Povežite se sa nama

DRUŠTVO

RAT KOTORSKIH KLANOVA NASTAVLJEN NA KRFU: Ubice brže od policije

Objavljeno prije

na

Egzekutori Alanu Kožaru i Damiru Hadžiću nijesu ostavili ni najmanju mogućnost da prežive, već su, kako tvrde upućeni u detalje zločina, njihova tijela namjeravali da poliju benzinom i zapale

 

Krvavi rat kotorskih kriminalnih grupa koji traje već šestu godinu odnio je još dvije žrtve. U četvrtak 23. jula, u popodnevnim satima na Krfu i dalje nepoznate osobe ubile su Baranina Alana Kožara i Damira Hadžića iz Užica, koji su operativno važili za osobe bliske škaljarskom klanu. Iako to niko do sada nije zvanično objavio, više je nego jasno da dvostruka likvidacija ima potpis konkurentskog kavačkog klana.

Scene koje su se prošlog četvrta mogle vidjeti na Krfu bile su nalik na one iz akcionih filmova. Prije nego što su škaljarci izašli iz svog automobila, koji su taman parkirali, ispred kuće koju su iznajmili, nepoznate osobe prišle su vozilu, a potom u njih iz dva različita oružja ispalile 29 hitaca. Iako su sa sobom imali oružje, Kožar i Hadžić nijesu stigli da uzvrate vatru.

Ubice im nisu ostavli ni najmanju mogućnost da prežive, već su, kako tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, njihova tijela namjeravali da poliju benzinom i zapale, kako bi istražitelji što teže otkrili identitet žrtava. Šta ih je spriječilo u toj namjeri za sada nije poznato pošto, prema saznanjima lokalne policije, nema očevidaca ove mafijaške likvidacije. Prema pisanju grčkih medija, tijela ubijenih u izrešetanom automobilu pronašao je, kasno popodne, maser sa kojim su Kožar i Hadžić prije ubistva dogovorili profesionalnu masažu.

Sudski vještak tamošnjim medijima je objasnio da su obojica imala višestruke povrede po cijelom tijelu, odnosno da im je više od deset metaka ispaljeno u vrat, prsa, ruke i noge. Prema njegovim riječima cijela ,,operacija smrti” dvojice Balkanaca trajala je samo nekoliko sekundi. Na osnovu dokaza izuzetih iz automobila, ali i izgleda tijela, tamošnji vještaci su zaključili da su se Kožar i Hadžić tog popodnevna vraćali sa plaže.

Osim oružja, grčki istražitelji su kod žrtava pronašli falsifikovana dokumenta. Kožar je imao falsifikovana dokumenta i putovao je sa pasošem Slovenije pod imenom Robert Bitenc, dok je Hadžić koristio slovenački pasoš na ime Martina Pospišeka. To je bio razlog da grčki mediji kao prvu informaciju objave da su ubijeni državljani ove zemlje, dok su crnogorski mediji, iz svojih izvora, već imali potvrdu da u toj pucnjavi nijesu ubijeni Slovenci već Kožar i Hadžić.

Izgleda da su Kožar i Hadžić unaprijed planirali koliko će ostati na Krfu. To govori podatak da je apartman u njihovo ime na tri mjeseca, 21. juna, iznajmila treća osoba. U tom apartmanu istražitelji su pronašli 11.500 eura i pištolj glok, koji je, kako se sumnja, pripadao jednoj od dvije žrtve.

Grčki mediji prenose i da je grupa oficira bezbjednosti otputovala za Srbiju da bi od kolega iz Beograda prikupili što više podataka o zaraćenim kriminalnim grupama, kako bi pokušali da rasvijetle dvostruko ubistvo. Cilj helenske policije je, pišu mediji, da u saradnji sa srpskim kolegama pronađe „jezgra“ kriminalaca u srpskoj i crnogorskoj zajednici u Atini. Pored toga, grčka policija je ispitivala moguću umiješanost ovdašnjih mafijaša u ilegalne aktivnosti u Grčkoj, uglavnom trgovinu narkoticima i krijumčarenje cigareta.

Kada je riječ o egzekutorima, grčki istražitelji ne isključuju mogućnost da su ubice još na Krfu, zbog čega se i dalje vrše detaljne provjere.Tamošnje bezbjednosne struktrure podsjećaju da je Grčka već bila mjesto krvavog obračuna kotorskih kriminalnih klanova i to u januaru ove godine kada su u Atini likvidirani Stevan Stamatović i Igor Dedović, koji su operativno važili za vođe škaljaraca. Oni ne isključuju mogućnost da su sada ubijeni jedno vrijeme boravili sa svojim prijateljima, zbog čega su sada u toku provjere radi utvrđivanja kuda su se proteklih mjeseci kretali Kožar i Hadžić. Reader.gr navodi da je grčka policija utvrdila da su Kožar i Hadžić posljednjih godina proputovali Evropu sa lažnim pasošima kao i da su nedavno boravili u turskom ljetovalištu Antalija. Upravo u tom turskom ljetovalištu, podsjetimo, 2018. godine uhapšen je jedan od vođa škaljarskog klana Jovan Vukotić, koji se trenutno nalazi u spuškom zatvoru (u međuvremenu je izašao iz pritvora – vidjeti antrfile).

Grčke vlasti brine to što je crnogorska mafija našla utočište u Grčkoj, pa će pokušati da utvrdi koliko se pripadnika suparničkih klanova iz Crne Gore nalazi u toj zemlji. Svoju operativu, kako tvrde mediji, usmjerili su na prikupljanje podataka o tome kada i gdje će se dogoditi sljedeće naručeno ubistvo. Čini se ipak da to gdje će biti sljedeći napad i ko je sljedeća meta istražitelji, baš kao i javnost, mogu samo da naslućuju.

Ubistvo Kožara i Hadžića, očigledan je dokaz da se bjegunci mogu godinama kriti i bježati od tužilaštva i policije, ali ne i od metaka koje su im namijenili pripadnici suprotstavljenog klana.

Alan Kožar je duže od deceniju u policijskoj evidenciji registrovan kao bezbjednosno interesantno lice. Više puta je optuživan i sumnjičen za teška krivična djela, a prema policijskim podacima vođa je najjačeg barskog kriminalnog klana koji usko sarađuje sa škaljarcima i zemuncima Luke Bojovića.

Crnogorski pravosudni organi potraživali su, zbog sumnje da je 2016. godine organizovao kriminalnu grupu u Baru i Budvi, čiji pripadnici su postali Nišlija Milan Dinić neke i dalje nepoznate osobe, a čiji zadatak je bio da ubiju Danilovgrađanina Slobodana Šaranovića. Dinić je, navodno, 24. decembra te godine odustao od plana i Šaranoviću predao pištolj, mobilni telefon i karticu. Šaranović je, ipak, ubijen nekoliko mjeseci kasnije tačnije 11. marta 2017. godine, ispred svog stana u budvanskom naselju Dubovica.

Kožar je bio čovjek od povjerenja vođi zemunskog klana Luki Bojoviću čija porodica je godinama ratovala sa porodicom Šaranović. Ubijeni Slobodan Šaranović teretio se za ubistvo Nikole Bojovića, Lukinog brata. On je, navodno, to ubistvo naručio iz osvete, zbog ubistva svog brata Branislava. U to vrijeme  Luka Bojović je bio u prijateljskim i poslovnim kontaktima s barskom kriminalnom grupom koju je predvodio pokojni Luka Đurović. Nakon što je Đurović poginuo u saobraćajnoj nesreći, vođstvo nad klanom je preuzeo upravo Kožar.

Kožaru se sudilo zbog optužbi da je organizovao postavljanje eksplozivne naprave ispod auta policijskog komandira u Baru, Ivana Đokovića, ali je pravosnažno oslobođen od tih optužbi. Pravosnažno je osuđen na šest godina i deset mjeseci zatvora zbog podmetanja tri eksplozivne naprave na gradilište Hotela Splendid u Bečićima i pokušaja iznude od biznismena Žarka Radulovića, suvlasnika hotela. Tu kaznu je izdržao 2013. godine.

Srpska policija tragala je za Damirom Hadžićem zbog sumnje da je upravo on ispalio smrtonosni rafal u jednog od visokorangiranih pripadnika kavačkog klanaDavorina Baltića. Baltić je ubijen u Beogradu 1. januara 2018. dok je automobilom ulazio u garažu zgrade na Vračaru u kojoj je živio. Sa Baltićem u automobilu bila je srbijanska policajka Marija Nikolić, koja je u pucnjavi ostala nepovrijeđena.

Hadžić je srpskoj policiji godinama poznat i važio je za bitnog čovjeka Filipa Koraća i saradnika Igora Dedovića. Dovodi se u vezu i sa serijom razbojništava i pljački juvelirnica i zlatara širom Evrope. Hapšen je u Milanu nakon pokušaja pljačke blindiranog vozila za prevoz novca. U Užicu je 2012. ranjen u pucnjavi u kladionici.

I dok su u Grčkoj padale nove žrtve krvavog rata narkoklanova, pripadnici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije rasvijetlili su ubistvo Saše Klikovca (38), ubijenog 18. jula ispred porodičnog restorana ,,Kod Crnogorca”, u naselju Cijevna nadomak Podgorice.

Lisice su, zbog sumnje da je vozio ubicu, prvo stavljene na ruke Podgoričaninu Marku Šakoviću (29), a par dana kasnije i njegovom dvije godine starijem sugrađaninu Milošu Markoviću, za kog se veruje da je pucao na Klikovca iz vozila kojim je upravljao njegov pomagač. Policija je slučaj rasvijetlila za samo četiri dana, nakon što su na planini Radovče pronašli golf koji je korišćen u zločinu, i iz njega izuzeli mnoštvo tragova koji su ih doveli do osumnjičenih.

Nedugo zatim uslijedilo je hapšenje Šukovića koji je, prema nezvaničnim informacijama, istražiteljima priznao sve što je uradio, uz ime saučesnika koji je pucao u Klikovca. On je ispričao da su nekoliko dana pratili Klikovca i čekali pogodan trenutak da zločinački naum sprovedu u djelo. Za razliku od Šukovića, Marković je policiji operativno poznat od ranije i to kao osoba bliska jednom ogranku škaljarskog kriminalnog klana.

 

VOĐA ŠKALJARSKOG KLANA NAPUSTIO SPUŠKI ZATVOR:
Sloboda za Vukotića

Kotoranin Jovan Vukotić koji slovi za vođu škaljarskog klana izašao je u utorak iz spuškog zatvora. Vukotića Više državno tužilaštvo sumnjiči da je sa Milićem – Minjom Šakovićem i pokojnim Igorom Dedovićem, prije nekoliko godina pokušao da ubije dvojicu navodnih članova kavačkog klana Vojina Stupara i Miloša Radonjića.

Tridesetdevetogodišnji Kotoranin u februaru je ekstradiran iz Srbije u Crnu Goru. On je u tužilaštvu, ali i prije ekstradicije iz Srbije, više puta negirao optužbe, tvrdeći da mu sve smještaju ,,prljavi” policajci i da nije bio u Crnoj Gori kada se pucalo u Kotoru. U istrazi pokušaja ubistva dvojice kavčana saslušan je 19. juna 2019. godine u prostorijama Okružnog zatvora u Beogradu, a 8. februara 2020. pred podgoričkim Višim sudom.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 29. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VALENTINA PAVLIČIĆ NA KORAK DO IZBORA ZA PREDSJEDNICU VRHOVNOG SUDA: Štrik koji treba opravdati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednje tri godine, koliko traje vd stanje ključne pozicije u sudstvu, neizbor predsjednika Vrhovnog suda bio je i kamen spoticanja na putu zemlje u EU, kao  jedno od ključnih pivremenih mjerila koje Crna Gora mora da ispuni u okviru procesa evropskih integracija. Ta obaveza bi uskoro mogla biti štrikirana. Ukoliko bude izabrana na poziciju predsjednice Vrhovnog suda, pred Valentinom Pavličić dosta je posla

 

Opšta sjednica Vrhovnog suda na posljednjem zasijedanju ove sedmice podržala je bivšu zastupnicu države pred sudom u Strazburu, Valentinu Pavličić za kandidatkinju za poziciju predsjednice najviše sudske instance u Crnoj Gori. Posljednji stepenik biće dvotrećinska većina u Sudskom savjetu, što se ne vidi kao  prepreka,  posebno nakon  osam propalih pokušaja da se sudije  Vrhovnog suda usaglase oko kandidata koji bi bio izabran na čelo te pravosudne instance.

Tokom tajnog glasanja, od 15 sudija koliko je učestvovalo u radu Opšte sjednice, Pavličić je dobila deset, predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić sedam, dok su vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković i sutkinja Vrhovnog suda Ana Vuković dobile po šest glasova.

Posljednje tri godine, koliko traje vd stanje ključne pozicije u sudstvu, neizbor predsjednika Vrhovnog suda bio je i kamen spoticanja na putu zemlje u EU,  jer predstavlja jedno od ključnih pivremenih mjerila koje Crna Gora mora da ispuni u okviru procesa evropskih integracija. Prije pola godine Evropska komisija je ostavila rok da se do 24. aprila ove godine ta obaveza završi, što se nije dogodilo.

Na prethodnoj Opštoj sjednici Vrhovnog suda 16. maja, nijedan od dva tadašnja kandidata – Miodrag Pešić i Ana Vuković nijesu dobili potrebnu većinu. Na osnovu izmjena Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, uslijedila je i izmjena poslovnika o radu Opšte sjednice kako bi se deblokirala ova stepenica u odlučivanju.

Ubrzanju izmjena pravila doprinio je i stav Evropske komisije (EK) koja je riješila da više ne pravi ustupke kao u slučaju usvajanja pozitivnog IBAR-a, već je isplatu prve tranše od blizu 30 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije, direktno uslovila izborom prvog čovjeka Vrhovnog suda. Time je EK jasno stavila do znanja da neće ponoviti ustupak koji je napravila odlučivši da niz od osam propalih pokušaja imenovanja predsjednika Vrhovnog suda ne bude kočnica za usvajanje pozitivnog IBAR-a za Crnu Goru.

Ključna pozicija u sudstvu upražnjena je od decembra 2020. godine, kada se sa čela Vrhovnog suda nakon 13 godina povukla Vesna Medenica. Vesna Vučković je u septembru 2021. izabrana za vršiteljku dužnosti predsjednice Vrhovnog suda. Ona nije dobila potrebnu podršku Sudskog savjeta 2022. godine, a ponovo je bila kandidatkinja prošle godine nakon presedana, pošto njenu kandidaturu tada nije utvrdila Opšta sjednica Vrhovnog suda, već Upravni sud kojem se žalila da je prekršena procedura tokom glasanja.

Preko deset organizacija civilnog sektora je u junu 2021. godine javno za predsjednicu Vrhovnog suda podržalo sutkinju Vrhovnog suda Anu Vuković, koja se više puta do sada bez uspjeha kandidovala na tu poziciju.  Iz civilnog sektora su tada ocijenili da bi taj izbor bio istorijska šansa za nezavisnost sudstva. Tragovi opstrukcije da Vuković dođe na čelo Vrhovnog suda bili su ,međutim, jasni tokom brojnih pokušaja izbora koji su uslijedili.

Akcija za ljudska prava (HRA), koja je budno pratila dosadašnji neuspješni proces izbora predsjednika/ce Vrhovnog suda, ali i pravosuđe u cjelini,  pozdravila je ovonedeljni uspjeh Opšte sjednice Vrhovnog suda.

“Na osnovu broja glasova zaključujemo da je izmjena zakona omogućila da bar jedna kandidatkinja stigne do faze odlučivanja Sudskog savjeta, mada je motiv za izmjenu zakona bio i taj da se Savjetu omogući da napravi izbor između bar dva kandidata.” To se, međutim, nije desilo.

Valentina Pavličić je trenutno nacionalna konsultatkinja Savjeta Evrope za oblast vladavine prava u vezi implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava u nacionalni pravosudni sistem. Bila je Zastupnica Crne Gore pred Sudom u Strazburu. Na tu poziciju izbrana je kao dugogodišnja sutkinja, u tom trenutku predsjednica krivičnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.

Dok je jedni vide kao profesionalca, drugi joj spočitavaju to što je uspješnu karijeru gradila u vrijeme prethodne vlasti.  Ipak, bila je jedna od rijetkih iz crnogorskog pravosuđa koja je znala  oštro da istupi u javnosti i kritikuje taj sistem.

MANS je početkom prošle godine objavio informaciju o poslovnom aranžmanu njenog supruga i kompanije Bemax. Njen suprug je of-shore kompaniju prodao Bemaxu za 50 hiljada eura, što Pavličić nije prijavila u svom imovinskom kartonu iako je bila dužna da to učini. Paviličić je to nazvala spin informacijama  usmjerenim protiv nje zbog njenog zagovaranja Predloga Zakona o oduzimanjju imovine stečenom kriminalom, koju je izradila Vlada Dritana Abazovića, koji je MANS oštro kritikovao.

Članovi Sudskog savjeta isprva su se sporili oko toga da li Valentina Pavličić ispunjava uslove da se uključi u trku za najvažniju poziciju u pravosuđu.

Kako su izvještvali mediji, sporenje na elektronskoj sjednici nastalo je oko tumačenja člana 33 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, odnosno oko toga da li nekadašnja zastupnica države pred Evropskim sudom za ljudska prava ima 20 godina kumulativnog ili kontinuiranog staža kao sudija, tužilac, advokat, notar ili na nekim drugim pravnim poslovima…

Ministar pravde Bojan Božović razjasnio je dilemu stavom da je izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kojim se propisuju uslovi za izbor predsjednika Vrhovnog suda, omogućeno da na tu poziciju bude birana osoba koja nije sudija ili državni tužilac, a koja ima dvadesetogodišnje radno iskustvo na različitim pravnim poslovima, “koje se računa kumulativno”.

Pavličić je u uvodnom dijelu ovonedjeljne Opšte sjednice, tokom intervjua,  a prije izbora za kandidatkinju,  iznijela viđenje kakva osoba bi trebalo da bude na čelnoj poziciji Vrhovnog suda i naglasila da “nikada nije bio teži trenutak za crnogorske sudije”. Ona je navela da je njena vizija da sve ono što se pokazalo dobrim – sačuva, razvije i ojača.

“Ono što nikada u sudskom sistemu nije urađeno je funkcionalna analiza pravosuđa. To bi bila dobra alatka za obračunavanje sa uzrocima koji su doveli do tog stanja. A ne da samo gasimo požare”, navela je ona.

Osvrnula se i na stanje u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, uz konstataciju da je na današnji dan 169 nezavršenih predmeta u tom odjeljenju. Pavličić smatra da bi trebalo da se obezbijedi pravičnost postupka kao cjeline, jer “pravda mora da se vidi i dijeli, a ne samo da se dijeli”.

Ukoliko bude izabrana na sjednici Sudskog savjeta za predsjednicu Vrhovnog suda, pred Pavličić je dosta posla. Promjene u pravosuđu nijesu bez razloga  u fokusu Evropske komisije. Ispunjen je jedan štrik, ali mnogi tek predstoje.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIVIČNA PRIJAVA ZBOG FINANSIRANJA SREDNJIH VJERSKIH ŠKOLA: Sumnjiva raspodjela 4,9 miliona

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodne Vlade su na osnovu zaključaka, ugovora i aneksa, umjesto po Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, u prethodne četiri godine finansirale Gimnaziju ,,Sveti Sava” i Medresu ,,Mehmed Fatih” sa ukupno 4,9 miliona eura. CGO u krivičnoj prijavi traži da SDT ispita ovu državnu pomoć vjerskim zajednicama

 

 

Krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona EUR za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori, podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), početkom ove sedmice, Centar za građansko obrazovanje (CGO).

CGO se poziva na Izvještaj o reviziji pravilnosti Finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, koji je Državna revizorska institucija (DRI) objavila prošlog mjeseca. I DRI je dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja vjerskih škola sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.

Iz DRI nalaza smo saznali da je za četiri godine vjerskim zajednicama i školama podijeljeno 8,7 miliona eura, a u DRI smatraju da sistem dodjele nije pravedan.

Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila 1 975 000 eura. Najviše novca, 1,2 miliona eura, država je dala Srpskoj pravoslavnoj crkvi.  Od toga Mitropoliji crnogorsko-primorskoj 930 000, a  Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 278 000. Islamska zajednica dobila je 331 000 eura, Crnogorska pravoslavna crkva 230 000 eura. Za ostalih 13 vjerskih zajednica izdvojeno je između 1500 i 55 000 eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Zanimljivo je da je DRI u izvještaju naveo da su u periodu nove vlasti, 2021-2023. ,,iznos sredstava kojima se finansiraju vjerske zajednice određivao na osnovu diskrecionih odluka resornog ministra, jer nijesu utvrđeni odgovarajući kriterijumi na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava i procjena potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja”.

Vjerske zajednice su i po drugim osnovama dobile još dodatnih 1,87 miliona eura. Osnov za podjelu para je bio različit: Zakon o kulturi, Ugovor o grantu za prenos EU sredstava, Odluke Vlade – Komisije za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve i Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i dr.

Institucije iz čijih budžeta je uplaćivan novac na račun vjerskih zajednica su: Ministarstvo  pravde, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija,  Ministarstvo finansija, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje.

Na osnovu sprovedene revizije utvrđeno je da nije uspostavljen odgovarajući normativni okvir koji reguliše finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore. Postojeći normativni okvir koji je u primjeni ne obezbjeđuje u dovoljnoj mjeri predvidljivost i pravednost u regulisanoj oblasti, konstatovao je DRI.

Najviše novca je otišlo za finansiranje srednjih vjerskih škola  – 4,9 miliona eura. Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima dobila je 3, 1 miliona eura,  a 1,8 milion  Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

DRI je konstatovao da je finansiranje srednjih vjerskih škola vršeno na način koji nije u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.

Iz CGO su ukazali da je Član 139 stav 3 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se samo srednje vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe mogu finansirati iz Budžeta Crne Gore.

Umjesto po slovu zakona, novac za vjerske škole Vlada je dijelila zaključcima, ugovorima i aneksima ugovora. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji načen je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama, navodi se u nalazu DRI. Dodaje se da su  iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima.

,,Iako su ove isplate pokrivane ugovorima o finansiranju i aneksima tih ugovora, a u skladu sa zaključcima Vlade, jasno je da nikakvi zaključci Vlade niti ugovori i aneksi ne mogu imati pravnu valjanost ako su suprotni zakonu”, naveli su iz CGO-a.

Pomenuti član 138 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, propisuje da javna ustanova stiče sredstva iz budžeta Crne Gore za jednu školsku godinu na osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za određeni obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje.

Na osnovu ovih kriterijuma, Ministarstvo donosi metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za svaki obrazovni program. Sve opet u skladu sa normativima i standardima, koje donosi Ministarstvo uz prethodno pribavljeno mišljenje Nacionalnog savjeta. Normativima i standardima propisuju se mjerila za: formiranje odjeljenja i grupa, organizovanje savjetodavne službe, biblioteke, administrativno-računovodstvene i tehničke službe i vrednovanje materijalnih troškova.

Umjesto svega ovoga za vjerske škole važeći su zaključci Vlade.

Na osnovu dva zaključka Vlade, jedan iz 2022, drugi 2023, Ministarstvo prosvjete je sa Srednjom vjerskom školom Gimnazija ,,Sveti Sava” potpisalo Ugovor o finansiranju. I prethodne dvije godine im na ime Ugovora isplatilo po 900 hiljada eura, ukupno 1,8 miliona.

Takođe na osnovu zaključka Vlade, Ministarstvo prosvjete je, počev od marta mjeseca 2018. godine, sa Srednjom vjerskom školom – Medresa ,,Mehmed Fatih” potpisalo ugovor o finansiranju. Ministarstvo je ovoj školi mjesečno uplaćivalo 50.000 eura na ime bruto plata i ostalih ličnih primanja zaposlenih u školi, rashoda za materijal i usluge, za tekuće održavanje, kao i troškova ishrane učenika u domovima. Ovaj način finansiranja je trajao do kraja 2020. godine.

Sljedeće, 2021. Medresi je, za tu godinu, uplaćeno pola miliona eura, a 2022. i 2023. godine po 800.000 eura. Za četiri godine ukupno 3,1 milion eura.

Ukazujući na moguću zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore, iz CGO su ocijenili da kršenje zakonskih odredbi, koje su jedan vid brane diskrecionom, i moguće koruptivnom, djelovanju funkcionera koji odlučuju u finansiranju vjerskih škola, zahtijeva profesionalnu pozornost SDT-a. Na SDT-u je da pokaže da li ima volje da se dođe do NN političara.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo