Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ODLUKA DA SE GRADI HIDROELEKTRANA KOMARNICA UZBUDILA DUHOVE: Poslije potopa nema kajanja

Objavljeno prije

na

Geolozi upozoravaju na kvalitet tla, a ekolozi na uništenje prirode i zaštićenih vrsta, energetski stručnjaci sumnjaju u opravdanost  i rokove gradnje, mještani najavljuju otpor. Samo je Vlada odlučna da podigne branu

 

Starac se češkao po glavi gledajući kako betonsko čudo popunjava prostor između dva brda.

“Druže Blažo što će ovo biti?”, zapitao je tadašnjeg predsjednika Crne Gore koji je došao na gradilište.

Blažo Jovanović mu je spremno nacrtao mapu puta u komunizam: brana, elektrifikacija plus industrijalizacija jednako socijalizam, pa još malo lijevo…”

“Ali, ovdje se voda nikada nije sakupljala. Ponire…”

“Sakupljaće se, makar cijelo nikšićko polje obložili bakrom”, uzvratio je slavni heroj.

“Tako može”, pomirljivo će seljak.

Bakra nije bilo, ni vode, pa hidrocentala u Ozrinićima koja nikad nije proradila, svjedoči već sedam decenija o vremenu kad su snovi prkosili struci.

Povodom odluke o gradnji hidrocentrale Komarnica, neki su se prisjetili i ozrinićke legende. Jedno od važnijih upozorenja na koja se parlamentarna većina u crnogorskom parlamentu oglušila i usvojila Detaljni prostorni plan (DPP) za novo vještačko jezero dolazi od geologa. Ranija istraživanja ukazuju na rasjed koji bi mogao da proguta vodu.

Na veliku investiciju, padaju još dva bremena ozbiljnih argumenata – ekološki i energetski: uništavanje netaknute prirode i ugrožavanje biodiverziteta, problematičan rok izgradnje i povrata investicije…

Mještani pivske i šavničke opštine u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) najavili su i snažan otpor gradnji akumulacije koja treba da proguta bistre rijeke, čija se dna jasno vide i sa nekoliko stotina metara visokih okolnih brda.

U DPP se ističe da će ova HE potopiti kanjon Pridvorice i dio kanjona Komarnice, uz očuvanje najatraktivnijeg kanjona Nevidio.

„Pored riječnog ekosistema koji će biti u potpunosti izmijenjen u dužini od 13,7 km odnosno 16,7 km uzvodno od objekta brane i okolni terestični eko sistemi i pripadajuća staništa, u visini do kote od 811 metara nadmorske visine, će takođe biti uništeni zbog potapanja“, priznaje se u dokumentu.

Procjenjuje se da će godišnje HE na Komarnici proizvoditi 231,8 gigavat sati. Predračunska vrijednost elektrane od 168 megavat sati je 246,53 miliona eura. U Vladinom trećem paketu socio-ekonomskih mjera zbog pandemije korona virusa, uračunata su i 102,9 miliona eura koje će EPCG, kao koncesionar, investirati u ovu HE do 2024. godine. Ukupan iznos investicije sa projektima i analizama je 272, 2 miliona eura, pa se računa na bar još jednog partnera.

Upozorenja inženjera geologije i poslanika Strahinje Bulajića i njegovog kolege Srđana Milića, o tome da nisu ispunjeni geotehnički uslovi izgradnje brane nisu naišli na razumijevanje vladajuće većine.

Bulajić je upozorio na geološki elaborat iz 2011. godine, kojim se traže dodatna istraživanja.

„Imate u lijevom oporcu brane rasjednu zonu dugu kilometar, kilometar i po, široku 15 metara, koja je potpuno prazna. To geolozima, hidrogeolozima, posebno inžinjerskoj geologiji mnogo govori. Tu je bilo priče da se zarotira brana za pet, šest stepeni… Šta se time rješava? U inžinjersko-geološkom smislu možda nešto, u hidrogeološkom ama baš ništa “, kazao je Bulajić.

I Milić je naznačio da nije ispitan teren i vodopropusnost brane.

“Iz Vlade kažu da su sačuvali kanjon Nevidio. Svejedno što ga oni čuvaju, ako ne znaju koja je vodopropusna moć tamo gdje će da grade branu”, kazao je Milić.

Rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering EPCG Ivan Mrvaljević se poziva na novo projektantsko rješenje i geofizička istraživanja izvedena u februaru ove godine.

“Projektant je sad na određeni način optimizovao dispoziciju same brane, pomjerio je za nekih 30 metara. Kako je i predviđeno Zakonom o geološkim istraživanjima, nakon završetka procedure usvajanja detaljnog prostornog plana uradićemo i dodatna istraživanja, planiramo već u septembru. Ovim dodatnim geološkim radovima, kako po našim tako i po očekivanjima stručnog tima projektanta, sa tim lijevim bokom neće i ne može biti problema”, naglasio je Mrvaljević za CIN -CG.

Teško i za alpiniste

Dio prostora koji će biti potopljen nije mogao biti ispitan zbog nepristupačnosti, ali profesor Danilo Mrdak, autor Strateške procjene uticaja (SPU), koja je prethodila planskom dokumentu, u razgovoru za CIN-CG ocjenjuje da je to područje dovoljno istraženo.

“Potpuno istraživanje ovakvog terena zahtijevalo bi nevjerovatnu logistiku i alpinističku ekipu, koja bi konstatno morala da bude sa istraživačima. I tada vjerovatno ne bismo otkrili nešto više od onoga što sada znamo, ali bi bili sigurni šta gubimo”, kazao je Mrdak.

Za ekologa iz NVO “KOD” Vuka Ikovića autori SPU su odobrili gradnju time što su preporučili brisanje Komarnice iz EMERALD područja.

“Dokument čiji je zadatak da preispita dugoročni uticaj hidroelektrane na ljude i prirodu, ni u jednom dijelu ne remeti namjere investitora, čak podržava apsolutnu prenamjenu prostora”, kazao je Iković za CIN-CG.

Izgradnja hidorelektrana na zaštićenim rijekama, ističe Iković, nije razvoj, jer uzrokuje njihovo nestajanje. On smatra i da nije opravdano da nešto što je priroda stvarala milionima godina “zbrišemo zarad projektovanih 10 miliona eura prihoda godišnje, koje možemo prihodovati i na druge načine, a da rijeka ostane slobodna i netaknuta”.

“Izgubićemo brojne izvore, slapove, vodopade, brzake, bukove, visoke – okomite stijene, kaskade i prirodne bunare. Potapanjem Komarnice nestalo bi 305 hektara zaštitnih i privrednih šuma. Specifičan prostor naseljavaju vrste koje su usko vezane samo za takve uslove života koje će većinom nestati potapanjem kanjona. U njemu je izražen određeni stepen endemizma koji nije dovoljno istražen. Nije isključeno da se pojedine vrste biljaka ili životinja nalaze samo u kanjonu Komarnice i nigdje drugo u svijetu”, kazao je Iković.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine saopštili su za CIN- CG da nemaju spisak zaštićenih životnjskih i biljnih vrsta na području Komarnice.

Doktorantkinja Njemačke savezne fondacije za životnu sredinu, Helena Hudek koja je istraživala Komarnicu kaže da je tamo gdje je planirana hidroakumulacija zadnji dio rijeke na kojem je još očuvana izvorna fauna beskičmenjaka.

“Kao primjer ću navesti vrstu iz reda Ephemeroptera (jednodnevki) Epeorus yugoslavicus, ta vrsta je dosta rijetka i ugrožena na području Zapadnog Balkana”, rekla je Hudek za CIN-CG.

U MORT-ovoj Informaciji o statusu Emerald područja iz 2015. godine stoji da se na spisku nalazi i Komarnica. “Ova područja predstavljaju potencijalna NATURA 2000 područja-ekološke mreže od značaja za Evropu”, piše u dokumentu.

Iako se u DPP napominje da Emerald još nije proglašena kao zvanična mreža zaštićenih područja, to je “od velike ekološke važnosti za identifikovane ugrožene vrste i tipove staništa koji su zaštićeni Bernskom konvencijom”.

Pod vodom će se naći hrastove šume, obalne vrbe, narcisa, medvjeđa lijeska, Pančićev maklen, planinski javor…

U SPU je konstatovano i da će doći će do trajnog gubitka izvora Dubrovska vrela, kao i do značajnog zamućena nizvodno od brane, te da će se to najbolje ogledati u Pivskom jezeru.

Ne sporeći loše uticaje buduće akumulacije, profesor Mrdak, ipak, kaže, da kada bi mogao da bira između nje i brojnih mini hidroelektrana, odlučio bi se za Komarnicu. Time bi se, kaže, spasio veliki broj potoka koje imaju funkciju za prihranjivanje rijeka, kao što imaju aluvile u plućima.

Savjetnica Benkvoča za energetiku jugoistočne Evrope, sa specijalizacijom za hidroelektrane na Zapadnom Balkanu, Pipa Galop za CIN-CG kaže da “nije moguće izbrisati mogućnost da se to područje proglasi Emerald ili Natura 2000 samo zbog toga što se tamo želi izgraditi HE.

“Bugarska je godinama pregovarala sa Evropskom komisijom zbog takvih pokušaja da izbaci vrijedne lokacije iz popisa predloženih za Naturu 2000, jer su htjeli izgraditi skijališta i druge objekte. Uglavnom im nije uspjelo i sad ima relativno veliko područje pod zaštitom Natura 2000”, istakla je Galop.

Galop: Realno je 10 godina

EPCG procjenjuje da će HE na Komarnici početi sa radom 2026. godine, s tim što će do kraja godine uraditi idejni, a iduće započeti glavni projekat.

Pipa Galop, međutim, kaže je to nerealno prije 2030. godine.

“Za ovako velike projekte, posebno za države kao što je Crna Gora, ambiciozno je reći da će biti gotovi za manje od deset godina, a da nema ni glavnog projekta”, kazala je Galop.

Mrvaljević je istakao da je namjera EPCG da nađu ugovarača čiji će posao biti izrada glavnog projekta, fabrikacija, isporuka i montaža opreme i izvođenje građevinskih radova.

“Sve u jednom, tzv. EPC pristup kako se uobičajeno i radi kod velikih mega projekata u energetici i infrastrukturi”, kazao je Mrvaljević.

Konsultant za energetiku Momir Škopelja smatra da je teško reći da li je “Crnoj Gori sa energetskog aspekta potrebna HE Komarnica”

“Da nijesu u toku postupci realizacije više elektroenergetskih projekata (solarna elektrana od 250 MW, vjetroelektrana Gvozd sa nešto preko 50 MW, još jedna vjetroelektrana iznad Budve, više novih mHe, rekonstrukcija TE Pljevlja), rekao bih da je potrebna. Čak i ako se uzme u obzir da će da se gradi toliko objekata, ne bih mogao reći da nije potrebna, nego prije da je njena pozicija neodgovarajuća”, kazao je Škopelja.

Za razliku od njega Galop smatra da HE na Komarnici nije potrebna, posebno kada se uzme u obzir devastacija prirodnog bogatstva.

“Moje mišljenje je da Crna Gora ne treba dodatne hidroelektrane, nego da radi na povećanju udjela solarnih panela i vjetroelekrana, kao i na smanjenju gubitaka u distribuciji i korištenja struje za grijanje. Koliko i kad treba dodatni proizvodni kapacitet zavisi od toga kada će se zatvoriti KAP i TE Pljevlja”, kazala je Galop.

Za Škopelju je nerealna prognoza potrošnje, a metodologija problematična. On smatra da obim i kvalitet objavljene analize isplativosti HE Komarnica ne zadovoljavaju potrebe takvog projekta.

“Operiše se sa potrošnjom električne energije u Crnoj Gori od 5791 gigavat sati u 2025. godini, a zna se da je u 2019. iznosila 3.482,82 gigavat sati. Nejasno je na osnovu čega je povećanje od 66,3 odsto za šest godina, što predstavlja rast od oko 10 odsto godišnje. Takva nerealnost daje iskrivljenu sliku da će Crna Gora u predstojećem periodu imati potrebu za energijom iz svih proizvodnih kapaciteta za koje su date saglasnosti za izgradnju”, kazao je Škopelja za CIN-CG.

Njemu je nejasno “zašto su među toliko energetskih berzi uzeti podaci sa EEX berze u Mađarskoj kad EPCG tamo ne prodaje ni kilovat”.

“Možda zato jer je to najskuplja berza, pa takvi podaci rezultiraju najboljim pokazateljima za HE Komarnica? Teško je govoriti o kretanju cijena električne energije kroz 10 ili 15 godina, ali u toj tabeli je već za ovu godinu unesena pogrešna cijena od 52 eura po megavat satu, a EPCG prodaje najveći dio nešto preko 42 eura” navodi Škopelja.

Galop je istakla da niko ne može znati cijene struje u budućnosti, jer ni sadašnji trendovi u EU nemaju kontinuirani rast. Zato treba napraviti analizu rizika u slučaju da cijene budu iste, ili niže. Ona tvrdi da bi trenutni prioritet energetskom sistemu trebalo da budu gubici u distributivnoj mreži, koji su u Crnoj Gori u 2018. godini bili 13,83 odsto, a u EU između 2,1 i 9 procenata.

Trećim paketom Vlada je najavila da će se za rekonstrukciju mreže do 2024. godine CEDIS izdvojiti 170 miliona eura.

Trenutno se radi na nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP) koji će dati ažurirani pregled proizvodnje i potrošnje električne energije i prognoze za budućnost. Treba čekati taj dokument prije nego što se odlučuje da li je HE Komarnica i dalje relevantna ili ne”, kazala je Galop. Ona ističe da “Crna Gora već proizvodi veliki postotak električne energiju iz HE, između 40 do 60 odsto domaće proizvodnje”.

Iz EPCG podsjećaju na Regionalnu strategiju za održivi razvoj hidroenergije Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF), u kome piše da nema ozbiljnijih prepreka za izgradnju HE Komarnica.

„Dokument koji je rađen pod okriljem Fonda za Zapadni Balkan u skladu je sa svim regulativama EU i tamo je Komarnica prepoznata kao projekat koji spada u grupu kod kojih ne postoje značajniji problemi i izazovi sa ekološkog aspekta”, kazao je Mrvaljević.

Galop smatra da EK nije dala zeleno svjetlo, jer u sažetku pomenute studije piše kako se ni na koji način ne može smatrati da odražava stavove EU, te da lista od 45 projekata ne označava koji hidroenergetski projekat treba graditi.

“Svi hidroenergetski projekti na ovoj listi (i svi budući hidroenergetski projekti) trebalo bi da budu podvrgnuti daljem istraživanju tehničkih, finansijskih, socijalnih i ekoloških mogućnosti, kao i daljem određivanju područja Natura 2000 i ne-zonama od strane Svjetske banke kako bi se osiguralo da se projekti realizuju sa minimalnim uticajem”, citira Galop dio iz dokumenta.

Mrvaljević ističe i dokument Analiza o pravednoj tranziciji energetskog sektora – Zeleni plan za Pljevlja, koji je rađen od strane NVO Green Home.

“U kom se upravo navodi da izgradnja HE Komarnica predstavlja realno rješenje koje uz poštovanje najviših ekoloških standarda može predstavljati jedan od ključnih poteza Crne Gore u pravcu obezbjeđivanja rješenja prihvatljivog sa stanovišta klimatskih promjena“, kaže Mrvaljević. Iz NVO “Green Home” su za CIN-CG saopštili da zbog preopterećenosti poslom ne mogu obezbijediti sagovornika na temu izgradnje HE na Komarnici.

Stanovnici Pive i Šavnika i pored javne rasprave koja se uskoro završava, kažu da još nijesu rekli posljednju riječ.

 

Mještani: Neće moći

Na planiranu izgradnju hidroelektrane na rijeci Komarnici žitelji ovog područja uzvraćaju otporom.

Velizar Kasalica koji živi u blizini rijeke je kazao za CIN-CG da neće dozvoliti da se uništi netaknuti prirodni tok, te da ne vjeruje da će sve ići po planu i ako se izgradi HE.

“Svi znamo da će se pojaviti bujica, erozija i poplava. Evo neka bude ta famozna kota nadmorske visine 811, gdje oni garantuju da se neće potpopiti kanjon Nevidio, niti šavničko naselje nego da će doći 15 metara od tog najatraktivnijeg dijela. Otkud oni mogu garantovati da kad padne kiša, kao što zna nevrijeme da bude, kada sva ta voda se sjuri sa Durmitora kako će je kanjon Nevidio uopšte prihvatiti”, kazao je Kasalica.

Darko Stijepović, iz NVO Centar za razvoj Durmitora ističe da će dobrobit imati samo investitori, te smatra da će više koristi i novca donijeti turistička valorizacija.

“Ako analiziramo turističke posjete prirodnih bogatstava u okolini vidimo da pravilna turistička valorizacija Komarnice može da donese velike sume. To su naše prirodne ljepote, voda, zemlja, vazduh i to treba da koristi investitor, koji će proizvoditi struju i nama je prodavati. Nama će prodati naše”, kaže Stijepović.

On naglašava da postoje samo pet takvih kanjona u jugoistočnoj Evropi: kanjon Neretve, Komarnice, Pive, Morače i Tare.

“Šveđani i Italijani su sve svoje rijeke potopili. Zato mi možemo da prodamo ono što oni nemaju, jer njihovi građani nikad nisu vidjeli slobodnu rijeku, to je za njih atrakcija”, kazao je Stijepović.

On je najavio intenzivnije proteste kako se HE na Komarnici ne bi gradila.

Protiv izgradnje HE i za diversifikaciju turističke ponude preko ruralnog turizma i poljoprivrede je i dugogodišnja konsultantkinja i ekspertkinja za turizam i održivi razvoj, Kirsi Hivarinen iz Finske, koja živi u Šavniku.

Ona tvrdi da je ovo područje sa brojnim selima idealno, te da će biti aktuelnije nakon pandemije koronavirusa. Dodaje da bi sav taj ambijent ugrozila izgradnja HE, jer osim vrhunske nacionalne biciklističke staze, tu je i „Via Dinarica“ i brojne mogućnosti za kanjoning, flaj fišing, dakle turizam u funkciji zaštite prirode, što se i jako dobro isplati:

“Gosti koji putuju kako bi saznali više o već pomenutom i uživali u prirodnim bogatstvima plaćaju od 70 do 321 eura po danu”, kazala je Hivarinen, koja preporučuje da se iznos potreban za izgradnju HE preusmjeri u energetsku efikasnost seoskih domaćinstava. Tvrdi da bi na taj način Vlada uložila u svakog građanina, a ne u šačicu povlašćenih pojedinaca.

Ugostitelj iz Pive Novica Gogić poučen iskustvom izgradnje HE “Mratinje” ističe da će stanovništvo ovog kraja imati male koristi od nove elektrane, jer i u HE Piva radi veoma mali broj ljudi iz ovog kraja, “najviše deset odsto”.

“Mi bi od izgradnje imali kratkoročno finansijsku korist, dolazili bi ljudi ovdje da jedu i spavaju, ali nije sve u parama. Moramo da sačuvamo prirodu za potomke”, kazao je Gogić.

 

Dvije opcije partnerstva

Mrvaljević tvrdi da će se udovoljiti Vladi da EPCG bude većinski vlasnik HE.

“Hoćemo li mi to da radimo sa Francuzima, Izraelcima, kao većinski vlasnici i imamo udio, na primjer od 51 ili 80 odsto, pa ćemo uzeti kredit od neke međunarodne finansijske organizacije, beskamatni, razvojni, od Svjetske banke, Njemačke razvojne banke – to je opcija jedan”, ističe Mrvaljević.

U opciji dva postoji mogućnost privatnog – javnog partnerstva.

“Mislim da nećemo imati problema u biranju partnera. Kao primjer ću navesti njemačkog giganta Hojt koji je 2008. godine bio zainteresovan da sa nama razvija projekat”, kazao je Mrvaljević.

Ines Mrdović iz NVO Akcije za socijalnu pravdu smatra privatno-javno partnerstvo nepoželjnim i u hibridnim sistemima podložnim korupciji.

„Radi se o projektima gdje privatni partner očekuje ekstra profit i u kojima se uvijek dobro zaštiti garancijama javnog partnera. Te garancije su obično vezane za cijene usluga, a u konkretnom ih plaćamo mi kroz račun za struju“, kaže Mrdović.

Alisa HAJDARPAŠIĆ

Komentari

DRUŠTVO

FINANSIJSKI KOLAPS TURISTIČKE METROPOLE: Gdje je nestao novac najbogatije opštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je moguće da opština sa budžetom od 79 miliona eura, najvećim u Crnoj Gori, sa izuzetkom Glavnog grada, dođe u situaciju da nema novca za plate zaposlenih i da tekuće obaveze pokriva zaduženjem.   Kako se od razmetanja milionima, od promovisanja bogatstva i luksuza na budvanskoj rivijeri, od zabave, pjesme i igara, došlo do finansijskog sloma i kreditnog zaduživanja?  To je bio alarm za političke aktere u Budvi koji su burno reagovali, sa jednim pitanjem – gdje je novac i kako je potrošen

 

 

Neočekivana finansijska kriza potresla je političku scenu  Budve. Najbogatija crnogorska opština na pragu je bankrota jer je početkom maja gradska kasa bila i bukvalno prazna, bez ijednog centa na računu. Račun je  ispražnjen nakon blokade zbog izvršenja pravosnažne sudske presude i naplate iznosa od 5,6 miliona eura u korist nekoliko porodica Rafailović iz Bečića, kojima je svojevremeno zemljište na budvanskom poluostrvu Zavala bilo oduzeto.

Na opštinskom računu nije bilo toliko sredstava, pa se naplata vrši u ratama, kako prihodi pristižu, što je uzrokovalo produženje blokade računa, te kašnjenje redovne isplate ličnih dohodaka zaposlenima u opštinskoj administraciji uoči i neposredno nakon prvomajskih praznika.

Ovo je prva blokada opštinskog računa poslije 10 godina finansijske stabilnosti. Poklopila se sa povratkom Demokratske partije socijalista na vlast u Budvi.  Kadrovi DPS i Evropskog saveza preuzeli su većinu ključnih pozicija u opštinskim javnim ustanovama, preduzećima i lokalnoj upravi na osnovu neformalnog interesnog saveza formiranog između grupacije Budva naš grad, DPS i Evropskog saveza, kojim je osigurana „projektna“ podrška mandatu Nikole Jovanovića na funkciji predsjednika Opštine Budva.

Tokom prethodne decenijske vladavine DPS i SDP u Budvi, blokade računa i kašnjenje plata bile su uobičajene kao i praksa da se zarade zaposlenih isplaćuju u bonovima za trgovinu, umjesto novca.

„Kako se DPS primakne opštinskoj kasi tako prifali za plate“,  kratak komentar na Fejsbuk stranici odbornika Đorđa Zenovića, lidera grupe građana Pokret za grad,   izazvao buru negativnih replika predstavnika vlasti u Budvi.

Problem sa nelikvidnošću riješen je tako što se predsjednik Jovanović zadužio kod opštinskih preduzeća na iznos od 2,2 miliona eura. Najveću pozajmicu od 1,1 milion eura dobio je od preduzeća Parking servis kojim rukovodi kadar DPS, Dragana Pima, zatim 700.000 eura od preduzeća Vodovod i Kanalizacija čiji je direktor Milan Perović, sin glavnog sponzora Jovanovićeve izborne kampanje i 400.000 eura od preduzeća Mediteran reklame.

Građani se pitaju kako je moguće da opština sa budžetom od 79 miliona eura, najvećim u Crnoj Gori, sa izuzetkom Glavnog grada, dođe u situaciju da nema novca za plate zaposlenih i da tekuće obaveze pokriva zaduženjem. Kako se od razmetanja milionima eura, od promovisanja bogatstva, sjaja i luksuza na budvanskoj rivijeri, od zabave, pjesme i igara, došlo do finansijskog sloma i kreditnog zaduživanja?

To je bio alarm za političke aktere u Budvi da reaguju pitanjem – gdje je novac i kako je potrošen?  Posebno kada se zna da su u usvojenom proračunu za 2026. godinu prenijeta i nepotrošena sredstva iz prethodne godine u iznosu od 20 miliona eura. Gdje je nestalo tih 20 miliona za samo 4 mjeseca, pitanje je na koje mnogi od predsjednika Jovanovića traže jasan odgovor.

„Račun Opštine Budva odblokiran je u ekspresnom roku, čime su otklonjeni svi pokušaji da se izazove zastoj u radu lokalne uprave i stvore vještački problemi u funkcionisanju sistema“, kazao je Jovanović optužujući kritičare za iznošenje navodnih neistina. “Deblokadom računa Opštine Budva odmah su isplaćene sve zarade zaposlenima u opštini, javnim službama i ustanovama čiji je osnivač opština, uprkos pokušajima pojedinih političkih subjekata da širenjem panike i dezinformacija uznemire zaposlene i građane. Ovim je potvrđeno stabilno funkcionisanje sistema i odgovoran odnos prema zaposlenima i njihovim pravima”,  tvrdi predsjednik .

Pod pritiskom opozicionih partija on je pokušao da opravda nestanak 20 miliona nabrajajući izdatke koji su se uglavnom odnosili na kupovinu brojnih nekretnina i zatvaranju sporova bivše DPS vlasti. Tvrdi da iz prethodne godine nije prenijeto 20 „nego 17,5 miliona eura koji su uloženi u projekte a ne u džepove“, iako je u odluci o budžetu za 2026. navedena stavka od 20 miliona iz prethodne godine.

Potvrdio je da je za oronulu zgradu JRB površine 815 m2, propale podgoričke kompanije Vektra Montenegro, vlasnika Dragana Brkovića, na njegovu inicijativu opština platila 7,1 milion eura. Kupio je od privatnih osoba  neurbanizovanu parcelu u zaseoku Maine za 500.000 eura. Rješavanje međunarodne arbitraže sa njemačkom kompanijom WTE koštalo je Opštinu 3,5 miliona eura. Plaćeno je 1,3 miliona za dvije parcele u naselju Dubovica za izgradnju montažne garaže, za koje upućeni tvrde da navodno  pripadaju povezanim licima sa predsjednikom Jovanovićem, pored drugih neracionalnih ulaganja i isplata.

Na  fiskalni poremećaj u Opštini oglasile su se sve opozicione partije.

Demokrate Budve najavljuju da će nadležne institucije utvrditi kako je predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović potrošio 21 milion eura na kombinacije Demokratske partije socijalista. Oni navode da je milionski spor koji je Opština izgubila i zbog koga je blokiran račun, vodio advokat koji je kum Jovanovića. „Frapantno je da je iz 2025. u 2026. prenijeto 21 milion eura i da je Jovanović taj ogromni novac građana Budve spiskao u rekordnom roku od par mjeseci i to baš na sve najproblematičnije DPS kombinacije. To je cijena ‘projektne podrške’ DPS-a“, ocijenile su Demokrate.

Iz budvanskog odbora Nove srpske demokratije kazali su da se slažu sa ocjenom Jovanovića da su finansije grada stabilne i iznose nula eura na računu.

“Ali samo zato što više nemate ni centa da podijelite tajkunima Demokratske partije socijalista kroz milionska poravnanja i kupovine oronulih nepokretnosti. Nažalost, blokada jedne od najbogatijih opština dokaz je sposobnosti interesnih grupacija koje upravljaju Budvom. Na vlasti su ‘Budva, naš grad’ – trojanski konji organizovane kriminalne grupe (OKG) DPS-a i počasnog predsjednika DPS-a, Mila Đukanovića. Potpredsjednici, sekretari i direktori djeluju pod dirigentskom palicom DPS-a“, istakli su iz NSD nabrajajući sve nenamjenske i sporne troškove aktuelne vlasti.

I odbornica Demokratske narodne partije Jovana Todorović pozvala je Jovanovića da odgovori kako je potrošeno 20 miliona eura.

“Opština Budva i njen predsjednik Jovanović mjesecima unazad su se javno hvalili ‘najvećim budžetom u istoriji opštine’, predstavljajući finansijsku sliku kao stabilnu i gotovo idealnu. Građanima je servirana priča o suficitu, odgovornom upravljanju… Danas, međutim, svjedočimo brutalnom sudaru te propagande sa realnošću: računi su prazni, zaposleni u Opštini Budva nemaju primanja, a praznik su čekali bez zarade koja ih po zakonu sleduje. Postavlja se jednostavno pitanje: gdje je nestao taj ‘rekordni budžet’ i kako je moguće da najbogatija opština u Crnoj Gori, koja se hvalila viškom sredstava, sada nije u stanju da isplati osnovne obaveze prema sopstvenim radnicima“. Ona je pozvala tužilaštvo da se ozbiljno pozabavi situacijom u Budvi.

Na društvenoj mreži X razvila se polemika između poslanika PES Vasilija Čarapića i predsjednika SO Budva Petra Odžića. Čarapić, čija partija ima jednog odbornika u lokalnom parlamentu napisao je na svom profilu kako „finansije u Budvi nisu u najboljem stanju i to je nešto što je problem države, pa smatram da treba uključiti i centralnu vlast u rješavanje problema“.

Reagovao je Odžić riječima: „I pored svih opstrukcija, spinova i negativne kampanje Budva nastavlja dalje. Finansijska stabilnost uz realizaciju najavljenih projekata ostaju priroriteti lokalne uprave“.

U retorici  dvojice vodećih budvanskih funkcionera, Jovanovića i Odžića nakon vijesti o ispražnjenoj opštinskoj kasi, nema  traga prihvatanja političke odgovornosti za pogrešno upravljanje javnim novcem.

Finansije Budve dugi  niz godina u rukama su  Socijaldemokratske partije. Na poziciju sekretara za finansije duže od 15 godina imenuju se kadrovi te partije. U različitim političkim savezima, bilo sa DPS, DF ili Budva naš grad, svejedno.  U periodu najveće krize u Budvi  tokom pohare budžetskog novca, dugovanja koja su dostizala stotine miliona eura, eksperti za finansije bili su iz redova SDP ili sadašnjeg Evropskog saveza, čiji predstavnik Slavko Đukanović vodi gradske finansije.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

METASTAZA I PARANOJE VUČIĆEVOG REŽIMA: Šta može Crna Gora očekivati od Velikog brata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nezvaničnim informacijama Monitora iz zapadne diplomatske zajednice u Beogradu, sadašnje operacije BIA-e i njenih kriminalnih kartela se fokusiraju na sakupljanje komprimitirajućih materijala – snimaka (prevashodno seksualne prirode) čiji akteri su pojedini crnogorski političari.Za sada kampanja i ucjene ne daju rezultate koje beogradski Vožd priželjkuje, posebno u miniranju EU puta zemlje

 

 

Kako se približavaju opšti izbori u Srbiji i nižu korupcionaške afere,tako i retorika vrha tamošnjeg režima postoja sve konspirativnija. Nakon “izdajnika” u sudstvu i tužilaštvu, koji su se usudili procesuirati njegove bliske prijatelje zbog korupcije, predsjednik Aleksandar Vučić se sada obrušio na izdajnike u policiji.

U intervjuu od prije tri dana za omiljenu žutu Televiziju Informer predsjednik države je izjavio da vlasti imaju snimak razgovora policijskog komandanta koji je navodno”obučavao svoje policajce kako da pređu na drugu stranu i koju uniformu da nose”tokom studentskog protesta 15. marta prošle godine u Beogradu. Država je saznala šta se sprema jer “oni nisu smeli da krenu, zato što su 13. marta shvatili da postoji narod koji će da se suprotstavi i njima i policiji” rekao je Vučić,ne trepnuvši, na Informeru. Jedini ko je tada bio “čvrsto uz narod, državu i Ustav”, je tadašnji komandant Policijske brigade, sada komandant Žandarmerije Radoslav Repac, dok su “svi ostali su već pretrčali bili na drugu stranu”, tvrdi Vučić. Dodao je da “jedino u vojsku nisu mogli da dirnu uopšte”. Poručio je i da je njegov politički saveznik i donedavno prvi čovjek Mađarske Viktor Orban pogriješio što se oslanjao na birokratiju, odnosno institucije. S druge strane, Vučić tvrdi da se on pred 15. mart i do tada najmasovnije građanske proteste protiv njega“oslanjao samo na građane”.

Sam Vučić je jasno objasnio šta za njega znači neposlušnost totalitarnoj vlasti. “Petog oktobra sam video kako izgleda kad najgori talog i najgori šljam ispliva na površinu” objasnio je predsjednik Srbije aludirajući na one koji su učestvovali u obaranju krvavog i kriminalizovanog režima Slobadana Miloševića 2000. godine. Prošle godine je napao sve iz EU koji su pružili podršku studentskim protestima rekavši da je blokaderima “pomagao ološ iz Evropske zelene partije, najgori ološ evropski koji je došao u Novi Sad… da podrži nasilje” uz prijetnje procesuiranjem.

Mnogi kritičari smatraju nedavno otkriće navodne zavjere protiv njega kao upozorenje i pripadnicima policije ali i drugih državnih institucija. Penzionisani general-major i bivši načelnik Vojnobezbednosne agencije (VBA) Momir Stojanovićje u izjavi za N1 ocijenio Vučićevu izjavu kao zakašnjelu i da je čudno da poslije toliko vremena upoznaje javnost sa događajem koji se desio u jednoj od institucija bezbjedonosnog sektora. Stojanović ističe da se Vučić u“svojoj vladavini oslanja isključivo na te institucije, a to je odlika autokratskih režima“. Takođe ukazuje da je prismotra (sigurnosnog aparata)  „uzrokovana povećanim strahom od ukupnog dešavanja u društvu i nezadovoljstva građana“.

U proteklih godinu dana, pogotovo od martovskih protesta studenata, izvršena je svojevrsna čistka u institucijama u sektoru bezbednosti i, nažalost, dovedeni kadrovi jako sumnjivih i moralnih i profesionalnih kvaliteta, zaključuje Stojanović. On smatra da predsjednik Republike najveće povjerenje ima u srbijansku vojsku (VS).“Nikad se nije desilo da predsednik svakoj jedinici VS ponaosob čestita njihove praznike, što govori da mu je stalo itekako do poverenja i ugleda u Vojsci” kaže Stojanović.

Vlast braće Vučić je prošle godine sprovela široke čistke u policiji, vojsci, i državnoj bezbjednosti (BIA) o čemu je Monitor već pisao.

Policijski general Bogoljub Živković je umirovljen u januaru prošle godine. Penzija je uslijedila nakon što su ga predsjednik i njegovi tabloidi prozvali da mu sin učestvuje na protestima. Sam Živković je izjavio da mu je rečeno da je sklonjen „na zahtev predsednika“.Radar  je izvijestio da je nakon Živkovića u penziju otjerano još oko 60 iskusnih policajaca. Prošlog septembra je smijenjen i umirovljen komandant Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Spasoje Vulević. Vulević je tada izjavio da su mu unutrašnji ministar Ivica Dačić i direktor policije Dragan Vasiljević rekli da „predsednik ne želi da ima oružanu formaciju koja nije pod njegovom apsolutnom kontrolom”, i zbog toga Vulević ne može ostati komandant. U aprilu prošle godine je umirovljen i komandant 63. padobranske brigade general Nenad Zonić, koji se javno drznuo da  kaže da jedinica ne može biti zloupotrijebljena. Vojnobezbedonosna agencija (VBA) je dobila novog direktora – Đura Jovanića  a za načelnika Vojnoobaveštajne agencije (VOA) je postavljenVladimir Planić iz BIA-e. Komandant Ratnog vazduhoplovstva Duško Žarković  je, navodno „na sopstveni zahtev“ aprila 2025. otišao u mirovinu. Prošlog juna je prijevremeno umirovljen i komandant Kopnene vojske general potpukovnik Milorad Simović. Iako se govorkalo da će Miroslav Talijan, komandanta vojne 72. brigade za specijalne operacije za sada je ostao na svom mjestu, navodno uvjerivši braću Vučić da je lojalan njima.

Po Ustavu Srbije predsjednik ima samo ceremonijalna ovlašćenja dok unutrašnju i vanjsku politiku vodi Vlada Srbije.

Predsjednikov brat Andrej Vučić nema nijednu javnu funkciju.  Na ročištu pred Osnovnim sudom u Podgorici po tužbi za klevetu koju je podnio protiv Vijesti zbog prenošenja razgovora između kriminalaca na nekada zaštićenoj SKY ECC aplikaciji, Andrej je izjavio da je porodični čovjek koji već 28 godina radi u Narodnoj banci Srbije (NBS). U tužbi protiv Daily Press-a, osnivača Vijestinaveo da mu je povrijeđeno pravo ličnosti, da su širene neistine o njemu u objavi od 23. januara 2024. godine pod naslovom “Zvonko i Andrej slavili milijardu”. Na ročište je došao u pratnji predsjednika Demokratkse narodne partije (DNP) Milana Kneževića i lojalističkog novinara Dražena Živkovića.

Glavni akteri sporne prepiske su odbjegli narko policajac Ljubo Milović i Miloš Božović, kriminalac sa značkom BIA-e. Milović piše Božoviću u formi pitanja : „Vele da su Zvonko i Andrej milijardu slavili skoro“. Božović potvrđuje da „jesu slobodno, pratim ja malo kretanja njegova”. Andrej Vučić je osim Vijesti, gdje je proces u toku, tužio redakciju novine i portala Nova u Beogradu zbog prenošenja iste informacije. Viši sud je osudio  redakciju i novinarku, i istovremeno obeštetio brata predsjednika sa 100 hiljada dinara. Međutim, Apelacioni sud je oborio presudu i vratio parnicu na ponovni postupak jer su razlozi navedeni u obrazloženju “nejasni i protivrečni”. Takođe ni činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno, navodi se u presudi Apelacionog suda. Nakon ovoga za očekivati je nova kampanja protiv nezavisnih sudija i tužilaca u Srbiji.

U drugim SKY prepiskama između raznih kriminalaca i biznismena može se vidjeti da se oni bore za naklonost Andreja jer on kadrira i u privredi i u bezbjedonosnim službama i navodi se kao poslovni partner Veselinovića. Veselinović se odavno pominje kao jedan od narko barona i kriminalnih bosova u službi porodice Vučić. Izvještaj BIA-e iz 2011.kojeg je objavio KRIK označava Veselinovića kao vođu kriminalne grupe koja se bavi trgovinom droge, švercom oružja i nafte, zelenašenjem i pranjem novca. BIA navodi da je u poslovima s drogom Veselinović  blisko sarađivao sa albanskim kosovskim kriminalcem Ismetom Osmanijem Curijem. Veselinovićev kum Milan Radoičić, nekadašnji potpredsjednik Srpske liste na Kosovu, je preuzimao je drogu Osmanija i prenosio je u Srbiju.

Za Crnu Goru najinteresantnija je smjena u decembru 2025. Marka Parezanovića, dosadašnjeg načelnika operative BIA-e i čovjeka od povjerenja Aleksandra Vučića. O njegovim subverzivno – obavještajnim aktivnostima kod nas su pisani superlativi u režimskim Večernjim Novostima gdje mu se pripisuju i zasluge za rezultate popisa stanovništva i resrbijanizaciju Crne Gore. Novi šef operative BIA-e je dosadašnji šef novosadskog centra BIA-e Nikola Vasiljević. Novi Sad je inače de fakto baza iz koje djeluju Prvi brat i Veselinović, pa neki ovo postavljenje dovode u vezu s njima. Jedan od razloga za smjenu Parezanovića su i do sada, kako je ocijenjeno, nedovoljni rezultati u destabilizaciji unutrašnjih crnogorskih političkih prilika.

Po nezvaničnim informacijama Monitora iz zapadne diplomatske zajednice u Beogradu, sadašnje operacije BIA-e i njenih kriminalnih kartela se fokusiraju na sakupljanje komprimitirajućih materijala – snimaka (prevashodno seksualne prirode) čiji akteri su pojedini crnogorski političari.Za sada kampanja i ucjene ne daju rezultate koje beogradski Vožd priželjkuje, posebno u miniranju EU puta zemlje.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠA DIREKTORICA ASK-a OSUĐENA NA DVIJE GODINE I DVA MJESECA ZATVORA: Oslobođena dijela optužbi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović prvostepeno je osuđena za tri krivična djela –  dva djela zloupotrebe službenog položaja i jedno falsifikovanje službene isprave. Izrečena joj je jedinstvena kazna zatvora od dvije godine i dva mjeseca. Njena pomoćnica, Nina Paović, osuđena je na kaznu zatvora od šest mjeseci

 

 

Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović osuđena je prvostepeno na dvije godine i dva mjeseca zatvora. Presudu je ove sedmice donio Viši sud, odnosno sudija Simo Rašović. Sud je odbio zahtjev tužilaštva da odredi pritvor, produživši mjeru nadzora koja podrazumijeva javljanje nadležnim organima.

Perović je osuđena  za tri krivična djela –  dva za zloupotrebu službenog položaja i jedno za falsifikovanje službene isprave. Sud joj je za jedno produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja utvrdio kaznu od godinu zatvora, za produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave tri mjeseca, a za drugo produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja još godinu zatvora, nakon čega joj je izrečena jedinstvena kazna od dvije godine i dva mjeseca.

Njena pomoćnica, Nina Paović, osuđena je na kaznu zatvora od šest mjeseci, koju će, prema odluci suda, izdržavati u prostorijama u kojima stanuje.

U obrazloženju presude navodi se da je Perović tokom službenih putovanja angažovala Nikolu Lekića, predstavljajući ga kao zaposlenog u Agenciji, iako je on bio angažovan po osnovu ugovora o djelu. Sud je utvrdio da je Lekić sa Perović putovao ukupno 15 puta, te da su mu tom prilikom isplaćivani troškovi koji pripadaju zaposlenima, čime su Perović i Paović pribavile protivpravnu imovinsku korist.

Sud je  utvrdio da je Perović u dopisu Ministarstvu vanjskih poslova navela da je Lekić zaposlen u ASK kako bi dobio vizu za putovanje, što, kako je obrazloženo, nije tačan podatak. Takođe, sud je prvostepenom presudom bivšu direktoricu Agencije oglasio krivom u vezi sa plaćanjem računa za mobilni telefon koji je koristila njena ćerka, uz pojašnjenje da je time plaćano nešto što nije trebalo, i to novcem iz ASK.

Presudom je naloženo da bivša direktorica ASK-a  na ime imovinskopravnog zahtjeva isplati Državi Crnoj Gori iznos od 19.825,19 eura, dok je njena pomoćnica Paović obavezana da po istom osnovu isplati 7.417,69 eura, u roku od 15 dana od pravosnažnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Perović je oslobođena dijela optužbi koje su se odnosile na zloupotrebe u vezi sa isplatama prekovremenih sati i varijabila, korišćenje službenog vozila i službeni put u Ljubljanu. Paović je oslobođena optužbe u dijelu koji se odnosi na rad u vrijeme praznika.

Branilac Jelene Perović, advokat Nikola Martinović istakao je da je njegova branjenica oslobođena za gotovo sve što joj je javno stavljano na teret. Prema njegovom mišljenju bi tumačenje suda o ugovorima o djelu, ako opstane, moglo imati široke posljedice po čitav javni sektor.

– Ako takva praksa ostane, a ja sam uvjeren da neće, mislim da će svi aktuelni ministri i direktori državnih preduzeća biti u zatvoru u naredne dvije godine. Dakle, Jelena je oglašena krivom zato što je sklopila ugovor sa jednim licem u Agenciji, Ugovor o djelu, i što je to lice po tom ugovoru primilo naknadu koja je ugovorena, iako je taj Ugovor o djelu okarakterisan od strane Državne revizorske institucije kao ispravan. U tom dijelu ćemo se žaliti i mislim da imamo dobre šanse da to dobijemo na Apelacionom sudu i bićemo pobjednici – dodao je Martinović.

Tužiteljka Maja Janković tvrdila je u završnim riječima da su Perović i Paović “planski i sistemski” zloupotrebljavale službeni položaj i nanijele štetu ugledu ASK-a.  Tužilaštvo je tvrdilo da je Lekić, iako nije bio stalno zaposlen, o trošku države putovao u SAD i odsijedao u hotelima visoke kategorije u Vašingtonu, Njujorku i Atlanti. Naveli su i da je istovremeno bio prijavljen u hotelima u Vašingtonu i Njujorku.  Takođe, tvrdili su da su telefone ASK-a koristile osobe koje nisu radile u Agenciji, među njima ćerka Perović, majka Paović i ćerka Lekića, a da su računi plaćani novcem Agencije.

Tužiteljka Janković je tvrdila i da je Perović rješenja o prekovremenom radu donosila na početku mjeseca, kada, prema stavu tužilaštva, nije mogla znati koliko će prekovremeno raditi ona i pomoćnici.

Presudu je komentarisao dio vlasti. Anđela Vojinović iz Demokrata, partije koja kontroliše bezbjednosni sektor,  ocijenila  da je presuda bivšoj direktorici Agencije za sprečavanje korupcije otvorila  dvije nepobitne istine.

“Prva, DPS je branio neodbranjivo. Ubjeđivali su građane da je sve progon, da je sve revanšizam, da je sve politička montaža, a onda je sud rekao ono od čega su mjesecima bježali, da je odgovornost postojala, da je zloupotreba postojala i da se iza velike priče o ‘nezavisnim institucijama’ krila jedna stara matrica, država kao tuđi novčanik. Druga: braneći nju, oni su zapravo branili sebe. Jer Jelena Perović nije bila jedina u sistemu, ona je bila ogledalo sistema koji su pravili, čuvali i koristili. Zato su je branili dok im je trebala, zato su od njenog slučaja pravili političku odbranu, zato su napadali tužilaštvo, zato su pokušavali da od odgovornosti naprave žrtvu. A kada je presuda došla, kada je istina postala preteška za nositi, pustili su je niz vodu”, poručila je.

Jelena Perović je uhapšena prije nešto više od dvije godine.Lisice na ruke su joj stavili pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO),a hapšenju je prethodio višesatni pretres prostorija Agencije za sprečavanje korupcije.

Tužilaštvo je tada  optužilo bivšu direktoricu ASK-a da je počinila sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave, dok je Paovićevu teretilo za dva produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo zloupotreba službenog položaja.  Optužnica je na sudu potvrđena u aprilu prošle godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo