružja“, većinom porijeklom iz Albanije, Srbije i Crne Gore.

Dijaspora bivše Jugoslavije koordiniše trgovinom u Antverpenu, Roterdamu i Luksemburgu. Uz to, poslednjih šest godina, kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana usvojile su poslovni model usredsređen na uzgoj kanabisa u zatvorenom prostoru u EU.

“Oni su prisutni u cijeloj Holandiji”, kaže visoki portparol holandske policije o kriminalnim grupama sa Zapadnog Balkana.

“Veoma su aktivni i agresivni. Ne samo da učestvuju u preuzimanju kokaina iz luka kao što je Roterdam i njegovom transportu širom Evrope, već vode i kotlarnice i skladišta. Poznato je da balkanski kriminalci iznajmljuju takozvane “kuće duhova“ u parkovima za odmor na jugu Holandije od kriminalnih agencija za nekretnine.” Drugi balkanski kriminalci dođu samo “da preuzmu kokain iz luke ili da nekoga likvidiraju, a zatim se odmah vrate kući“.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Obrazlažući svoje tvrdnje iz MMF-a su pokušali izračunati koliko bi trebalo povećati porez na dodatnu vrijednost (PDV), kao najočigledniji ako ne i jedini način, da bi se u državnoj kasi nadoknadio gubitak po osnovu potpunog ukidanja doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje. Ta izdvajanja, prema ponuđenim podacima, čine oko 7,5 crnogorskog BDP-a. „Povećanje stope PDV-a za šest procentnih poena donijelo bi samo dodatni prihod od četiri odsto BDP-a, dok je za potpuno prilagođavanje potrebno povećanje PDV-a od devet odsto, da bi se primarni bilans doveo na nulu“, piše u Izvještaju objavljenom na sajtu MMF-a.

Njima se, očigledno, nije dopala kalkulacija koja pokazuje da bi za pokrivanje troškova predizbornih obećanja PES-a, porez na dodatnu vrijednost trebalo povećati sa sadašnjih 21 na 30 odsto. „Tako značajno povećanje stope PDV-a bilo bi distorziono, regresivno i visoko inflatorno“, zaključili su.

Ni to nije sve. Ukoliko se ovaj scenario u potpunosti sprovede od 2025. godine, javni dug će u 2029. godini premašiti 100 posto BDP-a, upozorili su iz MMF-a. Tako bi se gotovo vratili u nezavidnu poziciju iz 2020. godine  kada je javni dug Crne Gore bio značajno veći od godišnjeg BDP-a (107 odsto). Sasvim dovoljno da MMF, na neviđeno, pretpostavi kako bi Evropa sad 2 mogao biti visokorizičan projekat.

Milojko Spajić nije saglasan sa izrečenim upozorenjem. „MMF je konzervativna institucija koja neće podržati povećanje plata ili penzija. Oni će uvijek biti za smanjenje broja zaposlenih, plata i penzija, a za povećanje poreza“, kazao je premijer. Potegao je najjači argumnet za domaću javnost: „Nije MMF podržao ni program Evropa sad 1. Kada se desio, nakon godinu i po dana, dali su najveće hvalospjeve. Postfestum oni će dati sjajne ocjene i o programu Evropa sad 2.“

Lažu fotografije. Ja se ovih slika drugačije sjećam. Tako pjeva Džiboni. Premijerova interpretacija nedavne prošlosti podsjeća na njegove stihove. Za početak, 2021. nijesmo čuli da se MMF protivi iznebuha predočenom programu poreske reforme baziranom na ukidanju doprinosa za zadravstveno osiguranje. Ili nam to, makar, nije rečeno na dovoljno jasan i razumljiv način.

Tadašnji premijer Zdravko Krivokapić je predstavljajući program Evropa sad 1, u novembru 2021, rekao kako je „projekat rađen više od šest mjeseci i testiran najboljim modelom koji je preporučio MMF“. Tako smo stekli utisak da je, mada za ovdašnju javnost iznenađenje, program pripremljen uz znanje i u saradnji sa krovnom međunarodnom monetarnom institucijom.

Na istom fonu bio je i tadašnji ministar finansija. “Saglasni smo sa MMF-om da je program reformi hrabar potez, ali i neophodan Crnoj Gori, zato što možemo i moramo zaustaviti odliv mladih i omogućiti građanima da benefite osjete što prije”, napisao je Spajić na tadašnjem Tviteru. “Preporuka MMF-a je da se program sprovodi fazno, ali radi kompletne slike treba podsjetiti na njihove prošlogodišnje preporuke...“, nastavio je aktuelni premijer. Podsjetio je  kako su, u prvim mjesecima Krivokapićeve vlade, iz MMF-a prognozirali znatno sporiji oporavak crnogorske privrede (omanuli su, približno, za tri puta) i predlagali smanjenje plata i penzija u cilju „fiskalne konsolidacije“. Na početku mandata te Vlade, MMF je prognozirao tri puta manji rast ekonomije nego što će izvjesno biti u 2021., dodao je Spajić. „Cijenimo mišljenje MMF-a, ali nama su isključivi prioriteti mišljenje i potrebe naših građana, naravno, uz fiskalno neutralni efekat i finansijsku stabilnost.”

Sve je, ipak, ostalo u sjenci poruke „saglasni smo sa MMF-om…“.

Sjetimo se, sada, navodnih hvalospjeva MMF-a na račun efekata programa Evropa sad 1: „Sve što bih istakao jeste da u decembru 2021. godine nismo bili u mogućnosti da predvidimo šta će se desiti u svijetu u februaru 2022., a što je imalo veliki uticaj i na Crnu Goru“, kazao je, zimus, šef misije MMF-a za Crnu Goru Šrikant Sešadri. „Tako da je super što su stvari ispale baš dobro i bez sumnje mogu reći da podaci pokazuju da ne samo što je ostvaren napredak u poreskom sistemu, već možemo vidjeti da su zaposlenost, ukupna potrošnja i ukupan rast takođe imali korist od ovog programa“.

Dakle, Evropa sad 1 donijela je (ne)očekivano dobre rezultate u velikoj mjeri zahvaljujući „dešavanjima u svijetu u februraru 2022“. Da podsjetimo, govorimo o ratu u Ukrajini, velikom prilivu dobroplatežnih Rusa i Ukrajinaca u Crnu Goru i talasu inflacije koji je zadesio cijelu Evropu, a u Crnoj Gori „pogurao“ cijene za blizu 18 odsto na godišnjem nivou. Tako su inflacija i rast potrošnje odlučujuće doprinijeli da se u državnoj kasi značajnije ne osjeti izostanak novca koji se prikupljao po osnovu zdravstvenih doprinosa.

Kakvi bi finansijski efekti programa Evropa sad 1 bili da Rusija nije izvršila agresiju na Ukrajinu, nikada nećemo saznati. Mada, pošto podaci ukazuju na kontinuiran odliv turista iz nužde sa istoka Evrope, dok se inflacija se smiruje (u Crnoj Gori sporije nego u ostatku eurozone), moguće je da ćemo već do kraja ove godine dobiti znatno realniju sliku naših realnih fiskalnih mogućnosti.

Po najavama Milojka Spajića i njegovih najbližih saradnika iz Vlade, Crna Gora će u projekat Evropa sad 2 zagaziti prije toga. Nadajući se da će se uspješna priča ponoviti. Podcjenjujući  pritom računicu prema kojoj bi negativni efekti u državnoj kasi, godišnje, mogli biti četiri-pet puta veći od onih koje je inicijalno proizveo program Evropa sad 1.

Kako će vlada nadomjestiti taj novac? Ponovimo:  riječ je o makar 560 miliona. Godišnje. Premijer je nebrojeno puta ponovio da se redovna budžetska potrošnja neće finansirati novim zaduženjima. Ministar finansija Novica Vuković tvrdi da vlada ne razmatra ni mogućnost povećanja PDV-a. „To nije opcija“, kaže.

Dok  iz Vlade ubjeđuju šta sve neće, nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive, makar uz podnošljiv budžetski deficit (rashodi veći od prihoda). A penzioni sistem održiv i prihvatljiv sadašnjim i budućim penzionerima. Posebno onima kojima odrađene godine staža ne ostavljaju preveliki prostor da se iz sistema međugeneracijske solidarnosti prebace na model individualnog penzionog osiguranja.

Zato upozorenja iz MMF-a treba pažljivo razmotriti. Prije nego PES i aktuelna Vlada svoj predugo skrivani naum ne pretvore u stvarnost. Možda. Pošto ne bi bilo dobro da dođemo u poziciju da preporuke Međunarodnog monetarnog fonda poprime imperativan oblik. Grčki scenario nije nešto što bi poželjeli sebi i svojoj djeci.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Većina partija u Budvi će nastupati samostalno.  Demokrate predvodi Đorđe Zenović a lista nosi naziv Budva odlučuje. Na čelu budvanske liste PES-a je glavni pregovarač Crne Gore Predrag Zenović, pod nazivom   Evropa sad – Budva ima šansu. URA ide sa listom URA – Dritan Abazović – Drugačije, koju predvodi Blažo Rađenović.  Budva može bolje – prof. dr Nikola Milović naziv je liste Demokratske partije socijalista. SDP, SD i Liberalna partija imaju zajedničku listu Čisti izbor –  Petar Odžić. Tu je i lista Dr Vujičić Božidar – Za stvarne promjene, te  Crnogorska evropska Budvadr Novak Adžić – CEP

Baš kao i u doba DPS-a, partijski lideri vode  glavnu riječ i u lokalnim utrkama.

Lokalne liste nose nazive lidera partija, ili ih predvode oni sa funkcijama u državnoj administraciji. Nijesu rijetki ni primjeri takozavne funkcionerske kampanje, koju su, dok su bili u opoziciji, predstavnici vlasti oštro kritikovali.  Šef parlamenta Andrija Mandić tako  obilazi Sveti Stefan i najavljuje promjene u turističkoj ponudi, a Demokrate promovišu ono što radi njihov ministar policije Danilo Šaranović.

Birači u Andrijevici, iako ih je znatno  manje nego u Budvi, imaće široku lepezu za glasanje, samo jednu manje listu nego u turističkoj prestonici.  Na tim izborima učestvovće osam lista sa 12 partija i grupa građana. U izbornoj trci učestvovaće Ujedinjena Crna Gora, čiji je nosilac liste  Milovan Dukić, Grupa građana Za budućnost naše djece, čiju listu predvodi Ivan Radojević, kao i Demokratska partija socijalista (DPS), na čijoj je listi prvi Srđan Mašović. Listu je predala i koalicija Za budućnost Andrijevice – Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Prava Crna Gora i Slobodna Crna Gora, koju predvodi Miodrag Čukić, kao i Grupa birača Za bolji standard, kod kojih je prvi na listi Veselin Radenović. Socijalistička narodna partija (SNP) i Demokrate nastupiće pod sloganom Odvažno, odlučno, odgovorno – Andrijevica se pita, a predvodiće ih dosadašnji predsjednik Opštine Željko Ćulafić (SNP). Pokret Evropa sad (PES), koji predvodi poslanica te stranke Dragana Vučević, nastupiće pod sloganom Nova šansa za Andrijevicu. Listu je predao i Vasojevićki pokret Ujedinjenje, a predvodiće ih Vesko Raketić. Raketić bi, međutim, mogao izgubiti pravo da učestvuje u izbornoj trci pošto nije ispoštovao obavezujuće ženske kvote.

Veliki broj  prijavljenih partija za učešće na vanrednim lokalnim izborima u Budvi i Andrijevici, analitičarima je pokazatelj da je politika i dalje unosan biznis i da je neophodna, upozoravaju,  hitna reforma izbornog zakonodavstva. Koje nema ni na vidiku.

DPS je rešavanje krize u Šavniku  nametnuo  kao uslov za učešće u izbornoj reformi. Koja doduše nikada nije ni počela, i koju ni vlast ne nameće kao prioritet. Izuzev onoga što se mora isporučiti Briselu za dobijanje štrikova. Iz DPS-a tvrde da „PES i DF nastavljaju opstrukciju rada Odbora za izbornu reformu, na način što ne žele da povuku nezakonitu odluku o prinudnoj upravi u Šavniku i ne žele dogovor o povratku važnom poslu povodom izborne reforme u okviru nadležnog skupštinskog odbora”.

Dijalog vlasti i opozicije na temu izlaza iz krize u Šavniku za sada je na tome da opozicija hoće da se ponove izbori na dva biračka mjesta, a vlast želi raspisivanje novih izbora.  Nada da će krizu razriješiti Ustavni sud, i dalje je samo nada.

Izbori u Šavniku počeli su 23. oktobra 2022, ali nijesu završeni jer članovi biračkih odbora iz opozicione koalicije Za budućnost Šavnika nijesu dozvoljavali dijelu novoupisanih birača da glasaju, pokušavajući tako da „riješe“ izbornu manipulaciju DPS-a. Na dva birališta, u zgradi Opštine i selu Kruševice, birači su izlazili devet puta.

Negdje se vlast promijeni i bez izbora. U Ulcinju je nedavno zaključen sporazum o formiranju nove koalicije, koja će imati mandat do redovnih izbora početkom 2026.  Tako će dio vlasti u Ulcinju opet biti DPS.

Sporazum su potpisali predsjednik Demokratske partije (DP) Fatmir Đeka, predsjednik Force Genci Nimanbegu, predsjednik OO Demokratske partije socijalista (DPS) Arijan Ljamović, predsjednik OO Socijaldemokrata (SD) Ćazim Hodžić, predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori (DSCG) Saubih Mehmeti, predsjednik OO Socijaldemokratske partije (SDP) Naser Resulbegović i predsjednik OO Bošnjačke stranke (BS) Muamer Raščić.

U opoziciji su završili  Građanski pokret URA i Albanska alternativa, koji su bili dio vladajuće koalicije sa DP, SD, SDP i Forcom.

Mediji su prije sporazuma pisali o tajnim pregovorima  o formiranju nove većine.  URA i DUA su tajno zaključile sporazum o saradnji,  dok su neke od stranaka vlasti takođe vodile pregovore sa DPS-om o formiranju drugačije većine. Sve je počelo neposredno prije nego je, prema koalicionom sporazumu ulcinjske vlasti, trebalo da uslijedi rotacija na mjestima predsjednika Opštine i Skupštine, koje su pokrivali Omer Bajraktari (URA) i Ardijan Mavrić (Forca).

“Umjesto da funkciju gradonačelnika prepustimo koalicionom partneru iz Force a preuzmemo mjesto predsjednika SO Ulcinj i na taj način nastavimo započete projekte i nesumnjivo dobre rezultate koje je imala koaliciona vlast na čelu sa Omerom Bajraktarijem, URA se odlučuje na tajne pregovore sa opozicionom DUA o stvaranju neke nove većine a sve sa ciljem da se uzurpira pozicija prvog čovjeka grada”, naveo je Član Opštinskog odbora URA Ulcinj Amil Grbović, podnio je ostavku na funkcije u partiji iz, kako je naveo, moralnih razloga.

Sve je dozvoljeno da se osvoji vlast. To je naš najutemeljeniji politički princip.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo