Povežite se sa nama

MONITORING

Može i gore

Objavljeno prije

na

Početkom ove sedmice u nikšićkom sudu saslušano je svih 17 članova Izvršnog odbora Sindikata Željezare. Protiv njih je uprava te firme nedavno podnijela krivične prijave. Kao razlog su naveli – zauzimanje upravne zgrade fabrike 28. septembra.

Podsjetimo, tog dana su članovi IO Sindikata, dok je u krugu fabrike čekalo preko hiljadu radnika, rekli poslovodstvu da napuste upravnu zgradu. Poslovodstvo je brzo uzvratilo – protiv članova IO Sindikata podnijeli su krivične prijave. Sindikalci tvrde da su svojim potezom „spasili upravu od opravdanog gnjeva radnika”. A državni tužilac je na osnovu podnesenih prijava tražio preduzimanje istražnih radnji.

NEĆE DA POVUKU PRIJAVU: „Ovo je pretkrivični postupak i na osnovu naših izjava tužilac će odlučiti da li će pokrenuti postupak ili ne. Mislim da bi bilo korektno od poslodavca da povuče prijave kako bi nastavili korektnu saradnju i dalje pregovore”, rekao je predsjednik Sindikata nikšićkih metalurga Janko Vučinić.

Iz uprave se u sudu – niko nije pojavio.

Advokat sindikalaca Vesko Radulović je to prokomentarisao ovako: „Njihovo nepojavljivanje samo po sebi govori koliko su ozbiljni i koje su im namjere sa krivičnom prijavom koju su podnijeli. Sudija mora da završi ovo što je tužilac tražio, da sprovede istražne radnje i ispita navodno oštećene Leslava Kvasika, Danijela Brola, Marka i Alana Džejkobsona”. Objasnio je kako je još jedna stvar vrlo simptomatična. „Predsjednik borda direktora Mark Džejkobson u Željezaru dolazi jednom ili dva puta mjesečno a toga dana, kada mu je navodno bila ugrožena bezbjednost, dolazio je dva puta. Ne bih rekao da je bio ugrožen ako je toga dana dva puta dolazio, već da je vjerovatno dolazio pokušavajući time nekoga da isprovocira. Kada istražni sudija završi saslušanje članova uprave proslijediće spise tužiocu od koga zavisi koliko će biti inspirisan da postupa dalje i koje će korake preduzeti na osnovu tih rezultata”, rekao je Radulović nakon saslušanja koje je trajalo više od tri sata.

DRŽITE LOPOVA: Nakon svega što se izdešavalo u nikšićkoj Željezari i oko nje – pobunjeni radnici su završili na sudu. Niko sem njih, izgleda, nije ni za šta kriv, niti treba iko sem sindikalaca da snosi posljedice lošeg stanja u ovoj firmi. Ni Vlada koja ju je preprodavala u više navrata, niti investitori na čije se investicije – još čeka.

Mnoštvo stvari je sporno u čitavoj priči o Željezari i njenom najnovijem vlasniku. Niko u Vladi nije snosio nikakve posljedice za lošu privatizaciju te firme. A – da se to i desi – bilo bi pravo čudo ovozemaljsko. Poslovodstvo mirno sjedi u kancelarijama kao da ne postoje nikakvi ugovori, rokovi, zakoni… Svi prolaze kao da u Željezari cvjetaju ruže. Sem, naravno, radnika. Plate neredovne, radna mjesta nesigurna, sada su neki od njih i pred mogućom sudskom presudom i kaznom koja bi mogla uslijediti. Ceh privatizacije, sistema koji funkcioniše onako kako jači naloži, plaćaju radnici. I tek bi mogli da plate pun iznos.

STVAR INSPIRACIJE: Nezaobilazna je i uloga tužilaštva koje se prenulo iz svoga sna uvidjevši kakva nepočinstva radnici ispletoše. Sudska vlast već zna kako vješto od žrtve napraviti krivca. Za tren se to transformiše. Oprobana praksa. Posebno brzo reaguju kada ih na inspiraciju pozove premijer Milo Đukanović kao što je to učinio u slučaju Željezare Nikšić i ulaska sindikalaca u prostorije poslovodstva.

Sada sindikalnom vođi Janku Vučiniću i njegovim sindikalcima nad glavom visi tri godine zatvora. Tolika je moguća kazna.

Istovremeno stiže nova ideja poslovodstva kako sistematizovati radna mjesta u firmi. Prema toj sistematizaciji, 665 radnika bi ostalo u Željezari. Od hiljadu i četiri stotine. Janko Vučinić u razgovoru za Monitor objašnjava kako je to neprihvatljivo za radnike i da su ponovo mogući ulični protesti.

Izvršni odbor sindikata, tvrdi Vučinić, može samo prihvatiti sistematizaciju za hiljadu i dvije stotine radnika, jer Željezara, kako on tvrdi, ne može da radi sa 665 zaposlenih. Naravno, ukoliko poslodavac ne bude zapošljavao dodatan broj radnika.

Uz to je i socijalni program mnogo manjeg obima nego što su radnici tražili i, kako tvrdi Vučinić, nije na principu dobrovoljnosti. Pri tome – ni obećane plate neće biti 5. novembra.

Vučinić objašnjava kako ,,na taj način ne može biti mjesta i za upravu i sindikat” jer će – ,,neko morati ići iz fabrike”. Ovo bi moglo ponovo zakomplikovati čitavu situaciju i doliti još ulja na vatru.

Sindikat će čekati do 5. novembra jer se nadaju nastavku pregovora sa upravom fabrike.

NEMA GARANCIJA: Leslav Kvasik je otvoreno prije dvije nedjelje rekao sindikalcima da im ne može garantovati redovnost isplate zarada ali da će uraditi sve kako bi ispoštovao rokove, što će umnogome zavisiti od obima proizvodnje i načina na koji će profunkcionisati nova peć.

Sindikalci su od poslovodstva tražili da im septembarska zarada bude isplaćena do 5. novembra, oktobarska do 8. decembra, regres od 270 eura da dobiju na dan fabrike 8. decembra a novembarsku platu do kraja tekuće godine ili do Božića.

U Zakonu o radu jasno stoji da je poslodavac dužan svakoga mjeseca isplaćivati upošljenog. Željezarci septembarsku platu traže makar u novembru da stigne. Novembarsku do kraja godine…

No, zbog kršenja zakona samo oni idu u sudnicu.

Dok na optuženičke klupe ne sjednu oni zbog kojih su radnici bez plata, po ulicama, i zbog kojih se pravda ne dijeli tamo gdje je mjesto za to – vrtićemo se sve u istom začaranom krugu. I padati sve niže.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo