Povežite se sa nama

MONITORING

KAKO ZZZCG IZVOZI NEZAPOSLENE: Posla ima, al’ u Njemačkoj

Objavljeno prije

na

Iako se često žalimo i kritikujemo institucije, postoje evo i primjeri kad one idu u korak sa vremenom i osluškuju potrebe građana. Ove se sedmice recimo istakao Zavod za zapošljavanje Crne Gore. Ukratko, nadležni u Zavodu su očito konačno priznali da što se tiče zapošljavanja u Crnoj Gori i nije neka perspektiva, pa su se okrenuli inostranim tržištima rada, prije svega njemačkom.

Početkom ove nedjelje pomoćnica direktora ZZZ Sanja Rabrenović obavijestila je javnost da ova institucija namjerava da u budućem periodu intenzivira postojeću saradnju sa javnim službama za zapošljavanje iz zemalja Evropske unije, i dodala da postoji značajno interesovanja građana Crne Gore za rad u Njemačkoj. Ona je kazala da će o najavljenoj saradnji javnost biti blagovremeno obaviještena.

I dok građanstvo, posebno nezaposleni, sa nestrpljenjem očekuju nove informacije o mogućnostima zapošljenja u Njemačkoj, čelnici Zavoda sanjare o drastičnom poboljšanju katastrofalne politike zapošljavanja u Crnoj Gori.

Ovonedjeljna informacija iz Zavoda glasi da je nezaposlenih građana 41.170, što je samo 0,6 odsto manje nego prethodne nedjelje, u procentima stopa nezaposlenih je pala sa prošlosedmičnih 17,84 na 17,74 odsto.

Samo možemo zamisliti što će se desiti kada se intenzivira saradnja sa prostranim tržištima rada EU, prije svega Njemačke, i kada stope nezaposlenosti počnu nedjeljno padati za par procenata. Koji će to statistički podvizi biti. Nije nemoguće da će se ispostaviti da imamo malo nezaposlenih, pa će Zavod posao u inostranstvu nalaziti i za zapošljene. Uostalom, to se već dešava u građevinarstvu – ponestaje radnika jer većina ide u Njamačku da radi za četiri puta veće dnevnice.

Čelnici Zavoda bi na ovaj način konačno mogli da riješe dosadašnje muke sa namještanjem statistike. U polugodišnjem izvještaju Zavoda navodi se da je broj nezaposlenih na kraju juna bio 42.737, što je za 3.356 manje nego u isto vrijeme protekle godine. Do ove pozitivne statistike se došlo, kako su Vijesti pisale, brisanjem nezaposlenih sa evidencije.

Direktor Zavoda Suljo Mustafić se nedavno pohvalio pozitivnim trendom i istakao smanjen broj fakultetski obrazovanih i mladih na evidenciji nezaposlenih. Naravno da nije objasnio da se do tih rezultata došlo tako što se po novim pravilima oni koji se u tačno određeno vrijeme ne jave Zavodu odmah brišu sa evidencije nezaposlenih, a statistika za visokoškolce i mlade je napredovala jer su iz evidencije izbrisani svi koji su na ,,stručnom usavršavanju”.

Novi stroži pravilnici i brisanje sa evidencije doveli su do fantastičnih rezultata – krajem 2016. među nezaposlenima u Crnjoj Gori bilo je 11.776 sa završenim fakultetom, ili četvrtina ukupnog broja nezaposlenih. Kreativna statistika čini čuda pa ih je za samo godinu i po šest hiljada manje na birou – samo 5.833. Toliki broj visokoškolaca nije našao posao, ali je važno da su isparili iz evidencije. Čisto da svojom diplomom s kojom ne mogu do posla ne kvare lidersku idilu države.

Kakve se sve statističke manipulacije otvaraju novom strategijom posredovanja za zapošljavanje u inostranstvu, sigurno nećemo biti na vrijeme obavješteni. Tek za sada iz Zavoda kažu da crnogorski građani posao u Njemačkoj mogu tražiti i naći na više načina – posredstvom Zavoda, ako postoji tražnja za konkretnim radnim mjestom, slanjem radne biografije njemačkom zavodu ili direktnim obraćanjem poslodavcu u Njemačkoj.

„Na našem sajtu se nalaze detaljna uputstva kako se građani mogu informisati o slobodnim radnim mjestima, ne samo u Njemačkoj, već i u drugim državama. Informacije se mogu dobiti i lično u Zavodu ili telefonskim putem”, navela je Rabrenovićeva.

,,Naša Vlada zapošljava naše građane u Njemačku! E ovo je vrhunac”, bio je jedan od komentara čitalaca na ovu vijest.

U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Zavoda su nam objasnili da oni u ,,cilju podrške legalnim radnim migracija i asistenciji državljanima Crne Gore prilikom nalaženja posla u inostranstvu”, sarađuje sa Federalnom agencijom za zapošljavanje SR Njemačke i institucijom u okviru ove agencije koja se bavi zapošljavanjem stranih radnika – Centralnom posredničkom kancelarijom za strane radnike i stručnjake iz inostranstva.

Načelnica Odsjeka za EURES i međunarodno posredovanje u zapošljavanju mr Gordana Vukčević objašnjava za Monitor da Zavod u ovim slučajevima ne radi direktno posredovanje kao što to radi u Crnoj Gori: ,,Uloga Zavoda prilikom posredovanja pri zapošljavanju u inostranstvu je, da prije svega, informiše naše građane o mogućnostima, kao i o pravima i obavezama”.

Iz Zavoda ističu da su se uključili u ovaj posao da bi minimizirali nepravilnosti i obmane naših građana pri nalaženju posla u drugoj državi, kao i sprečavnje nelegalnih migracija. U tu svrhu su, kako kažu ,,radi maksimalne zaštite naših građana i pomoći ukoliko razmišljaju o odlasku u inostranstvo”, uradili i vodič Kako se zaštiti prilikom zapošljavanja u inostranstvu? koji se nalazi na sajtu Zavoda.

Plemenito. Samo u prvoj polovini prošle godine u Njemačkoj je pokrenuto 65.755 postupaka protiv ilegalnih radnika. Do tih internih podataka njemačke carine, koja je zadužena za suzbijanje rada na crno, došao je list Velt, a pretpostavlja se da je broj neotkrivenih slučajeva višestruko veći. Kako piše Dojče vele među deset zemalja koje su glavni izvor radnika na crno nalaze se, osim Crne Gore, sve ostale zemlje iz balkanske čekaonice EU: Albanija, Srbija, Bosna, Makedonija, Kosovo. Pobrojane su još Ukrajina, Moldavija, Turska, Vijetnam i Gana. Najdublje crne rupe su građevinska branša, restorani i hoteli.

Do sada je Zavod u sklopu saradnje sa Federalnom agencijom za zapošljavanje SR Njemačke organizovao i dva Sajma legalnih radnih migracija u SR Njemačku.

,,Povezivanje crnogorskih građana i njemačkog tržišta rada nije u funkciji, niti se može iskorišćavati za odlazak u neku zemalju EU i pokušaj dobijanja nekih vrsta socijalnih pomoći. Takođe, ne postoji ‘laka zarada’ i ne može se očekivati da se za samo 15-ak godina života i rada u inostranstvu može obezbjediti lagodan život i egzistencija do kraja života”, naglašava Vukčević.

I sve su tako iz Zavoda detaljno obrazložili sem što nisu odgovorili na Monitorova pitanja da li Zavod ima neki finansijski podsticaj od njemačkih institucija, te nismo dobili komentar na kritike da je neobično da državni Zavod posreduje u zapošljavanju u inostranstvu, u zemlji koja se suočava sa sve većim odlivom kadrova.

U potrazi za perspektivom i nadom u bolji život cijeli region se prazni. Treba pohvaliti napore Zavoda da pomogne svojim građanima da se domognu blagostanja Zapada.

To je čista empatija, jer računice tu ne pomaže: podaci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj ukazuju da bogata Nemačka ima tek 11,3 svršena studenta medicine na 100.000 stanovnika, dok neuporedivo siromašnija Srbija ima – 17. Sve je više procjena, piše Dojče vele, da Njemačka ne rješava ovaj problem jer je procijenjeno da se tako više isplati. Država Njemačka za sedmogodišnje školovanje jednog doktora utroši oko 225.000 eura. Školovanje jednog doktora medicine u Crnoj Gori je dosta jeftinije pa država izdvoji oko 20.000 eura, dok stvaranje ljekara specijaliste državu košta oko 100.000 eura. E kada ljekar, bez ili uz posredstvo Zavoda, ode u na primjer u Njemačku to mi njih u startu, od naše sirotinje, čašćavamo. O tome što nas već sada muči nedostatak kadrova ne samo u zdravstvu, niko ozbiljno i ne razmišlja. Ili javnost nije obaviještena.

Ovom nezaustavljivom procesu koji crnim boji našu budućnost, na uštrb još većeg bogatstva razvijenih zemalja, brana može jedino biti naš mentalitet. Naime, prema istraživanju UNDP-a, skoro dvije trećine radno sposobnog stanovištva Crne Gore, ili 64 odsto, radije bi prihvatilo zaposlenje u javnom sektoru za mjesečna primanja od 450 eura, nego u privatnom za 750. Dok je državnog posla, veza, rođaka, kumova, partije imaće ko da ostane u ovoj zemlji da brani tekovine. Statističke.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDSJEDNIK ĐUKANOVIĆ NAJAVIO ODLAZAK AMANA SA SVETOG STEFANA: Arbitraža u Londonu zbog rušenja kapija u Miločeru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koji je kompanija Adriatic properties ostvarila od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela, do danas

 

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio je prije dva dana mogućnost da singapurska hotelska kompanija Aman Resorts uskoro napusti Crnu Goru zbog događaja koji su krajem marta eskalirali u Miločeru, kada su mještani Svetog Stefana, Pržna i Miločera, porušili metalnu kapiju i ograde, kojima je bio onemogućen pristup građanima šetalištu pored male Kraljičine plaže. On je takvu prognozu iznio nakon što je razgovarao sa turističkim investitorima koji su iskazali „zaprepašćenje i strah od onoga što su vidjeli posredstvom televizijskih kamera sa Miločera i Svetog Stefana“.

„Vidjeli su divljanje predvođeno zvaničnicima lokalne vlasti. Vidjeli su rušenje nekih objekata koji su sastavni dio investicije. Kao rezultat toga imamo najavu operatera Amana da ove godine neće otvarati hotele, sa mogućnošću da napusti Crnu Goru. Investitor kao druga karika u aranžmanu bez Amana ne želi da radi u Crnoj Gori. Ono što nam se smiješi poslije onog divljanja je arbitraža u Londonu koja neće proći sa štetom manjom od 100 miliona eura po crnogorski budžet“, kazao je Đukanović.

Određena je i arbitraža u Londonu, koja je izgleda ugo-vorom dogovorena. Potpisnik ugovora o zakupu crnogorskih elitnih hotela je ofof-šor kompani-ja Aidwey Investment LTD, ne-poznate vlasničke strukture, registrovana na Britanskim Dje-vičanskim Ostrvima.

Da li je ovom spektakularnom objavom predsjednik Đukanović najavio krah „ugovora stoljeća“ o dugoročnom zakupu hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, koji inače ističe  2049. godine. Ali ne zbog uklanjanja kapija i ograda kojima je zakupac dugih 14 godina blokirao pristup morskoj obali. Mještani su se  od prvog dana zakupa  bunili zbog lošeg odnosa zakupca prema njihovoj društvenoj zajednici, upadali na zabranjene plaže, rušili prepreke, tražeći nekakav kompromis, do kojeg nije došlo.

Iznenađenje predstavlja već poznat iznos fakture koju će državi Crnoj Gori ispostaviti zakupac,  kompanija Aidwey Investment LTD ili njena ekspozitura u Budvi, kompanija Adriatic properties DOO, kojom rukovodi grčki biznismen Petros Statis. Suma od 100 miliona  slučajno se poklapa sa poslovnim gubitkom koje je zakupac ostvario od stupanja na snagu ugovora o zakupu najpoznatijih crnogorskih hotela do danas. Svaku poslovnu godinu, firma Adriatic properties završavala je u minusu od nekoliko miliona eura. Upravi prihoda prijavljen je gubitak od 4,3 miliona eura za 2019, godinu ranije bio je 6,1 milion, dok se za proteklu godinu gubitak Adriatic propertiesa popeo na 8,8 miliona eura.

Prema podacima Uprave prihoda, finansijski iskaz zakupca Svetog Stefana i Miločera, od 31. marta ove godine, koji potpisuje izvršni direktor Goran Bencun, sumira ukupan gubitak firme na iznos od nevjerovatnih 104.904.410 miliona eura. Elitni crnogorski hoteli dati pod dugoročni zakup koji se slavio kao jedan od najboljih ugovora ostvarenih u turizmu Crne Gore, donijeli su gubitke koji premašuju stotinu miliona eura. Neko to mora da podmiri.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PLJEVALJSKE OPOMENE: Ravno do dna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pljevlja već tri decenije uzalud opominju. Desila se Bukovica, pa  brojni izlivi mržnje u decenijama koje su uslijedile. I niko nije kažnjen. Danas se u tom gradu uz šovinistička skandiranja traži smjena tek postavljenog načelnika policije, prvog islamske vjeroispovijesti nakon skoro šest decenija. I vlast ćuti

 

Opet protesti, opet izlivi mržnje, opet Pljevlja. Nakon što je, javnosti do ove sedmice nepoznat, za načelnika policije u Pljevljima izabran Haris Đurđević, ispred tamošnjeg Centra bezbijednosti organizovani su protesti.  Okupljanja su uslijedilla nakon javne reakcije jednog od lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića, koji je  Đurđevića na svom Fejsbuk profilu okarakterisao kao ﮼najodanijeg vojnika Veselina Veljovića, ostrašćenog srbofoba i progonitelja učesnika litija i mrzitelja svega pravoslavnog”.  Okupljeni su skandirali – ﮼Ustala je Sparta srpska, neće ovo biti Turska”.

Nakon protesta reagovao je reis islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić: ﮼Ako nemamo pravo na neke funkcije, poželjno bi bilo da nam se odgovori – da li imamo pravo na vazduh? Pitam se, gdje je država, NVO sektor, mediji, strane diplomate? Najverovatnije će biti da je ovo Ramazanska čestitka”.

Nakon stidljive reakcije institucija, prvo ombudsmana koji je osudio šovinističke poruke u Pljevljima, te istrage tužilaštva, lideri Demokratskog fronta, a i drugih partija iz nove vlasti, osudili su  šovinističke poruke na protestima u Pljevljima, ali nastavili da insistiraju da je imenovanje Đurđevića sporno jer je navodno bio kadar DPS-a. Traže i da se ispitaju anonimne otužbe da je Đurđević navodno na nekom od kolegijuma u policiji ustvrdio da bi se on sa litijašima obračunao po kratkom postupku.

Đurđević da se zna, nema mrlja u karijeri. Tokom 2017. godine izabran je za najboljeg policajca od strane svojih kolega. Radna biografija čista. Bez prijava za zlupotrebu ovlašćenja, ne tako rijetkih u redovima ovdašnjeg rukovodećeg policijskog kadra, bez afera, bez pominjanja u medijima.

Nakon što je dospio u fokus javnosti, Đurđević se ogasio u medijima. Saopštio je  da 15 godina obavlja radne zadatke i da nije tačno ono što mu spočitavaju prvaci opozicionih partija iz te opštine, odnosno dio njihovih kolega parlamentarne većine na državnom nivou.

﮼Čudno mi je da se nakon mog imenovanja, prvi put pominje moje ime u negativnom kontekstu vezano za održavanje litija. U to vrijeme ja sam radio kao rukovodilac Jedinice za subijanje opšteg i privrednog kriminaliteta, u čijem opisu posla je suzbijanje imovinskog kriminaliteta, krvnih i seksualnih delikata i drugih sličnih linija rada“, saopštio je Đurđević i dodao da nije neko ko je ﮼ograničen razmišljanjima o bilo čijoj nacionalnosti”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREKO 2,5 MILIONA ZA NOVU TV PODGORICA: Skupa DPS igračka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ivanu Vukoviću, Živku Andrijaševiću i Radu Vojvodiću zapalo je da ostvare nedosanjani san bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše o podgoričkoj televiziji. Pripreme su nas do sada koštale preko 2,5 miliona eura. A tek će kad RTV  PG proradi u drugoj polovini godine

 

Rade Vojvodić, nekadašnji generalni direktor Radio-televizije Crne Gore i RTV IN izabran je protekle sedmice ponovo za direktora. Treća sreća je RTV Podgorica.

Vojvodić je nakon što je ,,ugasio” IN, 2011. izabran za generalnog direktora RTCG. Tekovine njegovog direktorovanja, kao što je cenzura serijala Mehanizam, vidne su i danas. Uz obrazloženje da je nanio štetu RTCG-u, Savjet ,,javnog servisa” smijenio ga je u decembru 2016. Nakon smjene ispostavilo se da je ostavio dug od osam miliona eura. Viši sud je, 2019, presudio da je nezakonito smijenjen, pa je Savjet RTVCG-a urgirao da mu se isplati 180.00 eura.

Lokalna podgorička televizija je nedosanjani san bivšeg dugogodišnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše. Pokrenuo je projekat gradske televizije 2009. godine i tada je za potrebe otvaranja televizijske kuće opredijeljen prostor na Gradskom stadionu. Za njegovo opremanje potrošen je 1,1 milion eura. Taj skupocjeno opremljeni prostor na južnoj tribini Gradskog stadiona sada je zvanična adresa nove televizije.

Par godina nakon toga tadašnji poslanici opozicije u gradskom parlamentu Aleksa Bečić i Zdenka Popović pokušali su da obiđu i vide na što je utrošeno preko milion eura građana Podgorice. Niko im nije otključavao.

Tokom 2014. godine raspisana su tri tendera za izbor najpovoljnijeg ponuđača za stavljanje u funkciju poslovnog prostora gdje je učešće Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice bio poslovni prostor od 565 kvadrata sa opremom koja je u objektu. Ponude su nekoliko puta dostavljali emiteri Prve TV, MBC-a i TV 777 ali su sve odbijene.

Vojvodić je dobio priliku da realizuje dugogodišnju namjeru DPS gradske vlasti, nakon što je ostavku iz ličnih razloga na mjesto izvršnog direktora  podnio Predrag Vučinić, a javni konkurs za direktora poništen jer se niko nije javio.

Skupština Glavnog grada je krajem februara prošle godine usvojila odluku o osnivanju TV Podgorica. ,,Žao mi je što opozicija nije ovdje jer sam siguran da bi i oni podržali ovu odluku”, kazao je tada predsjednik lokalnog parlamenta Đorđe Suhih. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je tada  saopštio da očekuje da će televizija eksperimentalno početi za pola godine. Istakao je ,,da je televizija skupa igračka’’. U novembru je prolongirao rok za prvu polovinu ove godine. Monitoru su iz PG Biroa odgovorili da se početak rada očekuje u drugoj polovini godine.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo