Povežite se sa nama

MONITORING

Opasna koalicija

Objavljeno prije

na

MLC

Odbor direktora Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj na sjednici održanoj 26.oktobra u Londonu, odobrio je dugoročni kredit u iznosu od 37 miliona eura grčkoj kompaniji Adriatik propertis d.o.o., koja gazduje elitnim hotelskim kompleksom Sveti Stefan-Miločer.

Kako je navedeno u zahtjevu Društva iza kojeg stoji grčki brodovlasnik Viktor Restis, pozajmljeni milioni biće uloženi u završetak radova na rekonstrukciji grada-hotela Sveti Stefan, obnovu hotela Miločer, brojnih pratećih objekata, upravne zgrade, restorana, infrastrukture i slično.

NOVO VRIJEME: Bila je to dobra i loša vijest istovremeno. Dobra jer će novi finansijski stimulans okončati četvorogodišnju agoniju elitnog crnogorskog turističkog resorta i nadajmo se, vratiti Sveti Stefan svjetskom turističkom tržištu na mjesto koje je tamo oduvijek zauzimao.

Loša strana ove priče ogleda se u tome što će glavnina sredstava Evropske banke (EBRD) biti uložena za devastaciju Miločerskog parka, u kome se planira gradnja niza novih, komercijalnih objekata, stanova, vila i apartmana namijenjenih prodaji.

Pretvaranje zelenih površina Miločera, gustih borovih šuma i egzotičnog rastinja u profitabilno građevinsko zemljište za izgradnju stanova za tržište nije se do juče moglo ni zamisliti.

Došlo je vrijeme u kome ugledna evropska finansijska institucija odobrava povoljne kredite sa podužim rokom otplate za posao koji je u direktnoj suprotnosti sa proklamovanim opredjeljenjima, da prioritet za dobijanje sredstava Evropske banke, kada je turizam u pitanju, imaju isključivo projekti ulaganja u hotele i objekte turističke ponude visokog nivoa. U skladu sa usvojenom strategijom razvoja turizma u Crnoj Gori.

Kreditom za Sveti Stefan radi se upravo obrnuto. Daju se ogromna sredstva grčkom bogatašu Viktoru Restisu za gradnju stanova za tržište u ekskluzivnom prirodnom resursu od posebnog državnog značaja u kojem je svim dosadašnjim planskim dokumentima bilo kakva gradnja bila zabranjena.

Još jednom su iznevjerena naša očekivanja da će evropske institucije svojim djelovanjem zaštititi napadnuti prostor atraktivne crnogorske obale.

GLAVNICA ZA VILE: Kako je objašnjeno na sajtu EBRD kredit će biti realizovan u dvije tranše. Prvih 10 miliona eura biće utrošeno na obnovu hotela Miločer!? Hotel je sa svojih šest apartmana uređen i otvoren 2009, pa ova odrednica nije baš najjasnija. U to sumu ulazi i završetak rekonstrukcije grada- hotela Sveti Stefan koji će dobiti 50 soba i apartmana sa mnoštvom novih sadržaja.

Veći dio odobrenog zajma, 27 miliona eura, namijenjen je rušenju i ponovnoj izgradnji hotela Kraljičina plaža, te gradnji 60 apartmana i vila u borovoj šumi Miločera.

Iako gradnja novih objekata na posjedu zakupljenog hotelsko-turističkog kompleksa osnovnim ugovorom o zakupu nije bila predviđena ili je mudro prećutana, četiri godine nakon potpisivanja ugovora, vile i apartmani u Miločeru dobijaju punu finansijsku i plansku podršku.

Uporedo sa angažmanom na dobijanju kredita, privodi se kraju izrada Urbanističkog projekta Chedi Kraljičina plaža koji obuhvata 32 hektara najvrednijeg dijela crnogorske obale. Plan koji obrađuje podgorička firma Montenegro projekt, uvažio je potrebe grčkog investitora.

Urbanizovano je preko 25.000 kvadrata Miločerskih šuma i parkova. Nekadašnje imanje dinastije Karađorđevića, jedno od rijetkih očuvanih prirodnih rezervata na obali, trajno se mijenja i degradira.

O kakvom se pogubnom graditeljskom poduhvatu radi, najbolje svjedoče brojke.

Postojeći hotel Kraljičina plaža pokriva 2.200 m2. Novi objekti u parku između hotela i naselja Pržno, panirani su na pet puta većoj površini, na oko 12.000m2. Tu se gradi oko 60 apartmana, svaki od 120 kvadrata, sa brojnim dopunskim sadržajima.

Pored toga, na dijelu imanja iznad lokalnog puta, otvorena je nova lokacija sa nekih 6-7.000m2 građevinske površine. Ako se tome dodaju intervencije u zaleđu male Kraljičine plaže gdje se planira gradnja SPA centra, više sportskih i ugostiteljskih objekata, može se reći da Miločer doživljava pravu urbanu katastrofu.

BEZ KONKURENCIJE: Apartmani u Miločeru namijenjeni su prodaji probranim, VIP klijentima po sistemu tajm-šeringa na ograničen rok od 60 godina! Kako se nezvanično saznaje, EBRD nije prihvatila predlog da se stanovi u Miločeru prodaju na korišćenje do 30 godina zbog neisplativosti takve investicije. Tražiće se uslov da se rok produži na 60 godina.

Ne zna se da li je u međuvremenu postignut dogovor o produženju ugovora o zakupu svetostefanskih hotela što će svakako biti vidljivo u uslovima finansiranja gradnje u Miločeru i načinu otplate dobijenog zajma. Nakon 60 godina ruinirani objekti i devastirani parkovi biće vraćeni državi.

Gradnja i prodaja stanova, apartmana ili vila u Miločeru, ma kako se ti kvadrati zvali, nije sadržana ni u tenderskoj ponudi prilikom davanja hotela pod zakup singapurskoj kompaniji Aman rizorts. Novi zakupac donosi nove projekte i traži nove uslove. Zakonska procedura koja bi morala pratiti navedene promjene zaobilazi se u širokom luku.

Ne radi se više o zakupu, obnovi i rekonstrukciji postojećih hotela. U pitanju su veliki investicioni zahvati u Miločeru i na Svetom Stefanu sa novim objektima, novom infrastrukturom. Trguje se državnom imovinom. Gradi se stambeno naselje, garaže, poslovnih prostori, nove saobraćajnice…

Na dijelu državnog posjeda već su podignute dvije zgrade bez građevinske dozvole. Eksploatacija i trajna promjena vrijednosti nacionalnog prirodnog resursa otvara pitanje da li se za novi projekat mora organizovati novi tender? Javni konkurs za davanje miločerskih lokacija za gradnju stanova i vila najboljem ponuđaču! Ovako, Grci grade na državnoj zemlji bez konkurencije!

Da li za investicije u Miločeru vrijedne desetine miliona eura mora biti primijenjen Zakon o koncesijama koji je usvojen 2009., godine? Ko može garantovati da tih 27 miliona neće biti utrošeno na 200 stanova u Miločeru. Bogato dosadašnje iskustvo govori nam da hoće. Pogledajmo samo Zavalu i Avalu. Pitanja je mnogo a odgovora niotkuda.

Šta Grci rade na Svecu i u Miločeru ne znaju ni formalni vlasnici zakupljenih hotela, hotelska grupa Budvanska rivijera i vladino preduzeće HTP Miločer.

Odgovore nije moguće dobiti ni u firmi Adriatik propertis. Tamo vam preporučuju da se obratite podgoričkoj marketinškoj agenciji MAMA, čiji je vlasnik, navodno, ministar turizma Predrag Nenezić. MAMA obavlja posao portparola grupe Restis.

Možete zamisliti kakve bismo informacije dobili od MAME, kada ministar očekuje da ne vjerujemo svojim očima da hotel Sveti Stefan nije otvoren za goste i da četvrto ljeto spava u mraku i ne radi, nego da vjerujemo njemu na riječ, kako ipak radi!

Nije samo ministar turizma otvorio neki biznis na Svecu. Restis je udomio mnoge poznate Podgoričane, sinove i kćeri istaknutih političkih prvaka.

Tu su unosni poslovi nabavke građevinskog i raznih drugih materijala i opreme, poslovi izvođenja radova, kontrole i nadzora, pravne zaštite….

Gradnja se tek zahuktava.

Zanimljiv je ravnodušan odnos javnosti prema događanjima u poznatom ljetovalištu i betoniranju morskog dobra u cjelini. Nema osmišljenog i organizovanog otpora privilegovanim tajkunima, njihovim soliterima pored mora, lokalnim i državnim zvaničnicima odgovornim za uništenje dragocjenog prostora. Izostala je odlučna reakcija opozicije, iuzev povremenih istupa lokalnih odbora SNP i Pokreta za promjene.

Problemi u najpoznatijem crnogorskom ljetovalištu i tajne ugovora o zakupu nisu stigli ni do premijerskog sata.

Nema solidarnosti šire društvene zajednice, sjevera i juga, nevladinog sektora, koja je jednom odbranila Taru. Zar je Crnogorsko primorje sa Miločerom manje vrijedno od Tare i Morače?

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo