Povežite se sa nama

MONITORING

Opasna koalicija

Objavljeno prije

na

Odbor direktora Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj na sjednici održanoj 26.oktobra u Londonu, odobrio je dugoročni kredit u iznosu od 37 miliona eura grčkoj kompaniji Adriatik propertis d.o.o., koja gazduje elitnim hotelskim kompleksom Sveti Stefan-Miločer.

Kako je navedeno u zahtjevu Društva iza kojeg stoji grčki brodovlasnik Viktor Restis, pozajmljeni milioni biće uloženi u završetak radova na rekonstrukciji grada-hotela Sveti Stefan, obnovu hotela Miločer, brojnih pratećih objekata, upravne zgrade, restorana, infrastrukture i slično.

NOVO VRIJEME: Bila je to dobra i loša vijest istovremeno. Dobra jer će novi finansijski stimulans okončati četvorogodišnju agoniju elitnog crnogorskog turističkog resorta i nadajmo se, vratiti Sveti Stefan svjetskom turističkom tržištu na mjesto koje je tamo oduvijek zauzimao.

Loša strana ove priče ogleda se u tome što će glavnina sredstava Evropske banke (EBRD) biti uložena za devastaciju Miločerskog parka, u kome se planira gradnja niza novih, komercijalnih objekata, stanova, vila i apartmana namijenjenih prodaji.

Pretvaranje zelenih površina Miločera, gustih borovih šuma i egzotičnog rastinja u profitabilno građevinsko zemljište za izgradnju stanova za tržište nije se do juče moglo ni zamisliti.

Došlo je vrijeme u kome ugledna evropska finansijska institucija odobrava povoljne kredite sa podužim rokom otplate za posao koji je u direktnoj suprotnosti sa proklamovanim opredjeljenjima, da prioritet za dobijanje sredstava Evropske banke, kada je turizam u pitanju, imaju isključivo projekti ulaganja u hotele i objekte turističke ponude visokog nivoa. U skladu sa usvojenom strategijom razvoja turizma u Crnoj Gori.

Kreditom za Sveti Stefan radi se upravo obrnuto. Daju se ogromna sredstva grčkom bogatašu Viktoru Restisu za gradnju stanova za tržište u ekskluzivnom prirodnom resursu od posebnog državnog značaja u kojem je svim dosadašnjim planskim dokumentima bilo kakva gradnja bila zabranjena.

Još jednom su iznevjerena naša očekivanja da će evropske institucije svojim djelovanjem zaštititi napadnuti prostor atraktivne crnogorske obale.

GLAVNICA ZA VILE: Kako je objašnjeno na sajtu EBRD kredit će biti realizovan u dvije tranše. Prvih 10 miliona eura biće utrošeno na obnovu hotela Miločer!? Hotel je sa svojih šest apartmana uređen i otvoren 2009, pa ova odrednica nije baš najjasnija. U to sumu ulazi i završetak rekonstrukcije grada- hotela Sveti Stefan koji će dobiti 50 soba i apartmana sa mnoštvom novih sadržaja.

Veći dio odobrenog zajma, 27 miliona eura, namijenjen je rušenju i ponovnoj izgradnji hotela Kraljičina plaža, te gradnji 60 apartmana i vila u borovoj šumi Miločera.

Iako gradnja novih objekata na posjedu zakupljenog hotelsko-turističkog kompleksa osnovnim ugovorom o zakupu nije bila predviđena ili je mudro prećutana, četiri godine nakon potpisivanja ugovora, vile i apartmani u Miločeru dobijaju punu finansijsku i plansku podršku.

Uporedo sa angažmanom na dobijanju kredita, privodi se kraju izrada Urbanističkog projekta Chedi Kraljičina plaža koji obuhvata 32 hektara najvrednijeg dijela crnogorske obale. Plan koji obrađuje podgorička firma Montenegro projekt, uvažio je potrebe grčkog investitora.

Urbanizovano je preko 25.000 kvadrata Miločerskih šuma i parkova. Nekadašnje imanje dinastije Karađorđevića, jedno od rijetkih očuvanih prirodnih rezervata na obali, trajno se mijenja i degradira.

O kakvom se pogubnom graditeljskom poduhvatu radi, najbolje svjedoče brojke.

Postojeći hotel Kraljičina plaža pokriva 2.200 m2. Novi objekti u parku između hotela i naselja Pržno, panirani su na pet puta većoj površini, na oko 12.000m2. Tu se gradi oko 60 apartmana, svaki od 120 kvadrata, sa brojnim dopunskim sadržajima.

Pored toga, na dijelu imanja iznad lokalnog puta, otvorena je nova lokacija sa nekih 6-7.000m2 građevinske površine. Ako se tome dodaju intervencije u zaleđu male Kraljičine plaže gdje se planira gradnja SPA centra, više sportskih i ugostiteljskih objekata, može se reći da Miločer doživljava pravu urbanu katastrofu.

BEZ KONKURENCIJE: Apartmani u Miločeru namijenjeni su prodaji probranim, VIP klijentima po sistemu tajm-šeringa na ograničen rok od 60 godina! Kako se nezvanično saznaje, EBRD nije prihvatila predlog da se stanovi u Miločeru prodaju na korišćenje do 30 godina zbog neisplativosti takve investicije. Tražiće se uslov da se rok produži na 60 godina.

Ne zna se da li je u međuvremenu postignut dogovor o produženju ugovora o zakupu svetostefanskih hotela što će svakako biti vidljivo u uslovima finansiranja gradnje u Miločeru i načinu otplate dobijenog zajma. Nakon 60 godina ruinirani objekti i devastirani parkovi biće vraćeni državi.

Gradnja i prodaja stanova, apartmana ili vila u Miločeru, ma kako se ti kvadrati zvali, nije sadržana ni u tenderskoj ponudi prilikom davanja hotela pod zakup singapurskoj kompaniji Aman rizorts. Novi zakupac donosi nove projekte i traži nove uslove. Zakonska procedura koja bi morala pratiti navedene promjene zaobilazi se u širokom luku.

Ne radi se više o zakupu, obnovi i rekonstrukciji postojećih hotela. U pitanju su veliki investicioni zahvati u Miločeru i na Svetom Stefanu sa novim objektima, novom infrastrukturom. Trguje se državnom imovinom. Gradi se stambeno naselje, garaže, poslovnih prostori, nove saobraćajnice…

Na dijelu državnog posjeda već su podignute dvije zgrade bez građevinske dozvole. Eksploatacija i trajna promjena vrijednosti nacionalnog prirodnog resursa otvara pitanje da li se za novi projekat mora organizovati novi tender? Javni konkurs za davanje miločerskih lokacija za gradnju stanova i vila najboljem ponuđaču! Ovako, Grci grade na državnoj zemlji bez konkurencije!

Da li za investicije u Miločeru vrijedne desetine miliona eura mora biti primijenjen Zakon o koncesijama koji je usvojen 2009., godine? Ko može garantovati da tih 27 miliona neće biti utrošeno na 200 stanova u Miločeru. Bogato dosadašnje iskustvo govori nam da hoće. Pogledajmo samo Zavalu i Avalu. Pitanja je mnogo a odgovora niotkuda.

Šta Grci rade na Svecu i u Miločeru ne znaju ni formalni vlasnici zakupljenih hotela, hotelska grupa Budvanska rivijera i vladino preduzeće HTP Miločer.

Odgovore nije moguće dobiti ni u firmi Adriatik propertis. Tamo vam preporučuju da se obratite podgoričkoj marketinškoj agenciji MAMA, čiji je vlasnik, navodno, ministar turizma Predrag Nenezić. MAMA obavlja posao portparola grupe Restis.

Možete zamisliti kakve bismo informacije dobili od MAME, kada ministar očekuje da ne vjerujemo svojim očima da hotel Sveti Stefan nije otvoren za goste i da četvrto ljeto spava u mraku i ne radi, nego da vjerujemo njemu na riječ, kako ipak radi!

Nije samo ministar turizma otvorio neki biznis na Svecu. Restis je udomio mnoge poznate Podgoričane, sinove i kćeri istaknutih političkih prvaka.

Tu su unosni poslovi nabavke građevinskog i raznih drugih materijala i opreme, poslovi izvođenja radova, kontrole i nadzora, pravne zaštite….

Gradnja se tek zahuktava.

Zanimljiv je ravnodušan odnos javnosti prema događanjima u poznatom ljetovalištu i betoniranju morskog dobra u cjelini. Nema osmišljenog i organizovanog otpora privilegovanim tajkunima, njihovim soliterima pored mora, lokalnim i državnim zvaničnicima odgovornim za uništenje dragocjenog prostora. Izostala je odlučna reakcija opozicije, iuzev povremenih istupa lokalnih odbora SNP i Pokreta za promjene.

Problemi u najpoznatijem crnogorskom ljetovalištu i tajne ugovora o zakupu nisu stigli ni do premijerskog sata.

Nema solidarnosti šire društvene zajednice, sjevera i juga, nevladinog sektora, koja je jednom odbranila Taru. Zar je Crnogorsko primorje sa Miločerom manje vrijedno od Tare i Morače?

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo