Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Osvajanje mora

Objavljeno prije

na

Tokom rušenja nekadašnje mornaričke baze Arsenal iz Tivta, otpadni materijal od oko 90.000 kubnih metara bačen je u more, te je time teritorija Crne Gore uspješno proširena za čitavih 3000 kvadrata. Odlaganjem šuta i drugog kabastog materijala, nastalo je kopno koje je uz svekoliku pomoć opštine Tivat kao takvo i uknjiženo. Tako su nastale katastarske parcele 4732/2 i 3732/3, dok je katastarska parcela 4732, kojoj je površina povećana na 2955 kvadrata, prenumerisana u 4732/1. Uprava za nekretnine Podgorica odobrila je ovakav poduhvat, a glavni urbanista opštine Tivat sve aminovao, dajući načelnu saglasnost na program uređenja obale ,,Marine Bonići”. Da priča bude još zanimljivija, osnivač društva koje je obavilo sve ove poslove na lokaciji Bonići, nije niko drugi do JP Morsko dobro s firmom Navar incorporated iz Tivta. Članom 10 osnivačkog ugovora, dato je pravo ortacima da nasipaju uvalu Bonića. Tako su, sve zvanično i po propisima, proširili teritoriju Crne Gore i potvrdili se kao dobri tumači zakonskih akata o bokokotorskom akvatoriju. Zauzeli akvaprostor kao da im stvarno pripada.
Uzalud su iz Lučke kapetanije Kotor upozoravali da je morski pojas Bonića napadnut! Dostavljali su obavještenja Ministarstvu saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija, kao i Ministarstvu turizma, JP Morskom dobru, opštinama Herceg Novi, Tivat i Kotor te Institutu za bilogiju mora Kotor.
Zahvaljujući redovnom nadzoru Inspekcije bezbjednosti plovidbe na moru, u Lučkoj kapetanije su konstatovali: ,,Bonići – Tivat (rušenje objekata Arsenala Tivat) primjer su uzrupacije i umanjivanja zaliva, a time i nanošenja ogromne štete životu na moru i podmorju, jednog od najljepših zaliva svijeta Boki kotorskoj. Kako se radi o ogromnim količinama (stotine hiljada kubika) materijala-otpada kopnenog porijekla, koji je na točkovima dospio u more, molimo da se ako je još moguće preduzmu mjere i zaštiti Bokokotorski zaliv – čišćenjem i produbljivanjem, a ne samo nasipanjem”, stoji u obavještenju Lučke kapetanije Kotor.
Pitali smo nadležne u JP Morsko dobro za mišljenje o nasipanju Bonića i kreiranju katastarskih parcela nekadašnjeg akvatorija. Dobili smo odgovor elektronskom poštom, koji su kasnije povukli, čekajući izlazak Monitora.
Kontaktirali smo i direktora Marine Bonići Branka Zgradića, koji nam je kazao da on posjeduje svu urednu dokumentaciju od svih inspekcija i resornih ministarstava za nasipanje ovog terena. Takođe tvrdi da je od kotorske kapetanije dobio saglasnost (nakon posjete inspekcije) da može nastaviti radove. Sve je, kaže, uradio po propisima, kao veliki ljubitelj prirode i poštivalac bokokotorskog akvatorija. Ne želi da ide u loš kontekst, jer je za sve učinjeno pribavio potrebnu dokumentaciju, a nasip je, tvrdi, načinjen od materijala koji nije štetan za vodeni svijet te, prema tome, nije narušen balans živog svijeta nad vodom i pod vodom.
U Institutu za biologiju mora Kotor, međutim, kažu: ,,Ovakvo deponovanje predstavlja ekološko zagađenje, pošto zemlja, bez obzira na sastav, kvalitet i granulaciju remeti život na morskom dnu. Sve što nije prirodan proces ispiranja zemljinih nanosa u more i formiranje i održanje biocenoze – obalnih muljeva, predstvalja štetan proces bioekološkog stanja na dnu i u blizini morskog dna”.
Nakon svega evo i mišljenja Ministarstva pomorstva, saobraćaja i telekomunikacija o planu i programu privremenih objekata i programu organizacije i uređenja kupališta: „Mjesno pristanište (komunalna luka) treba da bude specifična polivalentna luka u kojoj su istovremeno zaštićeni javni interesi kao i poseban interes lokalne zajednice. Luka mora privlačiti nautičare u krstarenju da se u njoj zaustave i osjete specifičan ugođaj boravka u autentičnom podneblju, slikovitih malih mjesta, koji klasične luke ne mogu imati”.
Na kraju zaključuju da pristaništima, kao i lukama posebne namjene (marine), treba da upravljaju isključivo opštine, kojima bi tako pripala nadležnost i odgovornost održavanja, zaštite i davanja koncesija na tom lučkom području.
Na osnovu Plana posebne namjene za morsko dobro, usvojenog 2007. godine bilo je neophodno za ovaj sektor napraviti studiju o lokaciji prije bilo kakvih dodatnih radova, a naročito prije nasipanja mora.
Odluku o izradi studije o lokaciji donijela je Vlada Crne Gore u decembru 2007. godine. Programski zadatak za studiju napravljen je još u novembru 2007, dok je izrada studije ugovorena otprilike sredinom 2008. godine.
Bili su nedopustivi bilo kakvi radikalni zahvati u moru prije usvajanja ove studije, kazali su nam ljudi od struke. Ona je vjerovatno u nacrtu napravljena, ali još nije stigla na javnu raspravu.
Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo