Povežite se sa nama

tcom

Opasne godine

Objavljeno prije

na

HDZ, Crkva i desnica potenciraju pitanje ćirilice u Vukovaru i manipuliraju njime radi svojih političkih probitaka. To ne čine prvi put i to samo pokazuje da u vodstvu HDZa i u vrhu hijerarhije Katoličke crkve ima ljudi koji će svijesno ugroziti najvitalnije interese demokratskog društva, slobodu i sigurnost građana, ako procijene da im to trenutačno koristi. Sjetimo se samo „Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata” koji je također zazivao rušenje Vlade i nasilje, a imao je snažnu podršku od istih struktura koje i danas podržavaju „Stožer za obranu hrvatskog Vukovara”. Tada je „izdajničko”, „protuhrvatsko” djelovanje Vlade bilo u tome da je, nakon 10 godina, pokušala privesti na sud čovjeka koji je u Gospiću izvodio prestravljene civile iz skloništa, naređivao njihovo ubijanje i sam ih ubijao. Teško je zamisliti veću uvredu za Hrvatsku i normalne, poštene ljude koji su je branili od agresije, od proglašavanja tih zločina „dignitetom” Domovinskog rata.

 

Kao što je teško zamisliti veću štetu za Vukovar, čije bogatstvo multietničnosti je uništio brutalni napad na taj grad, od nasilnog sprječavanja svakog pokušaja da Vukovar prestane biti talac grupa i političara kojima je mitologizacija prošlosti potrebna i korisna. Tko želi dobro Vukovaru trebao bi se zalagati ne da on postane „mjesto od posebnog pijeteta”, to je, na primjer, groblje, nego dinamičan grad koji koristi komparativne prednosti svog položaja, ugodniji za život svih svojih građana. Pripadnici „Stožera” bi se vjerojatno uvrijedili da im se kaže da svojim djelovanjem cementiraju „dostignuća” onih koji su Vukovar i njegov tolerantni slobodarski duh razarali. Ali čine upravo to. Neki možda jer to ne razumiju, a neki jer ih nije briga.

Neki politički analitičari poput prof. Rimca uspoređuju ovu situaciju s zadnjim danima Weimarske republike. Ekonomska kriza, velika nezaposlenost, snažne veteranske udruge, neke od njih radikalne, čiji predstavnici svako malo defiliraju u uniformama, što je više nego jasna poruka kakvoj vrsti društva su skloni, postojanje „dežurne” manjine na koju se može nezadovoljstvo i strah od postojećih problema uvijek preusmjeriti, političke stranke u opoziciji od kojih su neke uistinu „opasnih namjera”, pravosuđe kojem nije dana šansa da se oporavi od čistke po etničkoj i političkoj podobnosti … Kao naš specifikum moglo bi se dodati već otvoreno neprijateljstvo Crkve prema demokratski izabranoj Vladi i retorika nekih njenih čelnika koja ima sve manje veze s temeljnim krščanskim načelima ali puno s radikalno desnom politikom, najblaže rečeno.

Nacionalistička atmosfera u pravilu znači poticanje netrpeljivosti prema nekoj manjini, smanjenje slobode, prava i sigurnosti pripadnika te manjine ali, u krajnjoj liniji, i pripadnika većinskog naroda. Oni se stalno uvjeravaju da žive u opasnosti od „onih drugih” i, ako ne dijele to mišljenje, prozivaju se zbog manjka patriotizma. Tko ima oko toga dileme neka razmisli da li je Hrvatu danas u Vukovaru lakše javno reči da je protiv skidanja „dvopismenih” ploča ili da je za njihovo skidanje !

Povijesna iskustva uće da su takve manipulacije krajnje opasne, a razvoj događaja u sadašnjosti pokazuje da ni najdemokratskije države i društva u Europi na njih nisu imune.

Zoran PUSIĆ

Komentari

nastavi čitati

tcom

Ako za tako dugu ljubav život ne bude kratak

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stih iz soneta Luisa De Camoesa uzeo sam kao naslov kratke natuknice o pjesnicima, kulturama i narodima. (više…)

Komentari

nastavi čitati

tcom

Izbori u BiH: za koga (ne)ću glasati?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ključno pitanje, u Bosni i Hercegovini, u izborno predvečerje glasi: šta su izbori? Ono određuje životni, ljudski i politički smisao odgovora na drugo, mučno pitanje ovog bh. trenutka: Za koga (ne)ću glasati? (više…)

Komentari

nastavi čitati

tcom

Da li obrazovni sistem ima dobrobiti od reformi obrazovanja?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Današnjem sistemu obrazovanja nametnuta je potreba za približavanjem Evropskoj Uniji kako bi se naš sistem aktivnije uključio u evropske tokove obrazovanja i znanja. Obrazovanjem direktno oblikujemo uslove našeg kulturnog, društvenog i ekonomskog rasta. Upravo zbog toga, neophodno je unutar države usaglasiti temeljne ciljeve i vrijednosti koje bi bile dio obrazovnog sistema. Obrazovni sistem bi morao motivisati mlade ljude da svojim angažovanjem doprinesu kvalitetnijem kulturnom, društvenom i ekonomskom rastu. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo