Povežite se sa nama

MONITORING

PARALELNI SVJETOVI: POSLANIK I NJEGOV KOLEGA PO STRUCI: Partijo, majko

Objavljeno prije

na

Teške državničke brige brinu narodni prestavnici u Skupštini Crne Gore, nema para kojima se to može platiti. Njihove zarade od hiljadu i po, dvije skoro su simbolična nadoknada koju im obezbjeđuju poreski obveznici.

Nije da bi poslanici tako htjeli, ali nekako ih uvijek, na osnovu zakona koje sami usvajaju, zapadne neka crkavica zbog koje poslije treba da trpe prozivke onih koji ne razumiju kolika je složenost poslova kojima se bave i koliko je teško držati državu na plećima. Jednom to bude propis po kojem nakon dva mandata zarade penziju, sad se, eto desilo da im je Zakon o zaradama u javnom sektoru uvećao plate za trista – četristo eura. Granskim kolektivnim ugovorom za zdravstvo plate ljekarima opšte prakse plate povećane su oko 60 eura, specijalistima 84, a subspecijalistima oko 92 eura.

Čudna mi čuda – neuro ili kardio hirurg. Misli neko lako je bilo Milutinu Simoviću da na onih nekoliko dana sjedne na mjesto Ranka Krivokapića i da zna 224 člana Poslovnika. Tačno je da, ako nešto ne zna, može da viri, ali kako da se čovjek koncentriše na knjigu dok pazi da neko ne kaže da je premijer lopov. I pita li ga iko – kolika je muka lupati u ono zvonce.

Za te napore, nesumnjivo bliske nadljudskim, potpredsjednik parlamenta dobio je u maju platu od 2.006 eura. I tri centa. Prije povećanja plata mu je bila 1.675 eura. Zanimljivo je da prema podacima sa sajta Komisije za sprječavanje konflikta interesa Milutin Simović nema nepokretne ni pokretne imovine. Povelika kuća u Podgorici, zemljište i brvnara od 85 kvadrata, kao i dva automobila u vlasništvu su njegove supruge. Ćerka ima stan od 70 kvadrata u Podgorici.

Simović je diplomirao i magistrirao na Poljoprivrednom fakultetu u Novim Sadu. To što je bio student generacije, međutim, teško bi mu garantovalo lagodan život da se nije na vrijeme posvetio partijskom radu. Sa diplomom poljoprivrednog fakulteta ponekome se desi da radi u stručnoj službi jednog od privatnih fakulteta, uzima i izdaje dokumenta studentima za platu od 400 eura.

Ko je drao klupu na Mašinskom fakultetu mogao je biti perspektivan posao u pogonu Prerade Aluminijumskog kombinata Podgorica. Važilo je samo dok država nije riješila da je pametno izvoziti sirovine, ko bi se zamlaćivao preradom. Fabrika je ukinuta, radna mjesta su nestala, dobar mašinski inženjer, čak i ako je i dalje ulagao u svoje obrazovanje i magistrirao, nije imao gdje da se zaposli. Na birou rada čeka mizernu penziju.

Drugo je ako se ista profesija iskombinuje sa partijskim angažmanom. Mašinski inženjer Radivoje Lala Nikčević do 1989. radio je u Rudnicima boksita na rukovodećim funkcijama transporta i održavanja sistema. Nakon toga bio je predsjednik OOSK Nikšić, poslanik, od 1992 – član GO DPS u kontinuitetu i tako dalje. U maju mu je poslanička plata iznosila 2.070 eura. Kuća i zemlja u Nikšiću, stan u Podgorici.

I poslanik Demokratskog fronta Predrag Bulatović mašinski je inženjer. I on je buo student generacije i na vrijeme pobjegao od mašinstva. U fabrici Radije Dakić radio je od 1985 do 1989. Od tada je profesionalni političar. Majska plata – 2025 eura.

Luiđ Ljubo Škrelja, poslanik DPS-a, pravnik je i kako piše na skupštinskom sajtu ,,bio je ugledni privrednik, predsjednik Upravnog Odbora HTP-a Albatros AD Ulcinj i njegov izvršni direktor”. Poslanik je prvi put postao 2001. Sad mu je plata 1880 eura. Teško da bi u Albatrosu toliko zarađivao, budući da firma posluje sa gubitkom. Pitanje je i bi li zadržao posao pošto je Albatros prodat. Nije moguće prema imovinskom kartonu ustanoviti đe živi poslanik Škrelja jer u podacima za 2015. piše da od nepokretne imovine on i familija imaju ,,šume, vrt, livadu, njivu (dio u zoni morkog dobra) – Sv. Đorđe – 70.483 m2-vlasnistvo(1/1)”. Da baš poslanik ne živi ni na livadi ni u šumi moglo bi se naslutiti što je prije 2009. pisalo da ima i kuću od 80 kvadrata u suvlasništvu, ali je kuća potom nestala iz imovinskog kartona. Tice mu ga znale.

Da je ostao u Loparima, Bosna i Hercegovina i nastavio da bude profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti Obrad Mišo Stanišić zarađivao bi nešto ispod petsto eura. Ali je 1986. došao u Mojkovac i do 1991. radio kao prosvjetni inspektor. Da je pri tom zanimanju ostao plata bi mu bila ozmeđu 550 i 600 eura. Na sreću crnogorske države, kako bi stajao na braniku partije i domovine, posvetio se politici. Za snagu koju troši kako bi u korijenu sasjekao primisli da vlast ponešto ne radi kako treba i zato što ni ptica ne može da proleti a da on ne uoči i upozori da je to nešto protiv Mila i države, plata od 2.009 eura može se smatrati – simboličnom. U imovinskom kartonu klasika: stan u Podgorici, vikendica na Žabljaku.

Ako ste novinar u TVCG i ne pripadate krugovima povlaštenih plata vam je ispod prosječne u Crnoj Gori. Krpite rate kredita, kukate od računa za struju.

Iz Šekulara, opština Berane krenuo je Emilo Labudović, završio Fakultet političkih nauka i postao simbol jedne vrste novinarstva. Reći ratno huškačkog malo je. To je bila poezija u toj podvrsti. Svaki dnevnik – poema. Nakon što se raspao DPS postao je političar, poslanik u četiri saziva. Kad govori, kao da oslobodioci Dubrovnika stupaju, kao da se pod čizmom vojničkom lomi kamen oko Slanog, kao da ustaške babe ničice padaju pred pravednim gnijevom crnogorskih vitezova. Taj zanos poreske obveznike košta 1.663 eura mjesečno. Ima, kaže mu imovinsko karton, zakupljen stan u Podgorici, jedan stan na ženino ime, naslijeđenu zemlju i kuću u Beranama i jedno od djece zaposleno u Skupštini.

U Radio Baru plata novinara s fakultetom vrti se oko 450 eura. Davno se sa tih talasa čuo glas potpredsjednika parlamenta Sulja Mustafića.

Član Bošnjačke stranke postao je 2006. godine, od portparola stidao je do političkog direktora. Plata od 1.808 eura ispod je vrijednosti koalicionog kapaciteta njegove stranke koja je DPS-u nakon izbora 2012. omogućila da ostane na vlasti. Sudeći po ,,Evidenciji izvještaja o prihodima i imovini javnih funkcionera” za 2015 potpredsjednik parlamenta živi na placu od dvjesta kvadrata u Plavu. S familijom, pošto ni njima ne piše da imaju krov nad glavom.

Još ima novinara u Skupštini, ali se Predrag Sekulić, nekadašnje Pobjedino pero izdvaja po svestranosti. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Podgorici, magistrirao na Ekonimskom, doktorirao industrijski menadžment u Beogradu. Političku karijeru počeo je kao portparol, bivši je ministar kulture, sporta i medija, kao i održivog razvoja i turizma. Napisao je pet romana, bavi se slikarstvom, predaje na Fakultetu za mediteranske i poslovne studije u Tivtu. Njegove nekadašnje kolege u Pobjedi pišu za oko 450, poslanik Sekulić u maju je imao platu od 1.842 eura.

Prema podacima koje je nedavno objavio CDT partijama se svakog dana iz budžeta isplaćuje 18 hiljada eura, svakog sata 750, a svakog minuta 12,5 eura.

I sve su skuplje. Iz budžeta su 2012. partije dobile 4,46 miliona eura – 2,98 miliona za redovan rad, za kampanju 1,48 miliona. Ove godine dobiće ukupno 6,56 milona eura. Za redovan rad 4,63, za izbornu kampanju 1,93 miliona. Možete da se kladite da će oko izbora težak rad u velikoj mjeri zapasti i partijske perjanice koje sjede u parlamentu. A pravo je da se dodatni rad dodatno plati.

Prosječna plata u državi je, kaže statistika, 499 eura. Tamo gdje ima najviše zaposlenih plate su oko 350 eura. To su oni koji će da glasaju.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo