Povežite se sa nama

MONITORING

KAKO ZZZCG IZVOZI NEZAPOSLENE: Posla ima, al’ u Njemačkoj

Objavljeno prije

5 godina

na

mustafic

Iako se često žalimo i kritikujemo institucije, postoje evo i primjeri kad one idu u korak sa vremenom i osluškuju potrebe građana. Ove se sedmice recimo istakao Zavod za zapošljavanje Crne Gore. Ukratko, nadležni u Zavodu su očito konačno priznali da što se tiče zapošljavanja u Crnoj Gori i nije neka perspektiva, pa su se okrenuli inostranim tržištima rada, prije svega njemačkom.

Početkom ove nedjelje pomoćnica direktora ZZZ Sanja Rabrenović obavijestila je javnost da ova institucija namjerava da u budućem periodu intenzivira postojeću saradnju sa javnim službama za zapošljavanje iz zemalja Evropske unije, i dodala da postoji značajno interesovanja građana Crne Gore za rad u Njemačkoj. Ona je kazala da će o najavljenoj saradnji javnost biti blagovremeno obaviještena.

I dok građanstvo, posebno nezaposleni, sa nestrpljenjem očekuju nove informacije o mogućnostima zapošljenja u Njemačkoj, čelnici Zavoda sanjare o drastičnom poboljšanju katastrofalne politike zapošljavanja u Crnoj Gori.

Ovonedjeljna informacija iz Zavoda glasi da je nezaposlenih građana 41.170, što je samo 0,6 odsto manje nego prethodne nedjelje, u procentima stopa nezaposlenih je pala sa prošlosedmičnih 17,84 na 17,74 odsto.

Samo možemo zamisliti što će se desiti kada se intenzivira saradnja sa prostranim tržištima rada EU, prije svega Njemačke, i kada stope nezaposlenosti počnu nedjeljno padati za par procenata. Koji će to statistički podvizi biti. Nije nemoguće da će se ispostaviti da imamo malo nezaposlenih, pa će Zavod posao u inostranstvu nalaziti i za zapošljene. Uostalom, to se već dešava u građevinarstvu – ponestaje radnika jer većina ide u Njamačku da radi za četiri puta veće dnevnice.

Čelnici Zavoda bi na ovaj način konačno mogli da riješe dosadašnje muke sa namještanjem statistike. U polugodišnjem izvještaju Zavoda navodi se da je broj nezaposlenih na kraju juna bio 42.737, što je za 3.356 manje nego u isto vrijeme protekle godine. Do ove pozitivne statistike se došlo, kako su Vijesti pisale, brisanjem nezaposlenih sa evidencije.

Direktor Zavoda Suljo Mustafić se nedavno pohvalio pozitivnim trendom i istakao smanjen broj fakultetski obrazovanih i mladih na evidenciji nezaposlenih. Naravno da nije objasnio da se do tih rezultata došlo tako što se po novim pravilima oni koji se u tačno određeno vrijeme ne jave Zavodu odmah brišu sa evidencije nezaposlenih, a statistika za visokoškolce i mlade je napredovala jer su iz evidencije izbrisani svi koji su na ,,stručnom usavršavanju”.

Novi stroži pravilnici i brisanje sa evidencije doveli su do fantastičnih rezultata – krajem 2016. među nezaposlenima u Crnjoj Gori bilo je 11.776 sa završenim fakultetom, ili četvrtina ukupnog broja nezaposlenih. Kreativna statistika čini čuda pa ih je za samo godinu i po šest hiljada manje na birou – samo 5.833. Toliki broj visokoškolaca nije našao posao, ali je važno da su isparili iz evidencije. Čisto da svojom diplomom s kojom ne mogu do posla ne kvare lidersku idilu države.

Kakve se sve statističke manipulacije otvaraju novom strategijom posredovanja za zapošljavanje u inostranstvu, sigurno nećemo biti na vrijeme obavješteni. Tek za sada iz Zavoda kažu da crnogorski građani posao u Njemačkoj mogu tražiti i naći na više načina – posredstvom Zavoda, ako postoji tražnja za konkretnim radnim mjestom, slanjem radne biografije njemačkom zavodu ili direktnim obraćanjem poslodavcu u Njemačkoj.

„Na našem sajtu se nalaze detaljna uputstva kako se građani mogu informisati o slobodnim radnim mjestima, ne samo u Njemačkoj, već i u drugim državama. Informacije se mogu dobiti i lično u Zavodu ili telefonskim putem”, navela je Rabrenovićeva.

,,Naša Vlada zapošljava naše građane u Njemačku! E ovo je vrhunac”, bio je jedan od komentara čitalaca na ovu vijest.

U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Zavoda su nam objasnili da oni u ,,cilju podrške legalnim radnim migracija i asistenciji državljanima Crne Gore prilikom nalaženja posla u inostranstvu”, sarađuje sa Federalnom agencijom za zapošljavanje SR Njemačke i institucijom u okviru ove agencije koja se bavi zapošljavanjem stranih radnika – Centralnom posredničkom kancelarijom za strane radnike i stručnjake iz inostranstva.

Načelnica Odsjeka za EURES i međunarodno posredovanje u zapošljavanju mr Gordana Vukčević objašnjava za Monitor da Zavod u ovim slučajevima ne radi direktno posredovanje kao što to radi u Crnoj Gori: ,,Uloga Zavoda prilikom posredovanja pri zapošljavanju u inostranstvu je, da prije svega, informiše naše građane o mogućnostima, kao i o pravima i obavezama”.

Iz Zavoda ističu da su se uključili u ovaj posao da bi minimizirali nepravilnosti i obmane naših građana pri nalaženju posla u drugoj državi, kao i sprečavnje nelegalnih migracija. U tu svrhu su, kako kažu ,,radi maksimalne zaštite naših građana i pomoći ukoliko razmišljaju o odlasku u inostranstvo”, uradili i vodič Kako se zaštiti prilikom zapošljavanja u inostranstvu? koji se nalazi na sajtu Zavoda.

Plemenito. Samo u prvoj polovini prošle godine u Njemačkoj je pokrenuto 65.755 postupaka protiv ilegalnih radnika. Do tih internih podataka njemačke carine, koja je zadužena za suzbijanje rada na crno, došao je list Velt, a pretpostavlja se da je broj neotkrivenih slučajeva višestruko veći. Kako piše Dojče vele među deset zemalja koje su glavni izvor radnika na crno nalaze se, osim Crne Gore, sve ostale zemlje iz balkanske čekaonice EU: Albanija, Srbija, Bosna, Makedonija, Kosovo. Pobrojane su još Ukrajina, Moldavija, Turska, Vijetnam i Gana. Najdublje crne rupe su građevinska branša, restorani i hoteli.

Do sada je Zavod u sklopu saradnje sa Federalnom agencijom za zapošljavanje SR Njemačke organizovao i dva Sajma legalnih radnih migracija u SR Njemačku.

,,Povezivanje crnogorskih građana i njemačkog tržišta rada nije u funkciji, niti se može iskorišćavati za odlazak u neku zemalju EU i pokušaj dobijanja nekih vrsta socijalnih pomoći. Takođe, ne postoji ‘laka zarada’ i ne može se očekivati da se za samo 15-ak godina života i rada u inostranstvu može obezbjediti lagodan život i egzistencija do kraja života”, naglašava Vukčević.

I sve su tako iz Zavoda detaljno obrazložili sem što nisu odgovorili na Monitorova pitanja da li Zavod ima neki finansijski podsticaj od njemačkih institucija, te nismo dobili komentar na kritike da je neobično da državni Zavod posreduje u zapošljavanju u inostranstvu, u zemlji koja se suočava sa sve većim odlivom kadrova.

U potrazi za perspektivom i nadom u bolji život cijeli region se prazni. Treba pohvaliti napore Zavoda da pomogne svojim građanima da se domognu blagostanja Zapada.

To je čista empatija, jer računice tu ne pomaže: podaci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj ukazuju da bogata Nemačka ima tek 11,3 svršena studenta medicine na 100.000 stanovnika, dok neuporedivo siromašnija Srbija ima – 17. Sve je više procjena, piše Dojče vele, da Njemačka ne rješava ovaj problem jer je procijenjeno da se tako više isplati. Država Njemačka za sedmogodišnje školovanje jednog doktora utroši oko 225.000 eura. Školovanje jednog doktora medicine u Crnoj Gori je dosta jeftinije pa država izdvoji oko 20.000 eura, dok stvaranje ljekara specijaliste državu košta oko 100.000 eura. E kada ljekar, bez ili uz posredstvo Zavoda, ode u na primjer u Njemačku to mi njih u startu, od naše sirotinje, čašćavamo. O tome što nas već sada muči nedostatak kadrova ne samo u zdravstvu, niko ozbiljno i ne razmišlja. Ili javnost nije obaviještena.

Ovom nezaustavljivom procesu koji crnim boji našu budućnost, na uštrb još većeg bogatstva razvijenih zemalja, brana može jedino biti naš mentalitet. Naime, prema istraživanju UNDP-a, skoro dvije trećine radno sposobnog stanovištva Crne Gore, ili 64 odsto, radije bi prihvatilo zaposlenje u javnom sektoru za mjesečna primanja od 450 eura, nego u privatnom za 750. Dok je državnog posla, veza, rođaka, kumova, partije imaće ko da ostane u ovoj zemlji da brani tekovine. Statističke.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

1 dan

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo