Povežite se sa nama

MONITORING

NERED U SVIJETU FINANSIJA: Koga disciplinuje Centralna banka

Objavljeno prije

na

Na primjeru Centralne banke Crne Gore (CBCG) možemo vidjeti kako vještina praznoslovljenja postaje obaveza svih koji na umu imaju karijeru u državnim institucijama.

„Guverner Centralne banke Crne Gore dr Radoje Žugić sa saradnicima sastao se danas sa glavnim akcionarom Atlas banke i Invest Banke Montenegro, g. Duškom Kneževićem”, stoji u kratkom saopštenju, bez uobičajene fotografije koja bi dokazala tvrdnju da se pomenuti sastanak dogodio i da su mu prisustvovali i članovi menadžmenta obje banke („obje”, iako se u prvoj rečenici pominju tri). Pa navodna suština: „G. Knežević i njegovi saradnici informisali su guvernera CBCG sa poslovanjem Atlas i IBM banke, kao i izazovima sa kojima se suočavaju usljed okolnosti koje su se u posljednjem periodu desile…”.

Šta tačno znači formulacija o „izazovima sa kojima se suočavaju usljed okolnosti koje su se desile”, objasnio nam je koji dan kasnije Milorad Milošević, novinar Vijesti. Arapska kompanija Kaspia Property Holdings naplatila je 12,5 miliona eura od Atlas banke po osnovu presude Privrednog suda koja je postala pravosnažna sredinom jula, piše Milošević, uz objašnjenje da su pale garancije koje je Atlas banka, sredinom 2015., izdala u korist predsjednika Atlas Grupe – Duška Kneževića. I da je novac naplaćen uz pomoć sudskih izvršitelja završio na računima u Prvoj banci.

Iz CBCG nijesu htjeli da komentarišu ovu priču pozivajući se na poslovnu tajnu!? Umjesto tražene informacije, javnost su obavijestili da je „u toku neposredna kontrola Atlas banke”. I da „na dnevnom nivou” prate sva dešavanja koja bi mogla dovesti u pitanje stabilnost finansijskog sistema u Crnoj Gori.

A nama ostaje da se nadamo kako se u CBCG pretjerano ne oslanjaju na informacije koje dobijaju od vlasnika banaka koje su, moguće, zapale u manje ili veće probleme. Uostalom, Radoje Žugić o tom problemu zna sve, iz prve ruke, kao nekadašnji predsjedni borda Prve banke čije je spašavanje državu koštalo… Mnogo novca i mnogo vremena. Čiji će tačan iznos, možda, jednoga dana biti i precizno utvrđen.

Iz Izvještaja o radu CBCG koji je na usvajanje proslijeđen Skupštini Crne Gore, saznali smo da je, prošlogodišnjim kontrolama Centralne banke ustanovljeno kako tri ovdašnje banke ne poštuju Zakon o potrošačkim kreditima. „Zbog toga su građani i dalje uskraćeni za informacije o glavnim karakteristikama kredita koje dobijaju, ukupnim troškovima koje moraju da plate i o efektivnoj kamatnoj stopi”. CBCG je pred sudom za prekršaje pokrenula postupak protiv te tri banke i odgovornih lica u njima. Ali se zato pažljivo potrudila da sačuva njihovu anonimnost. Valjda da ne bi nanijeli kakvu štetu onima koji od svojih klijenata taje „kamatnu stopu, ukupne troškove i glavne karakteristike odobrenih kredita”.

Za one koje buni vremenska odrednica „i dalje”, napomena – Zakon o potrošačkim kreditima stupio je na snagu početkom 2014. godine.

Neki su tajnovitost CBCG pokušali objasniti njihovim naumom da čuvaju službenu tajnu. Drugima je na um pala takozvana „pretpostavka nevinosti”. Postoje, međutim, skori primjeri koji pokazuju da ta vrsta diskretnosti nije standard u ponašanju čelnika Centralne banke.

Vratimo se zato dva mjeseca u nazad, da se prisjetimo kako se guverner Žugić, uz pomoć Savjeta CBCG i Skupštine CG, brutalno i efikasno oslobodio viceguvernerke Irene Radović. Iste one koja je, samo godinu ranije, izabrana na to mjesto – na njegov predlog.

Žugić i njegovi saradnici su Radovićevoj spočitali nestručnost, donošenje odluka u ličnom interesu i odavanje poslovne tajne. Bezmalo – izdaju. „U ostvarivanju dužnosti i ovlašćenja viceguvernera za kontrolu bankarskog sistema dr Irena Radović nije pokazala odgovarajući nivo stručnosti i efikasnosti, što je rezultiralo i predlaganjem određenih rješenja za koja je utvrđeno da su mogla imati ozbiljne posljedice i rizik po stabilnost bankarskog sistema i negativno uticati na ugled i integritet CBCG. Takođe, nije poštovala ni politike, procedure i proces odlučivanja uspostavljene aktima CBCG.”

Vladajuća većina nije našla za shodno da o tom prijedlogu prozbori jednu jedinu riječ. Samo su podigli ruke.

Guverner Žugić je, ipak, u kratkoj raspravi sa malobrojnim predstavnicima opozicije koji su prisustvovali toj sjednici odgovorio na optužbe da je selektivno nalagao (i odlagao) kontrole banaka. „U oktobru 2017. godine sam odbila da napišem predlog za smjenu glavnog izvršnog direktora jedne od stranih banaka u Crnoj Gori bez ikakvog razloga ili validnog utemeljenja”, obznanila je viceguvernerka Radović, „Nijesam se slagala sa selektivnim kontrolama pojedinih banaka, dok su se druge kontrole odlagale na zahtjev guvernera”.

Savjet CB joj je spočitao da je u svojoj tužbi za mobing, protiv Žugića i CBCG, odala službenu tajnu (godišnji plan kontrole banaka). A guverner je na optužbe odgovorio kontrom. “Nesporno je da je bila (njegova – prim. Monitora) namjera da tadašnja viceguvernerka smijeni jednog člana strane banke. Riječ je o Adiko banci i to je bio elemenat visoko operativnog rizika.To je bila milionska pljačka. Zbog ugrožavanja reputacije i naše nadležnosti da čuvamo finansijsku stabilnost bio sam ogorčen da je neko mogao da potpiše sijaset falsifikovanih ugovora, sve uplati na svoj račun i mi to tako da mirno gledamo. To je morala da radi ona a ne ja. I to je jedan od motiva za razrešenje”, kazao je Žugić. Istovremeno je demantovao tvrdnje opozicionih poslanika da je riječ o smjeni direktora NLB banke. Da li je on tada odao službenu tajnu?

Iz CBCG su ustvrdili da nije: ,,Slučaj Adiko banke koji je prošle godine bio predmet istražnih radnji od strane Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) poznat javnosti, te u raspravi u parlamentu ništa novo nije učinjeno dostupnim. Podsjećamo da su u maju prošle godine brojni mediji prenijeli informaciju o izviđaju koji je pokrenulo SDT povodom sumnji da su službenici ove banke zloupotrijebili položaj i prevarom omogućili da pojedina lica dobiju kredite”.

Očito da u tom slučaju, voljom guvernera, nijesu promijenjeni kriterijumi koji su, recimo važili za Prvu banku u vrijeme kada je Žugić bio jedan od njenih čelnika. Prije tačno deset godian, nakon završene kontrole (Izvještaj od 29. avgusta 2008.) CBCG ocjenjuje da je Prva banka visoko izložena riziku likvidnosti, te da utvrđene nepravilnosti u poslovanju banke „mogu ugroziti interese deponenata i povjerilaca”. Iza bankarskih i revizorskih fraza krila se surova istina: Prva banka ne izvršava naloge za plaćanje izdate od strane svojih nalogodavaca (komintenata), odnosno ima oko 30 miliona eura neizmirenih naloga za plaćanje i domaćem i ino platnom prometu!?

Zašto smo o tako brutalnom kršenju zakona, makar zvanično, obaviješteni tek koju godinu kasnije? Ako vam to nije jasno pitajte guvernera Žugića.

Da ne bi bilo zabune kako je samo jedna banka bila privilegovana, sjetimo se kako je CBCG do danas, stojički, prećutala sve što je preteča Adiko banke – nekadašnja Hipo Alpe Adria banka (HAAB) – uradila svojim klijentima, korisnicima kredita fakturisanim u švajcarskim francima. Zato je Crna Gora, praktično, ostala jedina evropska država koja nije na iskren i funkcionalan način stala u zaštitu svojih građana – žrtava te kreditne manipulacije.

I još valja znati da u posljednjih 12 mjeseci, smijenjeni direktor Adiko banke nije jedina žrtva krajnje fleksibilnih kriterijuma guvernera Žugića i njegovih saradnika.

Neprijatno je pominjati, ali će način na koji je CBCG praktično protjerala Roberta Kleindiensta, izvršnog direktora i člana borda NLB Montenegrobanke, zbog verbalnog delikta, ostati da se pamti i prepričava. Ne samo u Crnoj Gori.

Nepodobni bankar je nastradao nakon što je tokom druženja članova Slovenačkog poslovnog kluba izrekao ocjenu da je stanje u Crnoj Gori, po pitanju korupcije, gore nego u Burkini Faso. Što je neko od prisutnih uredno dojavio „patriotskim medijima” ali i CBCG.

„Centralna banka će biti prinuđena da pokrene proceduru oduzimanja odobrenja za izvršnog direkrora NLB Roberta Kleindiensta, ukoliko odbor direktora banke, u najkraćem roku, ne preuzme odgovarajuće mjere”, saopšteno je nakon hitnog sastanka guvernera Radoja Žugića sa glavnim izvršnim direktorom NLB Martinom Leberleom. Primjećujete da slični sastanci mijesu održavani nakon što bi se nadležni u CBCG uvjerili kako neke ovdašnje banke otimaju novac svojih deponenata, zavode klijente lažnim obećanjima o jeftinim kreditima u švajcarcima, falsifikuju potvrde o žirantima, peru novac domaćih i stranih kriminalaca…

Slovenci su vidjeli zlu priliku pa su svog izvršnog direktora razriješili samo par sati nakon Žugićevih prijetnji. To, ipak, nije bilo dovoljno. ,,Nakon donešene odluke Odbora direktora NLB banke, banka je u posljepodnevnim časovima primila Rješenje od Centralne banke Crne Gore kojim se oduzima odobrenje za izvršnog direktora Roberta Kleindiensta…”, navedeno je u saopštenju iz NLB.

Iz CBCG se nijesu oglašavali. A bilo bi interesantno saznati uz koje obrazloženje je Kleindiensta smijenjen. I ko je potpisao tu odluku. Pošto bi ona mogla biti povod da, za koju godinu, protjeranom Slovencu isplatimo bogatu naknadu zbog pretrpljene štete.

Do tada ne zaboravite – Žugićeva CBCG prati situaciju „na dnevnom nivou”. Zato, pazite šta pričate.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo