Povežite se sa nama

FOKUS

OKONČANA LEGALIZACIJA BESPRAVNIH OBJEKATA: Divlji gradovi, sela i hoteli

Objavljeno prije

na

dugovi

„Sa ponosom mogu da kažem da uz sve opstrukcije, imamo oko 50.000 prijavljenih objekata za legalizaciju”, kazao je ministar turizma i održivog razvoja Pavle Radulović na konferenciji za medije krajem jula, nakon isteka zakonskog roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata.

Ima li mjesta ponosu za čelnika Ministarstva održivog razvoja i turizma koje snosi najveći dio odgovornosti što su desetine hiljada građana Crne Gore decenijama kršili propise koji definišu postupak izgradnje objekata, nepovratno devastirali prostor, izbjegavali obaveze prema državi i uzurpirali položaj i okoliš onih građana koji su poštovali zakon.

Ima li mjesta ponosu što se tek polovina građana koji su nelegalno gradili odazvala apelu Vlade i njenih službi. Prema informacijama koje su ne rijetko plasirane iz Radulovićevog ministarstva, u Crnoj Gori ima oko 100.000 divlje sagrađenih objekata.

Broj nelegalnih objekata uvećan je nakon akcije bivšeg ministra Branimira Gvozdenovića, „Stop divljoj gradnji” i drugim fingiranim pokušajima suzbijanja ove pošasti, izmjenama Krivičnog zakonika i uvođenja bespravne gradnje u zonu krivične odgovornosti za koju je zaprijećena kazna zatvorom od 6 mjeseci do 5 godina.

Nije poznato da je neko od ovih 50 hiljada prestupnika završio u zatvoru za ovo krivično djelo.

Potpisivan je i memorandum trojke na „vrhu”, ministra Gvozdenovića, VDT Ranke Čarapić i direktora Uprave policije, Veselina Veljovića o saradnji u sprečavanju, otkrivanju i gonjenju izvršilaca krivičnih djela bespravne gradnje, ili „neformalnih objekata i naselja” kako im se tada tepalo.

Uprkos tome broj nelegalnih graditelja bio je sve veći, rastao je do te mjere da je divlja gradnja dostigla stepen normalnosti. Počev od gradnje kuceraka po selima i predgrađima većih naselja kojima su građani rješavali probleme stanovanja, pa do ekspanzije nelegalne gradnje na najatraktivnijem prostoru Crnogorskog primorja, na prostoru Boke koja je pod zaštitom UNESCO-a, unutar starih primorskih gradova, nacionalnih parkova i turističkih mjesta na sjeveru države.

Spiskovi podnijetih zahtjeva za legalizaciju nelegalnih objekata po opštinama daju nevjerovatne podatke o tome ko je šta nezakonito gradio po Crnoj Gori.

Najveći broj divljih graditelja „poslovao” je u glavnom gradu Crne Gore, u sjedištu državne administracije. Nelegalne objekte prijavilo je 11.842 građanina Podgorice.

Visoko mjesto drži i opština Bar sa 8.320 građana koji su se ogriješili o zakon. Slijedi Herceg Novi sa 4.490 zahtjeva, zatim Ulcinj, sa 3.350. Sasvim neočekivano peto mjesto na ovoj listi pripalo je Budvi, sinonimu bespravne gradnje, po kojoj je uveden novi izraz za degradaciju prostora – budvanizacija. U Kotoru je prispjelo 2.894 zahtjeva za legalizaciju, u Tivtu 1.966,… i tako redom do ponosnh 50 hiljada.

Poslije ovih podataka i imena koja su se našla na spiskovima nelegalnih graditelja postavlja se pšitanje šta su radili nadležni državni organi dok su desetine hiljada ljudi zidali, često i na državnoj zemlji i prema svojim potrebama i po svom ukusu oblikovali i nepovratno uništili prostor crnogorskih gradova i naselja.

Spovedeni postupak legalizacije pokazao je neshvatljivu neefikasnot državne administracije i visok nivo korupcije, posebno inspekcijskih službi koje su djelovale iz Vladine Uprave za inspekcijske poslove u Podgorici.

Podignuta su nelegalna naselja, turistički kompleksi, hoteli…Stvorena je atmosfera potpune anarhije i građanske neposlušnosti, u kojoj su divlji graditelji imali samo jednu obavezu, da glasaju partiju na vlasti.

Bespravno su gradili pripadnici svih kategorija društva, funkcioneri Vlade, policije, predsjednici opština, poslanici i odbornici, predsjednici lokalnih skupština, lideri političkih partija i partijski funkcioneri, advokati, ambasadori, lokalni funkcioneri, velike građevinske kompanije, poznati investitori, državne institucije, umjetnici….Ali i strani državljani, i to masovno.

U vrijeme dok je bio potpredsjednik vladajuće partije, drugi čovjek po uticaju u državi, Svetozar Marović je bio i divlji graditelj. Sada je podnio zahtjev za legalizaciju oko 1.000 kvadrata stambenog prostora svoje familije.

I porodica premijera Duška Markovića posjeduje nekretnine izgrađene bez građevinske dozvole. Premijerova supruga Nata Marković vlasnica je zajedno izgrađene porodične kuće u Podgorici na koju je u katastru upisan teret – nema građevinsku dozvolu.

Nije poznato da li je podnijela zahtjev za legalizaciju.

Međutim, najjači utisak nevjerice izazvao je podnesak Božidara Vuksanovića za legalizaciju bespravno sagrađene vikendice na Žabljaku. Vuksanović je donedavno bio na čelu Uprave inspekcijskih poslova, zadužene za sprečavanje nelegalne gradnje. U toj ulozi je početkom prošle godine, kao član Vladine delegacije, pored ministra pravde Zorana Pažina i ministra Radulovića bio u posjeti Ulcinju, u jednoj u nizu propalih akcija države u borbi protiv bespravne gradnje, odakle se krenulo u rušenje nelegalnih objekata. Možda je moglo i sa Žabljaka, turističkog centra na sjeveru Crne Gore, u kome je nelgalna gradnja vikendica bila manir državnih funkcionera.

Divljom gradnjom može se pohvaliti i potpredsjednik Vlade Rafet Husović, lider BS-a, čiji su nasljednici vlasnici bespravno sagrađenog hotela Esmeralda u Ulcinju.

Kad su hoteli u pitanju, jedan je sagradio i funkcioner lokalne uprave u Ulcinju, Jakup Murati, suprug šefice ulcinjskog tužilaštva Ferihe Muratović. Hotel London, smješten u blizini zgrade Opštine, prijavljen je za legalizaciju.

Stigao je i zahtjev za uvođenje u legalne tokove budvanskog hotela Astorija, sagrađenog bez građevinske dozvole u gradskom jezgru Starog grada u Budvi. Zahtjev je podnio vlasnik hotela, Nikola Perović.

Hotel Astorija je primjer devastacije zaštićenog spomenika kulture, uzurpacije prostora i oštećenja srednjevjekovnih budvanskih bedema, na koji su ostale gluve i nijeme sve nadležne državne institucije.

Poznati biznismen Veselin Barović podnio je zahtjev za legalizaciju dijela bespravno dograđene Vile Manojlović na Slovenskoj plaži, nekadašnjoj zadužbini bračnog para iz Beograda, koju je na volšeban način kupio.

Šta reći za obične građane kada su kvadrate na divlje gradili bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša i predsjednici opština Nikšić i Budva, Veselin Grbović i Rajko Kuljača.

Dali su primjer koji su ostali sa zadovoljstvom slijedili.

U istom je društvu i dugogodišnji funkcioner Agencije za nacionalnu bezbijednost Duško Golubović, sa svojom nelegalnom vikendicom na Žabljaku. Sa kojeg stiže i zahtjev Rajka Kovačevića, bivšeg šefa kabineta nekadašnjeg premijera Mila Đukanovića za regulisanje statusa njegove kuće za odmor.

Apsurdnih primjera o razmjerama bespravne gradnje ima na pretek, čak je i zgrada Centra bezbijednosti u Bijelom Polju sagrađena bez građevinske dozvole.

Veliki investitori i strateški partneri Vlade iskoristili su haotičnu situaciju i oprobali se u bespravnoj gradnji luksuznih nekretnina na posebno atraktivnim lokacijama.

Veći broj zahtjeva za legalizaciju stanova na Zavali stiže od kompanija Stratex i Astra Montenegro. Što znači da je znatan dio preskupih kvadrata podignutih na poznatom Rtu Zavala, izgrađen bez građevinske dozvole, što državne službe nisu ustanovile.

U procesu legalizacije učestvuje i ruski tajkun Oleg Deripaska, vlasnik raskošnog ljetnikovca na Rtu Platamuni. Očekuje legalizaciju luksuzne vile i manjih pomoćnih prostora.

Kontroverzni biznismen Brano Mićunović odlučio je da skine teret bespravnog objekta sa svog solitera izgrađenog u Miločeru.

Divlje se gradilo i na Svetom Stefanu pokazuje zahtjev za legalizaciju nelegalno izgrađenog restorana u elitnom ljetovalištu.

Nije odoljela ni velika hotelska kuća HG Budvanska rivijera iz koje dolazi više zahtjeva za legalizaciju bespravno sagrađenih nekretnina. Zatim Hotelska grupa Belvi u Bečićima, Hoteli Šajo u Petrovcu…

Kompanija Njega Turs želi legalizaciju hotela AS u Perazića Dolu. Nedostaje prostor da se navedu mnogobrojni hotelijeri koji su svoje objekte izgradili i uveli u posao, a da državi nisu platili šta joj sleduje.

Javio se i biznismen Zoran Bećirović sa zahtjevom za legalizaciju divlje podignutog Carskog sela, na brdu iznad Svetog Stefana. Da i to je bilo moguće, da neko ruši brdo, sagradi na desetine zgrada bez građevinske dozvole a da ga građevinski inspektori nikada ne posjete. Legalizaciju svog dijela Carskog sela traži i kompanija Trejdjunik, članica budvanske kriminalne grupe, potpisnica sporazuma o priznanju krivice za štetu nanijetu budžetu Opštine Budva u iznosu od 19 miliona eura.

Gotovo sve budvanske građevinske firme, gradile su i na divlje, kao i one u Bokokotorskom zalivu, u Perastu, Prčnju, Orahovcu, Dobroti, Škaljarima.

Kao divlji graditelj legitimisao se i poznati muzičar, Goran Bregović, koji želi da legalizuje par desetina kvadrata na svojoj kući u Perastu.

Proces legalizacije politička je odluka prije svega. Razloga je više, kupovina socijalnog mira i punjenje državne kase. Očekuje se prihod od više miliona eura zbog kojih trlja ruke ministar Pavle Radulović.

Sve ostale akcije ionako su bile neuspješne. Sudbina 33 krivična postupka koji se vode zbog krivičnog djela građenja objekta bez građevinske dozvole – biće obustavljanje, saopšteno je u junu na skupštinskom Odboru za politički sistem.

Započeti postupci biće obustavljeni – objekti će biti legalizovani. To je epilog višegodišnje „borbe” države protiv divljih graditelja, protiv korupcije državne administracije, nepovratne degradacije prostora i nepopravljivog urbanog nereda koji će ostati.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ŠIRENJE KORONA VIRUSA: Zakašnjela mjera izolacije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od dvije osobe zaražene korona virusom, koje su se slobodno kretale nakon povratka iz inostranstva jer još nijesu bile uvedene mjere obavezne izolacije, zarazilo se, prema podacima Instituta za javno zdravlje, 28 osoba sposobnih da bolest šire dalje

 

Devet dana od registrovanja prva dva slučaja oboljelih od korona virusa u Crnoj Gori, broj oboljelih se popeo na 67 (do zaključenja ovog broja Monitora, četvrtak, 14 sati). U Kliničkom centru CG u Podgorici u nedjelju je preminuo 65-godišnji Z. P. iz Herceg Novog, on je prva žrtva korona virusa u Crnoj Gori.

U utorak je u Tuzima otkriveno 15 oboljelih osoba. Grad je stavljen pod strogi karantin. ,,Tuzi imaju 15.000 stanovnika, ako bi se proširilo na samo 40 odsto stanovništva, što čini 6.000 stanovnika, od tih 6.000 bi oboljelo 1.200. Od tog broja 300 bi završilo na respiratorima i 150 najmanje umrlo”, upozorio je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.

O tome kako je došlo do ovolikog broja zaraženih u maloj opštini, javnost nije dobila informacije od Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti. O onome što između sebe pričaju stanovnici Tuzi, progovorio je Nikola Camaj, v.d. direktora Komunalnih djelatnosti. On je kazao da su u Tuzima bile dvije sahrane, dva dana prije proglašenja mjera, i da je u tom periodu došlo dosta ljudi iz inostranstva, iz Sjedinjenih Američkih Država: ,,Problem je u tome što nijesu imali 10, 15 dana kontrole. Ti ljudi koji su zaraženi su se slobodno kretali, zaista je dramatično i ne znamo šta nam to donosi, ali sigurno više zaraženih”.

Mjera obavezne samoizolacije za sve građane koji dolaze iz inostranstva uvedena je 15. marta, četiri dana nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju korona virusa. Prvi registrovani slučajevi virusa u Crnoj Gori govore da se radi o ljudima koji su se vratili iz inostranstva i koji su se, nesvjesni opasnosti, slobodni kretali, jer još nije bila uvedena mjera obavezne samoizolacije. ,,Koliko je kontakt opasan, govori i podatak da je, za sada, od samo od dva importovana slučaja bolest dobilo 28 osoba sposobnih da bolest šire dalje: jedan slučaj je započeo lanac obolijevanja kod 15, a drugi kod još 13 osoba”, upozorili su iz Instituta za javno zdravlje i pojasnili su da je u dosadašnjem obolijevanju importovanih slučajeva 15, a iz kontakata 38. Podaci se odnose na srijedu kada je broj zaraženih bio 53. U četvrtak ujutro iz Instituta je saopšteno da je virus otkriven kod još 14 osoba i da su pozitivni slučajevi epidemiološki povezani sa prethodno potvrđenim slučajevima.

Institut za javno zdravlje saopštio je broj zaraženih građana korona virusom po gradovima u Crnoj Gori. Najviše zaraženih je u Tuzima – 26, a jedna osoba manje (25) je zaražena u Podgorici. Po četiri osobe zaražene su u Herceg Novom i Budvi, u Ulcinju i Baru po tri, u Andrijevici i Danilovgradu po jedna.

Prvi smrtni slučaj i porast broja oboljelih uozbiljio je dio građanstva. Na ulicama je primjetan manji broj građana,  bolje se poštuju propisane mjere. No, nadležni koji su, kako ističu, zbog dobrih preventivnih mjera dobili i pohvale od SZO, počeli su da prave bespotrebne greške. (Treba razgraničiti profesionalce iz Instituta za javno zdravlje, i karijerne političare.)

Najviše je otpora u stručnoj i u laičkoj javnosti izazvalo objavljivanje spiskova onih koji su u samoizolaciji, sa sve netačnim podacima o početku izolacije. Sporan je i zaknski osnov i javni interes za ovaj čin  kojim se žigošu ljudi i izlažu opasnostima od reagovanja i inače isprepadane okoline. Istovremeno poštuje se identitet osoba koje su uhapšene zbog nepoštovanja samoizolacije.

Javnost je, doduše, saznala da je među onima koji su prekršili mjere samoizolacije komandant Mornarice Vojske Crne Gore Vesko Tomanović. Nakon što je protiv njega podnijeta krivična prijava, on je podnio ostavku.

Iscrpne podatke o onima koji su u karantinu, nijesu, do skoro, pratile blagovremene informacije o tome odakle su i kakvo je stanje oboljelih. U Kliničkom centru Crne Gore liječi se 11 pacijenata kod kojih je potvrđeno prisustvo korona virusa, od kojih devet u Klinici za infektivne bolesti i dva u Internoj klinici, kazao je u srijedu direktor KCCG Jevto Eraković: ,,Pacijenti koji se nalaze na odjeljenju intenzivne njege zahtijevaju poseban nadzor. Zadovoljni smo kako reaguju na terapiju. Stabilno je zdravstveno stanje”. U četvrtak ujutru iz KKCG je saopšteno da se kod njih liječi 15 pacijenata, te da je od pet pacijenata na Internoj klinici jedan životno ugrožen i priključen na respirator.

Među zaraženima smještenim u KCCG su, po riječima direktora Erakovića, i veoma mladi ljudi, stariji, srednje starosne grupe…

Brine i vraćanje na uobičajenu praksu uvrijeđenog reagovanje nadležnih na uporne opomene Sindikata doktora medicine da medicinarima nedostaje zaštitne opreme. Monitoru su doktori iz medicinskih ustanova u Podgorici potvrdili da nemaju dovoljan broj maski i rukavica, a da neki koriste čak i neadekvatne platnene maske. ,,Dva dežurstva sam odradio bez zaštitne maske. Slično je i sa mojim kolegama. Neko se snašao i nabavio lično, neko podijelio ako je imao dvije, neko je dobio krpenu masku, da ne pominjemo zaštitne naočare i ostalu opremu’’, napisao je na FB dr Goran Jovanović, internista Opšte bolnice Kotor.

Slike djece ministra zdravlja Kenana Hrapovića sa maskama koje se koriste za rad sa osobama zaraženim od korona virusa, nedostupnim većini ljekara, izazvale su revolt. Ali samo u javnosti. Hrapović nije podnio ostavku niti je je razriješen. Napisao  je pismo u kojem je izrazio svoju uvrijeđenost, zbog reagovanja Sindikata doktora. To pismo izazvalo još više negodovanja u javnosti. Nakon upozorenja Sindikata, ispred domova zdravlja postavljeni su šatori za trijažu, kako ne bi došlo do nepotrebnog kontakta medicinskog osoblja sa eventualno zaraženima.

Koliko je važna adekvatna zaštita medicinskog osoblja govore podaci iz Italije, u kojoj je zaraženo skoro 6.500 zdravstvenih radnika. Od ukupnog broja zaraženih svaki deseti je medicinski radnik, a zabilježeno je i 19 smrtnih slučajeva među medicinarima. U Španiji je najmanje troje zdravstvenih radnika umrlo od posljedica korona virusa. Jedna od šest  dosadašnjih žrtava virusa u Srbiji je doktorka koja je radila kao ginekolog akušer u Domu zdravlja Niš. Vijesti pišu i da su dva ljekara, crnogorska državljanina, koji rade u Srbiji, zaražena korona virusom.

Javnost je tek nakon nedjelju dana saznala da je više medicinskih sestara i dva ljekara, smjena Urgentnog centra KCCG, u karantinu. Oni su protekle sedmice bili u kontaktu sa oboljelim od virusa. ,,Oprema koju su imali nije garancija da neće biti zaraženi, pa svi moraju biti testirani, kao i članovi njihovih porodica, a nadležni prikupljaju podatke o drugim osobama sa kojima su bili u kontaktu’’, piše CIN CG. U karantinu su i zdravstveni radnici iz Doma zdravlja Herceg Novi i Doma zdravlja i hitne službe Andrijevice, koji su bili u kontaktu sa zaraženima.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio je da će se lično angažovati da se obezbijedi nedostajuća zaštitna oprema. Direktor KCCG Eraković tvrdi da Klinički centar sa opremom ,,apsolutno nema nikakvih problema“. Najavio je i da ,,uskoro dolazi značajan kontigent medicinske opreme koji će pokriti sve potrebe”.

Nedavno je, uz pomoć Ambasade Crne Gore u Parizu, dopremljeno 10.000 maski iz Francuske. Fond za zdravstveno osiguranje najavljuje nabavku respiratora, isporučena su dva, a tri se još čekaju. Institut za javno zdravlje najavio je kupovinu dodatnih testova, a iz Montefarma, firme koja se bavi snabdijevanjem javnih zdravstvenih ustanova medicinskom zaštitnom opremom, tvrde da intenzivno rade na nabavci medicinske opreme i sredstava za dezinfekciju, te da će ih biti i za građanstvo. Hitnu pomoć za zdravstvo od tri miliona eura, najavio je i šef Delegacije EU u Podgorici Aivo Orav, i ona će biti dostupna sljedeće sedmice.

Nakon donacije od 100.000 eura, humanista Hajriz Hačko Brčvak, rodom iz Bijelog Polja, obezbijedio je medicinsku opremu u vrijednosti od preko 183.000 dolara za bolnice u Bijelom Polju, Baru i Podgorici. On je  darovao novac  za kupovinu 250.000 maski, million rukavica, 100 aparata za temperature, 1.000 zaštitnih odijela i četiri respiratora.

Nadamo se da će sve to biti dovoljno da zdravstveni radnici mogu, adekvatno zaštićeni, da rade svoj posao. U protivnom, svi ćemo biti još ugroženiji.  Na to je upozorio i dr Vladimir Dobričanin koji je izrazio zabrinutost da se usljed usredsređenosti na opasnost od virusa zapostave ostali, redovni pacijenti. „Nadam se da će o tome razmišljati oni koji donose odluke. Siguran sam da može da se nesmetano organizuju zdravstveni pregledi. Klinički centar mora sačuvati sebe, on je srce sistema. Mora da se održava kontinuitet”.

Dolaze dani iskušenja.

Dok ovaj broj ide u štampu, razriješena je i nedoumica koja je izazvala pozornost u javnosti, oko navodne konfiskacije tri respriratora Crne Gore na granici od strane Srbije. Iz Fonda za zdravstvo Crne Gore je objašnjeno da respiratori nijesu ni dolazili do srpske granice, već da se nalaze na carinskom lageru u Beogradu.

 

KOLAŠIN: Puste ulice nakon objave o prvom zaraženom

Austrijski državljanin, za kojeg se, nakon boravka u Kolašinu,  utvrdilo da je obolio od korona virusa, oficir je, a bio je   angažovano tokom vojne vježbe,  koja je održana u okolnini   tog grada. Kako su Monitoru  nezvanično kazali iz hotela Šeraton, u tom objektu je bio smješten 10 dana, sve do 19. marta. Hranio se, tvrde, u jednom od kolašinskih restorana.

Testiran je nakon prelaska granice, a o rezultatima je obaviještena nedležna epidemiološka služba u Bijelom Polju.

Prema riječima direktorice Doma zdravlja u Kolašinu, poslije te informacije, 55 osoba, za koje je utvrđeno da su bili u kontaktu sa Austrijancem, stavljeno je pod ljekarski nadzor i,  zasada,  su svi dobrog zdravstvenog stanja.

Licitiranje sa imenima ljudi sa kojima je austrijski državljanin mogao biti u kontaktu i mjestima na kojima je, navodno, bio, danima je aktuelno u Kolašinu. Zatvaranje filijale Crnogorske komercijalne banke, bez zvaničnog objašnjanja, dovodi se u vezu s njegovim, navodnim, boravkom u tom objektu. Takva situacija je stvorila brojne probleme zaposlenima u Šeratonu, kao i članovima njihovih porodica.

Sve to je imalo i pozitivnih efekata. Kolašinci se ažurnije pridržavaju uputstava o socijalnoj distanci. Ulice su  gotovo puste.

D. ŠĆEPANOVIĆ

Pet dana u autobusu

Oko trideset crnogorskih državljana koji su bili u ,,zarobljeni” u autobusu beranske autoprevozne i turističke agencije Simon vojaž, koji je zaustavljen na Mađarskoj granici na povratku iz Luksemburga, tek nakon pet dana su prebačeni organizovanim letom iz Beča za Podgoricu.

Oni su sa aerodroma  propraćeni u jedan od  karantina na jugu Crne Gore, gdje će provesti najmanje četrnaest dana prije nego nastave put do svojih domova, uglavnom na području petnjičke opštine.

U autobusu koji je 19. marta krenuo iz Luksemburga prema Crnoj Gori, bilo je ukupno šezdeset putnika. Od toga je druga polovina putnika bila iz Srbije, odnosno gradova koji gravitiraju Beranama i Rožajama.

Prošli su Njemačku i Austriju. No, Mađari im nijesu dozvolili prelazak njihove granice, i oni su tek poslije dva dana vraćeni u Austriju gdje su dobili  hranu i ljekove.

Među putnicima je bilo djece i starijih i bolesnih osoba. Oni tvrde da su u trenutku kada su kretali na put imali saznanja da mogu proći, a željeli su da se u ovoj situaciji vrate kući u Crnu Goru i Srbiju.

Za sada je bez odgovora ostalo pitanje – kako je i zašto beranski Simon vojaž organizovao ovo rizično putovanje. Ta firma je dijelom u suvlasništvu državljanina Luskemburga, a dijelom Mehmeda Meše Adrovića, funkcionera Demokratske partije socijalista iz Petnjice. Adrović je trenutno predsjednik Opštinskog odbora DPS Petnjica, kao i predsjednik lokalnog parlamenta.

T. SOFTIĆ

Zaboravljeno zdravstvo

Zbog pandemije Španija je nacionalizovala sve resurse kojima raspolaže privatno zdravstvo u toj zemlji. U Velikoj Britaniji odlučili su da unajme krevete u privatnom zdravstvu. U toj zemlji, 2000. godine broj kreveta se u javnim bolnicama smanjio sa 240.000 na današnjih 170.000, što je četiri puta manje od Njemačke. U Britaniji je broj kreveta u privatnim bolnicama od 2012. godine porastao za 50 odsto i sada iznosi oko 17.000.

U Italiji, koja je najjače pogođena virusom, nijesu se odlučili za ovaj korak. Tamošnji mediji upozoravaju da je između 2009. i 2017. broj zdravstvenih radnika smanjen za pet odsto, dok se za deset godina broj kreveta u bolnicama smanjio za 70.000.

Prema podacima Svjetske banke, broj bolničkih kreveta na 1.000 stanovnika je znatno veći u Bugarskoj 6.8 ili Hrvatskoj 5.6, od Italije 3.4 i Španije 3.0, u Njemačkoj je taj odnos 8.5 na 1.000 stanovnika. Prema podacima Svjetske banke, u Crnoj Gori je taj omjer 4 kreveta na 1.000 stanovnika.

Na pitanja Monitora o tome koliko u javnom zdravstvu ima kreveta za intenzivnu njegu, te da li će i privatne zdravstvene ustanove uzeti učešća u borbi protiv virusa, iz Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti nijesmo dobili odgovore.

Za privatne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, koje pružaju usluge osiguranicima, u 2017. iz budžeta je opredijeljeno 4,6 miliona eura, a tokom prošle godine 7,8 miliona. Treba se sjetiti – Vlada je tokom 2016. vodila pregovore sa sumnjivom kompanijom sa Malte o tome da im na tri decenije predaju upravljanje javnim zdravstvom u Crnoj Gori.

 

Kašika

Nakon snimaka na kojima se vjernici  SPC prilikom obreda drže socijalnu distance i zatim prilaze i primaju pričest iz iste kašike, Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti je, u nedjelju veče, donijelo mjeru da se vjerski obredi obavljaju bez prisustva građana.

,,Konstatovano je da je sa aspekta higijene, a pogotovo sa epidemiološkog aspekta u ovim okolnostima, izuzetno problematičan dio vjerskog obreda prikazan danas u medijima u kojima više lica pristupaju simboličnom konzumiraju hrane koristeći isti pribor za jelo (kašičicu)”, navodi se u saopštenju NKT.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve kazali su da će poštovati mjere Vlade. Napomenuli su da liturgijski skupovi sa pričešćem nikoga nijesu zarazili.

Rasprava o ovom pitanju vodila se u Grčkoj. Tamošnja Komisija za javno zdravstvo saopštila je da se „virus prenosi pljuvačkom i prenosi se kašičicom, te i pričešćem, i apelovali na građane da izbjegavaju javna okupljanja – uključujući i crkve. Ministar zdravlja Vasilis Kikiljas iznio je početkom marta podatke o 56 zaraženih korona virusom iz samo jedne grupe grčkih hodočasnika koji su bili na hodočašću u Jerusalimu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST, KORONA, GRAĐANI: Delegiranje odgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mi smo sve uradili, sada je na građanima – uporno ponavljaju nadležni prebacujući odgovornost. Jeste vrijeme da se podijeli teret, ali i vrijeme obaveze da se javnost informiše na valjan način. Načelni motivacioni govori  nijesu ono što uliva povjerenje građanima

 

Sve je sada na nama, građanima, poručuju nadležni. I ističu da je država učinila sve što je u njenoj moći da suzbije širenje korona virusa. ,,Mi smo spremni, ali nam treba pomoć građana”, izjavio je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Očito je – nadležni sve više prebaciju odgovornost na pleća građana: ,,Jedino što može da nas spasi jeste da budemo disciplinovani. Ako je to toliki problem nemojte imputirati krivicu i prebacivati je u dvorište zdravstvenih radnika, u dvorište Vlade hoće li nabaviti 350, 1.350 ili 2.000 respiratora, ne znam koliko će biti potrebno. Zavisi od vaše disciplinovanosti. Ako ne budete disciplinovani, ne postoji ta Vlada na svijetu koja vam to može omogućiti”, kazala je pomoćnica ministra zdravlja Vesna Miranović.

Građani, zatvoreni u  stanovim i kućama, pod tenzijama i strahom,   očekuju od Vlade da im predoči valjane i pravovremene informacije o onome šta se zbiva. Optimizam opšte prakse direktora KCCG Jevta Erakovića, koji kao mantru ponavlja da je naš zdravstveni sistem spreman da se suoči sa virusom, ne pomaže.

Rukovodilac Kriznog medicinskog tima Ranko Lazović je prekinuo ovu praksu motivacionih priča, i na konferenciji za medije u srijedu upoznao javnost sa nekim relevantnim činjenicama. Crna  Gora ima  506 kreveta određenih za korona pacijente. U Podgorici 180, Baru 100, Pljevljima 30, Beranama 84, Nikšiću 52, Brezoviku 60. U izradi je pet privremenih bolnica kapaciteta oko 600 postelja. Crnogorsko zdravstvo raspolaže trenutno sa 106 respiratora – 61 u KCCG i 45 u ostalim zdravstvenim ustanovama, uskoro stiže još pet, do kraja sedmice još 20.

Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) za zarazne bolesti je odlučilo da se od 31. marta konferencije za medije organizuju dva puta dnevno. Ujutro,  na pitanja novinara odgovaraju ljekari Instituta za javno zdravlje, popodne,  ljekari KCCG.

Odluka je donijeta nakon što je Vlada 30. marta na Tviteru objavila zabranu kretanja, radnim danima od 19:00 do 5:00 sati, a tokom vikenda kretanje je zabranjeno od subote u 13:00 do ponedeljka u 5:00.

Objavljivanje novih restriktivnih mjera putem Tvitera, bez obraćanja zvaničnika, kritikovali su aktivisti za ljudska prava, mediji koji nisu pod kontrolom vlasti i opozicione partije.

Iz Vlade su odgovorili da nije uvedeno vanredno stanje, da nema policijskog časa,  a da je ograničenje slobode kretanja sprovedeno u skladu sa ustavom i zakonom.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ANATOMIJA EPIDEMIJE: Korona testira nas

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok ovaj broj Monitora ide u štampu, četvrtak u 13 h, u Crnoj Gori je osam opsoba inficirano korona virusom. Nadležni najavljuju novu fazu borbe – u pripremi je otvaranje još dva karantina, veći broj respiratora i nabavka zaštitne opreme. Dio medicinskih radnika je još bez adekvatne zaštitne opreme, a građani nemaju gdje da kupe maske i rukavice

 

Crna Gora je u utorak prestala da bude posljednja država u Evropi u kojoj zvanično nije registrovan slučaj oboljelih od korona virusa. Neposredno nakon što su testovi potvrdili da su dvije građanke Crne Gore zaražene virusom to je na konferenciji za štampu saopšteno javnosti. Premijer Duško Marković kazao je da Crna Gora ulazi u novu fazu borbe protiv koronavirusa i apelovao je na odgovornost i solidarnost.

Onda se strah, brži od virusa, razlio društvenim mrežama – ko su, odakle su, gdje su bile, zašto su putovale, koga su sve zarazile, koje su nacije, koje su vjerske skupove posjećivale, razglabalo se, uz poneko upozorenje da je potrebno zaštititi privatnost oboljelih, i paničarima reći da na to nemaju pravo.

„Mala smo sredina i molimo vas da ne nasjedate na mnoge lažne poruke i informacije koje se šire društvenim mrežama. Takođe, zamolili bismo vas da, koliko god je moguće, poštujete privatnost porodice, jer njima u ovom trenutku sigurno nije lako“, poručio je pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje epidemiolog Senad Begić.

Vlada je 15. marta zatvorila sve granice za strance i uvela obaveznu samoizolaciju za crnogorske državljane i strance koji dolaze iz inostranstva. Upoređujući iskustvo zemalja u regionu i Evropi, koja je trenutno epicenter koronavirusa, Vladi se nema što zamjeriti u preduzimanju oštrih mjera za suzbijanje virusa. I prije nego što se virus pojavio, donijet je niz preventivnih mjera – zabrana rada kafićima, tržnim centrima, zabrana ulaska kruzera, zabrana javnih okupljanja i manifestacija, prekid rada vrtića, škola i univerziteta… Onda su te mjere jeoš poštrene.

Iz Instiuta za javno zdravlje  poručuju da su prventivne mjere ključne.  ,,Cijelo vrijeme insistiramo na socijalnoj distanci. Što više budu poštovali te mjere, građani će biti u manjoj opasnosti od širenja epidemije. Svi koji su je olako shvatili, debelo su platili ceh”, kazao  je direktor Instituta Boban Mugoša.

Nakon objave prvih registrvoanih slučajeva korona virusa, primjetno je da građani u redovima ispred supermarketa i apoteka ozbiljnije shavataju preporuku  distance od dva metra. Veliki trgovački lanci obezbijedili su maske i rukavice za zaposlene.

Direktor Kliničkog centra Jevto Eraković izjavio je da se medicinsko osoblje stručno i sa adekvatnom opremom spremalo za pojavu koronavirusa u Crnoj Gori: ,,Slijede teški dani za zdravstvene radnike, puni odricanja i rizika, ali smo spremni da uspješno uđemo u borbu sa koronavirusom. Imamo zaštitnu opremu, trenutno imamo 44 respiratora u KC, a u narednim danima će se taj broj povećavati na 57”, optimistički je zvučao Eraković.

Monitorovi izvori kažu da su se i nakon registrovanja virusa dešavale situacije da doktori nemaju maske i rukavice a  da primaju pacijente koji im dolaze sa maskama i rukavicama. Iz Sindikata doktora medicine su dva puta u posljednjih par dana apelovali na Vladu da se hitno zdravstvenim radnicima dostavi dovoljna količina maski, jednokratnih mantila, vizira, rukavica, dezinfekcionih sredstava, zaštitnih naočara i kaljača sa nogavicama. ,,Zdravstveni radnici su u ovoj situaciji prva linija odbrane i najvažniji resurs u državi, pa bi se njihovim razbolijevanjem u ranoj fazi ugrozili kapaciteti zdravstvenog sistema i onemogućilo stavljanje pod kontrolu nadolazeće epidemije COVID-19’’, istakli su iz Sindikata.

Preko 2.000 ljekara, 40 epidemiologa i ostalo medicinsko osoblje biće na najačem udaru. jviše na udaru pojavom virusa. ,,Povećati plate u zdravstvu jedan je od predloga u Paketu realnih socio-ekonomskih i lako sprovodljivih mjera težak 300 miliona eura koji mora da bude dostupan odmah građanima i privredi Crne Gore, predložili su Vladi iz Fidelity consulting.

Premijer Marković je kazao da Vlada nastoji u u više zemalja da nabavi  zaštitnu opremu za zdravstveni kadar.

Problem je što zaštitne opreme nedostaje i u ostalim evropskim zemljama pa je teško očekivati da se neko odrekne resursa koji su svima neophodni. Najavljeno je da će Kina donirati dva respiratora, po hiljadu komada medicinskih N95 maski, maski za operaciju, medicinske zaštitne odjeće, kao i po hiljadu pari rukavica za operaciju i medicinskih navlaka za cipele.

Maskama, rukavicama i dezinfekcionim sredstvima ne mogu se opskrbiti ni građani jer  nedostaju  u apotekama. Stalno se najavljuje njihovo nabavljanje.  Samo poneke apoteke besplatno dijele dezinfekciona sredstva. U većini apoteka pola litra alkohola, koji se prije pojave korona virusa prodavao po dva eura, sada prodaju i preko 12 eura. Tržišna inspekcija je obavila nadzor kod 105 apoteka, od kojih je pet uvećalo cijene dezinfekcionih sredstava –  alkohola  i Asepsol spreja. ,,I kod ovih subjekata tržišni inspektori nijesu utvrdili nepravilnost u pogledu formiranja i isticanja cijena, budući da je formiranje cijena na tržištu Crne Gore slobodno osim za lijekove koji se propisuju i izdaju na teret obaveznog zdrastvenog osiguranja”, navode iz Tržišne inspekcije. Tako da smo i dalje prepušteni pohlepi vlasnika apoteka.

Ove nedjelje uhapšena je Podgoričanka koja je namjeravala da ilegalno proda 130 litara 96-postotnog alkohola koji je navodno nabavila na crnom tržištu.

Ima i drugačijih primjera,  – FB grupa Heroji iz komšiluka za par dana okupila ila je preko 2.000 osoba spremnih da pomognu starijim sugrađanima. Namjera je da u saradnji sa Crvenim krstom, gerantodomaćicama, Glavnim gradom, privrednim subjektima, obezbjede neophodnu pomoć i podršku ljudima u trećem dobu.  Inicijativa se širi Crnom Gorom . Iz ove organizacije su za Moniotor rekli da čekaju zaštitnu opremu za volontere da bi počeli sa radom.

Direktor KC CG Eraković je kazao da je hotel Premijer u Podgorici ustupio sve svoje kapacitete za smještaj medicinskog osoblja KCCG koji nakon posla ne žele da se vrate kući da ne bi ugrozili svoje porodice.

Kako je izvjesno kako škole i druge obrazovne institucije neće početi sa radom početkom aprila, iz Ministarstva prosvjete su za sljedeću sedmicuu najavili početak nastave na daljinu. Ministar prosvjete Damir Šehović, objasnio je da će ovaj koncept podrazumijevati učenje putem televizijskih kanala, YouTube kanala i sadržaja na e-platformama.

Pored karantina koje je Vlada već odredila u Danilovgradu i Ulcinju, na prijedlog Ministarstva zdravlja određene su još dvije lokacije za izolaciju. ,,To su Policijska akademija u Danilovgradu i privatni Studentski dom kompanije Kroling koji je potpuno ispražnjen”, saopštio je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Početkom ove nedjelje za Dan su iz kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića kako bi moguće uvođenje vanrednog stanja odložilo izbore u Tivtu zakazane za 5. april. Premijer Marković je ocijenio  da nisu željeli da uvode vanredne mjere koje bi značile manifestaciju sile na ulicama, vojske i policije, te da misli da je društvo pokazalo visok stepen odgovornosti i solidarnosti…

Suzbijanje panike, više odgovornosti, i mnogo solidarnosti trebaće nam  tokom predstojećih dana.

Do završetka ovog broja Monitora Institut je registrovao još šest slučajeva oboljelih od korona virusa.

 

Tretman na granici

Ksenija Pavićević, studentkinja hemije na Univerzitetu u Beogradu nedavno se, zbog novonastalih okolnosti i vanrednog stanja u Srbiji, vratila kući u Crnu Goru. Za Monitor priča svoje iskustvo sa crnogorsko-srpske granice Dobrakovo. ,,Fakulteti su otkazani do kraja školske godine, kao i letovi za Crnu Goru, a autobusi su krcati studentima. Moji roditelji su, za manje od osam sati stigli do Beograda po mene, bez ikakvih čekanja na granici. Bili smo upoznati sa tim da će ulazak u Crnu Goru biti dozvoljen samo državljanima, kao i to da će nakon toga biti obavezan neki vid izolacije”, kaže Pavićević. Po povratku iz Beograda, srpsku granicu su, kaže, prošli za svega nekoliko minuta. Tamo su im službenici, koji su nosili zaštitne maske i rukavice, postavili par pitanja vezano za boravak u Srbiji. ,,Nastavili smo do crnogorske granice i prošli kilometarski red kamiona, koji je počinjao skroz od srpske granice. Ispred nas je bilo oko 20 automobila, a pored traka za autobuse sa njih četiri. Nakon petnaestak minuta čekanja dali su nam formulare koje je svaki putnik bio dužan da popuni. U njemu se nalaze informacije poput imena i prezimena, kontakt telefona i pitanja o simptomima virusa. To smo popunili i potom čekali sedam sati da pređemo granicu”, objašnjava ona. Ona opisuje šta se za to vrijeme dešavalo sa ostalim putnicima koji su se zadesili na crnogorskoj granici. ,,Studenti u autobusima su sve vrijeme, vidno uznemireni, šetkali po granici i raspravljali se s policajcima. Mi smo ih pitali koliko čekaju, da bi nam rekli da su krenuli prethodnu noć u 22 sata, stigli na granicu oko 3 ujutru i čekali sve do 19. Dakle, 16 sati su proveli na granici. Za to vrijeme, dobili su flašu vode i kroasan, što su im, samoinicijativno, obezbijedila dva policajca”, prepričava Pavićević. ,,Toalet na granici je bio nešto najprljavije što sam u životu vidjela, a bili smo primorani da ga koristimo. Da li je to način suzbijanja zaraze? Da objasnim kako su oni tačno sprečavali ulazak korona virusa u našu državu: popunite formular sa nabrojanim simptomima, potom ga odnosite u prostoriju gdje je velika gužva i gdje svi dišu jedni drugima za vrat. Naravno da nam nisu bile obezbijeđene maske rukavice, niti smo imali gdje da operemo ruke. Prilikom potpisivanja rješenja dobijete hemijsku olovku koju su koristili svi prije vas, a službenici se bune ako odbijete da je koristite i hoćete da uzmete svoju”, tvrdi Pavićević. Pri samom kraju čekanja, razgovarala je sa ženom koja je, navodno, bila zadužena za organizaciju na granici. ,,Kada sam joj iznijela svoje stavove oko tretmana putnika, ona mi je samo odgovorila da im je ovo prvi put da se suočavaju sa nekom pandemijom i da su zato malo spori. Toliko čekanja da bi na kraju neko samo prekucao popunjeni formular i dao vam rješenje o kućnoj izolaciji gdje vi samo treba da popunite ime i prezime, JMBG i da se potpišete”, objašnjava za Monitor Ksenija Pavićević.

A. JELIĆ

 

 

Nespremnost zdravstvenih sistema

Suzbijanje širenja zaraze je glavni način borbe protiv korona virusa. Izolacija sumnjivih slučajeva i karantin  su norma. Kina je tako uspjela obuzdati  virus. Stručnjaci smatraju da to što nijesu sprovdene na vrijeme i sa kineskom odlučnošću slične mjere, glavni razlog eksplozije koronavirusa u Italiji i drugim evropskim zemljama.

Ugledni hrvatski naučnik Igor Rudan koji živi i radi u Škotskoj prije nekoliko dana poručio je: ,,Brojne države imaju samo 30 sati da se odluče gdje će se pozicionirati između dva krajnja pristupa: (1) onog s uvođenjem radikalnog karantina, čuvajući tako prije svega zdravlje ljudi starije dobi; (2) onoga gdje namjerno neće učiniti ništa, čuvajući tako ekonomiju i zdravlje ljudi srednje dobi, a preporučujući starijima samoizolaciju.

Birajući očito ovaj drugi model, premijer Velike Britanije Boris Džonson je kazao da život i ekonomija zbog koronavirusa u zemlji ne smiju stati. Do sadau toj zemlji nije bilo zatvaranja škola, otkazivanja koncerata. Zaustavljena je Premijer i druge lige,  na vlastitu inicijativu, pošto je nekoliko igrača oboljelo od koronavirusa.

Nakon kritika građana i stručnjaka, Džonson je, ove nedjelje, promijenio stav. Tim vladinih savjetnika došao je do zaključka da zdravstveni sistem ne može izdržati pritisak do kojega će doći ako se ne učini sve što je moguće kako bi se suzbio porast broja zaraženih. Procjene savjetnika britanske vlade govore da bi po inicijalnom planu umrlo 250.000 ljudi.

O kakvom izazovu se radi govore vijesti da bi zdravstveni sistem jedne od najbogatijih evropskih zemalja, Švajcarske, mogao da se uruši ukoliko se korona virus bude širio sadašnjom stopom. Danijel Koh, šef odeljenja za zarazne bolesti savezne kancelarije za zdravstvo, rekao je da zbog brzog porasta broja zaraženih država ne stigne da evidentira nove slučajeve u stvarnom vremenu, prenosi HINA.

Švajcarska je mobilisala do 8.000 pripadnika vojske da pomognu civilnim vlastima i medicinskom osoblju. Zemlja od 8,6 miliona stanovnika ima 1.000 do 1.200 kreveta za intenzivnu negu, rekao je Koh, ali nema dovoljno stručnih ljudi za rad na opremi za održavanje života poput respiratora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo