Povežite se sa nama

Izdvojeno

PANDORA PAPIRI I DRUGE TAJNE PORODICE ĐUKANOVIĆ: Šta zna Interpol

Objavljeno prije

na

Šta će istrazi o tajnim Đukanovićevim poslovima, razotkrivenim u okviru globalne istrage Pandora papiri donijeti saradnja sa međunarodnim institucijama, od Interpola do pravosudnih organa Velike Britanije i Švajcarske, ostaje da se vidi. Sigurno je tek jedno- to je  jedini put koji bi te Đukanovićeve tajne poslove  mogao razotkriti

 

Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je preko Interpola informacije o transakcijama bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i njegovog sina Blaža, u okviru istrage Pandora papiri, objavile su Vijesti ove sedmice.

Tužilaštvo je  uputilo i zamolnice pravosudnim organima Velike Britanije i Švajcarske, a kako su saopštili iz tužilaštva, kojim rukovodi glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, od Interpola su zatraženi podaci od poslovnih banaka.

Da se u istragu o otkrićima o Đukanovićevom tajnom poslovanju,  moraju uključiti “nezavisni finansijski eksperti i tražiti međunarodna pomoć bez koje se klupko Đukanovićevih poslova ne može uspješno raspetljati”, ukazivali su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)  odmah nakon što su objelodanjeni nalazi velike, globalne  istrage Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara  (ICFJ) nazvane Pandorini papiri,  3. oktobra 2021. godine, čiji je MANS bio dio.  U to vrijeme Specijalnim državnim tužilaštvom rukovodio je i Milivoje Katnić, po mnogima jedan od čuvara Đukanovićevog režima. Katnić je pred kraj 2021. godine povodom ove istrage saslušao izvršnu direktoricu MANS-a  Vanju Ćalović Marković, Blaža Đukanovića, dok je bivši predsjednik države poslao pisano izjašnjenje. Kada je tačno zatražena inostrana pomoć nije najjasnije iz saopštenja novog specijalnog tužilaštva na čelu sa Novovićem.

Pandora papire čini oko 12 miliona dokumenata o poslovnim tajnama 35 aktuelnih i bivših svjetskih lidera. Dokumenta  razotkrivaju sakrivena bogatstva, izbjegavanje poreza, ali i pranje novca nekih od najmoćnijih ljudi na svijetu.  Nazivani  su –  “finansijski zemljotres“.

Podaci do kojih je MANS došao u okviru te globalne istrage pokazuju da su  bivši predsjednik Crne Gore i njegov sin  formirali kompleksnu mrežu trustova i kompanija na offshore destinacijama, da su poslovnu dokumentaciju čuvali  u Švajcarskoj, da su iznajmljivani fiktivni direktori i vlasnici kompanija, londonski i panamski advokati, te da su kćerke firme otvarane u Londonu, ali i u Crnoj Gori, objasnio je za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a.

„Iz dokumentacije, u koju smo imali uvid,  očigledno je da su predsjednik Crne Gore i njegov sin uložili ozbiljan trud i vjerovatno značajna sredstva kako bi u poslovima na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, ali i u Londonu, pa i u Crnoj Gori, ostali sakriveni iza komplikovane mreže kompanija koja se prostire na dva kontinenta i pet zemalja“, prokomentarisao je Milovac.

MANS je otkrio da su Milo Đukanović i njegov sin Blažo  2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju svojom imovinom, skrivajući se iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih Djevičanskih Ostrva, Paname i Gibraltara.  Sin bivšeg predsjednika države je  formirao i dvije skrivene kompanije s ćerkama firmama u Londonu i Crnoj Gori.

U dokumentaciji vodeće advokatske kancelarije u Panami Alcogal, MANS je pronašao ovjerene kopije ugovora o uspostavljanju trastova koje su Đukanovići  sklopili 21. juna 2012. sa kompanijom CM Skye 2 (PTC) Limited registrovanom na Britanskim Djevičanskim ostrvima.  Trastovi su uspostavljeni na period od 80 godina, a kompanija koja njima upravlja bila je ovlašćena da za račun Đukanovića može da kupuje i prodaje nekretnine i firme, otvara nove kompanije i žiro-račune, daje i uzima kredite i obavlja razne druge poslove. Nakon gubitka vlasti DPS, u avgustu 2020, ta firma  pokrenula je postupak dobrovoljne likvidacije i ubrzo je ugašena.

„Nakon 30 godina sistematskog iscrpljivanja resursa ove zemlje kroz porodične, kumovske, ortačke, kriminalne i slične dogovore, nakon nebrojeno mnogo afera i gomile dokaza koji se nalaze u tužilaštvu a svjedoče o korupciji i kriminalu, nakon činjenice da od dolaska na vlast devedesetih, Đukanovićev brat ima cijelu jednu banku i nekretnine površine jednog prosječnog grada, a da mu sin već ima kompanije nakačene na državne resurse i dobija milionske državne ugovore, crnogorska javnost je  suočena sa informacijom da je predsjednik Crne Gore, hiljadama kilometara daleko od zemlje, sklopio tajni ugovor o zaštiti svoje imovine. Koje imovine? Sigurno ne one koju je zvanično prijavio ASK-u koja je na nivou crnogorskog prosjeka i nikako ne oslikava životni stil koji vodi predsjednik Đukanović”, prokomentarisao je Milovac.

Đukanovići nijesu negirali da su osnovali trastove, ali su tvrdili da nijesu preko njih imali nikakvih poslovnih transakcija.

Đukanović je saopštio da je 2012 godine, kad nije obavljao državne poslove, osnovao Viktoria trast, koji je nakon što se iste godine “neplanirano vratio na funkciju premijera“,  prenio na sina Blaža.

Blažo Đukanović je potvrdio da je vlasnik kompanija Victoria Bridge Finance Ltd i Resilton Investments Ltd skrivenih na Britanskim Devičanskim ostrvima. On nije odgovorio na  pitanje o vlasništvu nad očevim trastom, a tvrdi da se ni svoga ne sjeća.

„Sjećam se da je bilo priče o njemu kao djelu moguće poslovne strukture dok sam živio u Velikoj Britaniji, ali se ne sjećam da li je uspostavljen. Ako jeste, ja nijesam imao nikakve veze s njim i sigurno je davno ugašen”, rekao je mlađi Đukanović.

Iz dokumentacije se vidi da je u novembru 2014. godine, dok je Milo Đukanović bio na polovini premijerskog mandata, on i dalje bio jedini vlasnik Viktorija trasta, a njegov sin Kejpkastel trasta, navodi MANS.

“ Sa Đukanovićem nemamo iskustvo da govori istinu kada su u pitanju njegovi poslovi koje prvo skriva od javnosti, pa onda kada bude suočen sa konkretnim papirima, kaže da tu nije bilo ništa, da to nikada nije profunkcionisalo. Ostaje činjenica da Đukanović nije demantovao niti jednu jedinu rečenicu iz istraživanja koje je MANS objavio”. prokomentarisao je za Monitor odbranu Đukanovića Dejan Milovac.

Šta će istrazi o tajnim Đukanovićevim poslovima donijeti saradnja sa međunarodnim institucijama, od Interpola preko pravosudnih organa Velike Britanije i Švajcarske, ostaje da se vidi. Sigurno je tek jedno, da je to jedini put koji bi Đukanovićevu tajnu iz Panama papira mogao razotkriti.

 

Svjetske istrage koje su pokrenuli Pandora papiri

Od kada su objavljeni, 3. oktobra 2021,  širom svijeta otvorene su istrage povezane sa otkrićima Pandora papira.  Pandora papiri doveli su i do pada vlada i smjene političkih funkcionera.

Evropski parlament je  odmah u oktobru usvojio rezoluciju kojom se zemlje članice pozivaju da ojačaju registre stvarnog vlasništva ili da se suoče sa kaznama ako zaostaju u primjeni postojeće regulative protiv pranja novca.

Jedna od istraga sprovedena je u Indiji. Tamošnji  Fajnenšel ekspres pisao je krajem prošle godine da je Finansijsko obaveštajna jedinica indijske vlade do sada poslala 160 zahtjeva svojim kolegama u 33 druge zemlje i teritorije u vezi sa Indijcima navedenim u Pandorinim dokumentima — i da je dobila 125 odgovora. List navodi da informacije koje je primila ta jedinica uključuju detalje o računima u stranim bankama; ulaganja ofšor entiteta; i identitete pojedinaca koji kontrolišu offshore trustove.

U Latinskoj Americi došlo je i do poliitčke odgovornosti. U Čileu su poslanici opozvali tadašnjeg predsednika Sebastijana Pinjeru. Odvojena istraga  tužilaštva je u toku. Čileanska poreska vlast  pokrenula je 18 revizija i 33 revizije usklađenosti.

U Ekvadoru,  tužilaštvo  istražuje veze predsednika Giljerma Lasa sa američkim trustom. U Hondurasu, birači su odbili Nasrija Asfuru, kandidata vladajuće stranke za predsjednika, nakon što su procurela dokumenta razotkrila njegove interese u tajnim kompanijama u Panami.

Francuske vlasti istražuju Andreja Babiša, bivšeg premijera Češke Republike, zbog sumnje za  pranje novca u vezi sa imovinskim ugovorom vrijednim 22 miliona dolara otkrivenim u istrazi Pandora papira.  ICIJ i medijski partneri otkrili su da je Babis, milijarder biznismen i političar, koristio mrežu fiktivnih kompanija u ofšor jurisdikcijama da tajno kupi imanje od 9,4 hektara u blizini Kana.

Njegova partija izgubila je na parlamentarnim izborima nakon objavljivanja Pandora papira.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi  pravosuđe po svojoj mjeri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam neuspjelih  pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda samo su  dodatna potvrda urušenosti crnogorskog sudstva. Odbijanjem da  vlastitog vođu izabere iz reda svojih kolega, crnogorsko sudstvo negiralo je sopstveni autoritet, dostojanstvo i poštovanje

 

 

MONITOR:  Od šestoro sudija Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, četvoro se prijavilo u Apelacioni sud, nakon što  je Sudski savjet  raspisao konkurs. Kao kandidatkinja za poziciju predsjednice Vrhovnog suda ocijenili ste da to ne bi trebalo dozvoliti. Šta bi to značilo za Specijalno odeljenje i neke od ključnih procesa koji traju?

VUKOVIĆ: Značaj Specijalnog odjeljenja u ukupnim društvenim reformama nije potrebno posebno objašnjavati. Nedovoljan kadrovski potencijal Specijalnog odjeljenja mora  se hitno ojačati. U suprotnom, odliv kadra će neminovno dovesti do  zastoja u funkcionisanju ovog odjeljenja, a svaka sporost  je ozbiljna prijetnja pravdi.

MONITOR: Šta se može uraditi da Odeljenje koje inače ima problem sa kadrovskim kapacitetima ostane bez sudija?

VUKOVIĆ: Pravosuđe je u brojnim problemima. Nije ih moguće sve riješiti, ali  neke je moguće spriječiti. Napredovanje sudija  Specijalnog odjeljenja u višu instancu,u ovom trenutku,  sigurno nije  dio rješenja problema. U nove  procese izbora sudija ne smijemo  ući uz loše i sporo sprovođenje pravde. Ceh loše kreirane kadrovske politike,  koji već plaćamo, ne ostavlja puno mogućnosti da se upražnjena sudijska mjesta blagovremeno popune kadrovima odgovarajućih stručnih i iskustvenih kompetencija.

MONITOR: Kazali ste da ste čuli da je većina sudija koji su konkurisali to učinila iz inata, kako bi dobili reakciju na težinu posla i stanja u kom se nalaze.   Gdje leži odgovornost za takvo stanje, i na kome je da to riješi?

VUKOVIĆ: Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već duže  funkcioniše u smanjenim kadrovskim i prostornim kapacitetima,  što se uz veliki priliv predmeta složene strukture odrazilo na dugo trajanje sudskih postupaka i mali broj prvostepenih presuda. Predstojeća izmjena  procesnog zakona (ZKP)omogućiće veću efikasnost u  postupanju i  eliminisati brojne zloupotrebe koje su  značajno uticale na ažurnost procedura. Ipak,  i u postojećim uslovima organizaciju rada  ovog odjeljenja moguće je unaprijediti  brižljivim planiranjem  svih aktivnosti sa jasno definisanim rokovima, uz uspostavljanje mehanizama kontrole djelotvornosti sprovedenih aktivnosti.

Odgovornost je na svakom sudiji pojedinačno. Profesionalac je onaj koji daje sve od sebe i  onda kada su postojeći uslovi za to daleko od zadovoljavajućih. Integritet, stručnost i lična posvećenost svakog sudije ponaosob, dodatna su  afirmacija garancije nezavisnog sudstva, čiju  potvrdu u hijerarhiji sudske vlasti, svojim ličnim primjerom mora obezbijediti Predsjednik suda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo