Povežite se sa nama

MONITORING

OPASNE POLICIJSKE PRAKSE: Ubistva bez žrtvi

Objavljeno prije

na

Gotovo da nema dana da crnogorska policija ne obavijesti javnost da je „spriječila likvidaciju”. Nekad jednu, nekad i više komada. Al se ne patiše.

Ove sedmice je recimo barska policija „spriječila likvidaciju” tako što su uklonili ekplozivnu napravu sa raskrsnice. Još tragaju, pojasnili su, i za počiniocima i za onima koji su trebali da nastradaju od detonacije. Kako će to utvrditi nijesu objašnjavali, kao ni da li će one koje „identifikuju” teretiti za pokušaj ubistva. Kojeg nema.

Hapšenja zbog ubistava koja se nijesu dogodila postala su gotovo policijska svakodnevnica. U pokušaju da u javnosti stvore predstavu da se uspješno bore sa organizovanim kriminalom, crnogorski istražni organi sve češće hapse bezbjednosno interesantne osobe zbog planiranih likvidacija. Rezultat ove opasne prakse za sada su tek neprestana hapšenja i puštanja .

Početkom mjeseca iz Uprave policije saopšteno je da je hapšenjem Gorana Rakočevića (32) iz Podgorice policija uspjela da ,,spriječi izvršenje teških krivičnih djela”. U stanovima koje je koristio zaplijenjene su velike količine oružja – automatske i snajperske puške sa prigušivačima, eksplozivne naprave spremne za upotrebu, kao i bombe, municiju, detonatore, silikonske maske. Saopšteno je da

Inspektori sumnjaju, objavljeno je, da je pronađeno oružje trebalo da bude korišćeno u nastavku obračuna kotorskih klanova, „škaljarskog” i kavačkog”. Rakočević se međutim, i pored zvučnih naslova u medijima, tereti samo za nedozvoljeno držanje oružja.

Tokom ljeta uhapšena je i tzv. nikšićka grupa koju prema istražnim organima predvodi Nikšićanin Ranko Radulović između ostalog i zbog optužbi da su „planirali više likvidacija”, među kojima navodno i visokih policijskih funkcionera. Još se očekuje svjedočenje zaštićenog svjedoka koji je navodno razotkrio istražnim organima planove ove grupe. Istovrmeno, jedan od osumnjičenih, Radulovićev sin Željko, pušten je da se brani sa slobode. To se dogodilo jer ni nakon dva mjeseca, kako je objasnio njegov advokat Sava Kostić, specijalno državno tužilaštvo protiv njega nije podnijelo prijedlog za izricanje krivične sankcije.

,,Mišljenja sam da nijesu postojali uslovi i razlozi za određivanje pritvora ni Željku Raduloviću, ni ostalim okrivljenima, jer oni nijesu izvršili krivična djela za koja su osumnjičeni, niti za to postoje materijalni dokazi. Da kojim slučajem postoje materijalni dokazi kojima se dokazuje krivica okrivljenih, ne bi po sili zakona bio ukidan pritvor Željku Raduloviću, već bi protiv njega bio podignut optužni akt i on dalje procesuiran. Ovako ostaje nejasno zašto je uopšte hapšen i pritvaran i zašto tužilaštvo javno ne saopšti koje to dokaze ima protiv Radulovića i ostalih okrivljenih kad ih već sumnjiči za teška krivična djela”, rekao je Kostić.

Prorežimski mediji su izračunali: samo tokom proteklih šest mjeseci „policija je preventivnim aktivnostima spriječila 20 likvidacija”, a ,,svi koji su bili uključeni u organizaciju zločina otkriveni su i protiv njih podnijete krivične prijave”. Nije pojašnjeno za šta ih policija tereti, ali sudeći po medijskim napisima, većina onih koji bivaju uhapšeni jer su „spremali likvidacije” terete se tek za nedozvoljeno držanje eksplozivnih naprava. Dok se u javnosti stvara slika da policija i tužilaštvo rješavaju ubistva i teška krivična djela.

Nijesu zaostajala ni tokom prošle godine. Čim bi pronašli kakvu eksplozivnu napravu ili pak oružje kod bezbjednosno interesantnih osoba, iz Uprave policije bi nerijetko saopštili da su spriječili ubistvo. I da će tek razotkriti čije.

Tako je recimo u decembru u Podgorici ,,spriječena likvidacija”, i uhapšeni Miloš Vidmar i Miloš Radović, prema navodima policije ,,bezbjednosno interesantne osobe”. Protiv njih je međutim podignuta optužnica za nedozvoljeno držanje oružja.

Prema tvrdnjama bivšeg šefa policije Slavka Stojanovića u intervjuu Pobjedi sprečavanje planiranih likvidacija uticalo je između ostalog da se smanji stopa kriminaliteta tokom 2017. godine. ,,Osim represije, policijske aktivnosti su usmjerene na prevenciju, odnosno sprečavanje vršenja teških krivičnih djela, u čemu smo postigli mjerljive rezultate”, kazao je Stojanović. Da li se tu računaju navodno spriječene mafijaške likvidacije o kojima svakodnevno čitamo u medijima, ili u tu statistiku ulazi i slučaj državni udar gdje se osumnjičenima sudi za djelo terorizma koje nije izvršeno, Stojanović nije objašnjavao.

Sigurno je međutim da to koliko je prevencija crnogorske policije efikasna osjećamo svakog dana. I ne samo mi. Osjećaju i bezbjednosno interesantne osobe koje se hapse i puštaju i po nekoliko puta godišnje. I čiji se međusobni obračuni sve češće odigravaju u po bijela dana u centru grada, u prisustvu velikog broja građana.

,,I pored silikonskih maski, rukavica, prigušivača, automatskih pušaka, eksplozivnih naprava, tužilac u ‘nedostatku dokaza’ može da prekvalifikuje djelo i osumnjičenog tereti uglavnom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija ili za neki pokušaj razbojništva”, priznaju i prorežimski mediji.

Ovakvi procesi nerijetko se zasnivaju tek na iskazima svjedoka. Portal CDM tako podsjeća da je policija neke ,,planirane likvidacije” rasvijetlila između ostalog i na osnovu neobičnih svjedočenja, kao u slučaju kada se ,,starija gospođa slučajno zadesila u blizini automobila ispod kojeg su zločinci postavljali eksploziv”.

Tokom ljeta iz VDT su saopštili da su zadovoljni brojem optužnica priotiv kriminalnih klanova, ali i priznali da rezultati borbe protiv organizovanog kriminala moraju biti bolji.

Pravni zastupnik MANS-a Veselin Radulović ocijenio je u isto vrijeme zabrinjavajućom činjenicu da u izvještaju Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za prošlu godinu nema analize porasta nerasvijetljenih ubistava, uličnih ratova za koje, kako kaže, policija saopštava da ga vode narko klanovi. ,,Izvještaj o radu državnog tužilaštva predstavlja nastavak prakse prikazivanja nerazumljive statistike koja ne prikazuje stvarno stanje kada je u pitanju borba protiv kriminala u Crnoj Gori, kao i niza nepotrebnih podatka koji nemaju nikakvog značaja za ocjenu rada tužilaca u Crnoj Gori. Ovo posebno kada su u pitanju podaci koji se odnosi na najteže vidove kriminaliteta i krivična djela za čije je gonjenje nadležno SDT”, naveo je advokat.

U tom izvještaju između ostalog stoji da je Specijalno državno tužilaštvo dobilo u prošloj godini 267,8 odsto više prijava za organizovani kriminal nego u 2016. godini, ali da je većina još u fazi – izviđaja.

Jer u konačnom, dobro je to primijetio i bivši šef Uprave policije Slavko Stojanović: ,,Iako smo uspjeli da spriječimo jedan broj likvidacija, nažalost, nigdje u svijetu pa ni kod nas se ubistva uglavnom ne mogu spriječiti”. Al se može glumiti.

Gluma i napumpavanje statistike je tek jedan od problema uspostavljene prakse hapšenja za djela koja se nisu desila. A o kršenjima ljudskih prava počne da se govori uglavnom kasno.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo