Povežite se sa nama

MONITORING

Car je go

Objavljeno prije

na

Srđan Kusovac može da odahne. Premijer Milo Đukanović, predsjednik države Filip Vujanović i poslanik DPS-a Miodrag Miško Vuković zadovoljni su grafičkim redizajnom državne novine. A većeg suda za grafiku, zna se, nema. S najviše adrese ocijenjeno je da je Pobjeda ,,postavila novi standard”.

Đukanović je kazao da Pobjeda ,,treba da ostane ozbiljan dnevnik i da čak bude malo konzervativan”. A Miodrag Vuković, obaviješten sa planom Kusovca da ide ,,na kratke informacije”, ipak bi eto volio da ostanu ,,dugi komentari koji su uvijek u Pobjedi imali posebnu vrijednost”.

PO MJERI VLASTI: U pravu je Vuković. Da ne daj Bože nekom padne na pamet da iz Pobjede makne komentare, ne bi se znalo šta misliti i kako govoriti da premijer i ostali važni depeesovci budu zadovoljni. Tek da se zna, tranzicija i tržište su nove Pobjedine svetinje, najavio je izvršni direktor Pobjede Miodrag Ivanović .

,,Pobjeda zatvara jedno poglavlje – krug od oslobođenja do osamostaljenja Crne Gore. Noćas krećemo u novi krug i dvije riječi su najvažnije – tranzicija i tržište”, kazao je Ivanović. Tržište, normalno. Šta bi drugo demokratskim socijalistima, socijalističkim demokratama i njihovim urednicima bilo važno.

Nego, samo da te ,,kratke informacije” ostanu profesionalne kao i do sada: koji zamjenik ministra će, a da još nije ni svjestan, kada, gdje i kako podnijeti ostavku. Ili: šta Miodrag Perović u privatnom pismu piše Željku Ivanoviću, a šta mu ovaj odgovara. Pa onda: zašto Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene krijući čita Pobjedu. Ne može da iščeka da se zatvori u kakva četiri zida i virne u novi dizajn. Al mu đavo ne da mira pa na Fejsbuku okine da zna šta piše na zadnjoj strani ko zna kog broja državne novine. Kusovac je odmah tu. Nema, to je novi standard. Tako se istražuje.

Ostali depeesovci, u boji uslikani na proslavi 66 godina Pobjede, od gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše do bivšeg šefa DB-a Duška Markovića, nijesu se izjašnjavali. Pretpostavlja se, logično, da su i oni zadovoljni grafikom i standardima bivšeg premijerovog savjetnika. S primjerkom nove Pobjede u rukama, onako zamišljeni, s naočarima, izgledaju ko da stvarno čitaju neki ,,ozbiljan dnevnik”. Ozbiljna je, kako dolikuje, bila i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. Nezavisno je sjedjela među depeesovcima.

Smiješno je bilo izgleda samo Ranku Krivokapiću. Ko opozicija, ne prestaje da kontrira. Predsjednik parlamenta našalio se ,,rekavši da je nepisano pravilo – svakog dana u Pobjedi jedna fotografija Milana Roćena”. Crni humor.

Kako se čitaocima dopada novi dizajn Kusovac mnogo ne haje. Što da krije, nije on tu zbog čitalaca. A i fotografiše se samo kraj premijera. Istina, Pobjeda je o svom novom dizajnu priupitala dva penzionera, domaćicu, sanitarnog inspektora i ugostitelja. Sviđa im se, kažu, svi čitaju Pobjedu . Majčin sine, reci da ne čitaš.

NOVI STANDARD: Možda bi pojedinima došlo i da se nasmiju kad vide državnike ozbiljno zagledane u primjerak Pobjede. Ali, stvar je ozbiljna. Nije šala kad se premijer jedne ,,zemlje koja je primjer u regionu” i koja nezaustavljivo korača ka EU, diči novinom koja skoro deceniju nezakonito posluje.

Kao krajni rok za transformaciju, odnosno privatizaciju Pobjede Zakon o medijima propisao je 24. novembar 2003. godine. Sedam godina kasnije, premijer zadovoljan na redizajniranoj naslovnici Pobjede koja je u vlasništvu države nešto više od 80 odsto. Đukanović, kao veliki poznavalac medijske problematike, sigurno zna da je Crna Gora nadaleko čuvena kao jedna od malobrojnih zemalja koja i dalje ima državnu novinu koju nezakonito subvencionira i ,,pumpa” novcem poreskih obveznika. Sjeća se vjerovatno i da se Vlada pred Savjetom Evrope obavezala da će Pobjedu privatizovati, kako bi se ispoštovali međunarodni standardi u toj oblasti.

Nego, ni to nije najveći problem. Problem je što Đukanović bolje od međunarodnih organizacija koje se bave medijima zna šta je medijski standard. I što nam je sa te Pobjedine naslovnice jasno poručio kako treba da izgleda medij koji on smatra profesionalnim.

PREMIJER BEZ GRANICA: U parlamentu, Đukanović je kazao da ,,ocjene međunarodne organizacije Reporteri bez granica o slobodi medija u Crnoj Gori nijesu objektivne”. Premijer je pozvao predstavnike te organizacije da javno objave na osnovu kojih kriterijuma su Crnu Gora svrstali na 104. mjesto, između dvije afričke zemlje. Iako, po Đukanoviću ,,pojedini privatne medij po profesionalnosti ne zaslužuju da budu ni na 104. mjestu”

A samo da su Reporteri vidjeli redizajniranu Pobjedu. Možda Olivije Bazil, direktor Reportera bez granica za zemlje Unije i Balkan, ne bi odlučio da se pismom obrati zvaničnicima Evropske komisije i premijeru Đukanoviću jer smatra da su ,,mediji u Crnoj Gori izloženi pritisku vladajuće strukture kojoj ne odgovara kritičko izvještavanje o kriminalu i korupciji”.

Bazil je pojasnio: ,,I ranije smo se obraćali pismom Milu Đukanoviću, ali od njega nijesmo nikada dobili odgovor. Nije dobro što treba da mu se uopšte piše ako je Crna Gora zemlja koja će uskoro dobiti status kandidata za članstvo u EU. Je li zaista moguće da se u državi koja stremi evropskim standardima novinari ubijaju i maltretiraju, i kako je moguće da se od svega nekolicine medija pred sudovima traži preko dva miliona eura odštetnih zahtjeva za klevetu”.

Umjesto objašnjenja, Đukanović je osuo po Reporteru i privatnim crnogorskim medijima, zatraživši čak da mu Reporteri ,,kažu ko su im bili izvori”. Šta bi Đukanović s izvorima, nije objasnio. Ali je kazao da im to neće koristiti. ,,Smatram da je angažman domaćih partnera Reportera bez granica bio u korist vlastite štete”.

Za one koji budu radili kao Kusovac, bio je jasan premijer, ni zakoni ga neće omesti da im pruži subvencije i privilegije. Baš ga briga šta o tome misle i međunarodne organizacije. Stari standard.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo