Povežite se sa nama

MONITORING

PARALELNI SVJETOVI: POSLANIK I NJEGOV KOLEGA PO STRUCI: Partijo, majko

Objavljeno prije

na

Teške državničke brige brinu narodni prestavnici u Skupštini Crne Gore, nema para kojima se to može platiti. Njihove zarade od hiljadu i po, dvije skoro su simbolična nadoknada koju im obezbjeđuju poreski obveznici.

Nije da bi poslanici tako htjeli, ali nekako ih uvijek, na osnovu zakona koje sami usvajaju, zapadne neka crkavica zbog koje poslije treba da trpe prozivke onih koji ne razumiju kolika je složenost poslova kojima se bave i koliko je teško držati državu na plećima. Jednom to bude propis po kojem nakon dva mandata zarade penziju, sad se, eto desilo da im je Zakon o zaradama u javnom sektoru uvećao plate za trista – četristo eura. Granskim kolektivnim ugovorom za zdravstvo plate ljekarima opšte prakse plate povećane su oko 60 eura, specijalistima 84, a subspecijalistima oko 92 eura.

Čudna mi čuda – neuro ili kardio hirurg. Misli neko lako je bilo Milutinu Simoviću da na onih nekoliko dana sjedne na mjesto Ranka Krivokapića i da zna 224 člana Poslovnika. Tačno je da, ako nešto ne zna, može da viri, ali kako da se čovjek koncentriše na knjigu dok pazi da neko ne kaže da je premijer lopov. I pita li ga iko – kolika je muka lupati u ono zvonce.

Za te napore, nesumnjivo bliske nadljudskim, potpredsjednik parlamenta dobio je u maju platu od 2.006 eura. I tri centa. Prije povećanja plata mu je bila 1.675 eura. Zanimljivo je da prema podacima sa sajta Komisije za sprječavanje konflikta interesa Milutin Simović nema nepokretne ni pokretne imovine. Povelika kuća u Podgorici, zemljište i brvnara od 85 kvadrata, kao i dva automobila u vlasništvu su njegove supruge. Ćerka ima stan od 70 kvadrata u Podgorici.

Simović je diplomirao i magistrirao na Poljoprivrednom fakultetu u Novim Sadu. To što je bio student generacije, međutim, teško bi mu garantovalo lagodan život da se nije na vrijeme posvetio partijskom radu. Sa diplomom poljoprivrednog fakulteta ponekome se desi da radi u stručnoj službi jednog od privatnih fakulteta, uzima i izdaje dokumenta studentima za platu od 400 eura.

Ko je drao klupu na Mašinskom fakultetu mogao je biti perspektivan posao u pogonu Prerade Aluminijumskog kombinata Podgorica. Važilo je samo dok država nije riješila da je pametno izvoziti sirovine, ko bi se zamlaćivao preradom. Fabrika je ukinuta, radna mjesta su nestala, dobar mašinski inženjer, čak i ako je i dalje ulagao u svoje obrazovanje i magistrirao, nije imao gdje da se zaposli. Na birou rada čeka mizernu penziju.

Drugo je ako se ista profesija iskombinuje sa partijskim angažmanom. Mašinski inženjer Radivoje Lala Nikčević do 1989. radio je u Rudnicima boksita na rukovodećim funkcijama transporta i održavanja sistema. Nakon toga bio je predsjednik OOSK Nikšić, poslanik, od 1992 – član GO DPS u kontinuitetu i tako dalje. U maju mu je poslanička plata iznosila 2.070 eura. Kuća i zemlja u Nikšiću, stan u Podgorici.

I poslanik Demokratskog fronta Predrag Bulatović mašinski je inženjer. I on je buo student generacije i na vrijeme pobjegao od mašinstva. U fabrici Radije Dakić radio je od 1985 do 1989. Od tada je profesionalni političar. Majska plata – 2025 eura.

Luiđ Ljubo Škrelja, poslanik DPS-a, pravnik je i kako piše na skupštinskom sajtu ,,bio je ugledni privrednik, predsjednik Upravnog Odbora HTP-a Albatros AD Ulcinj i njegov izvršni direktor”. Poslanik je prvi put postao 2001. Sad mu je plata 1880 eura. Teško da bi u Albatrosu toliko zarađivao, budući da firma posluje sa gubitkom. Pitanje je i bi li zadržao posao pošto je Albatros prodat. Nije moguće prema imovinskom kartonu ustanoviti đe živi poslanik Škrelja jer u podacima za 2015. piše da od nepokretne imovine on i familija imaju ,,šume, vrt, livadu, njivu (dio u zoni morkog dobra) – Sv. Đorđe – 70.483 m2-vlasnistvo(1/1)”. Da baš poslanik ne živi ni na livadi ni u šumi moglo bi se naslutiti što je prije 2009. pisalo da ima i kuću od 80 kvadrata u suvlasništvu, ali je kuća potom nestala iz imovinskog kartona. Tice mu ga znale.

Da je ostao u Loparima, Bosna i Hercegovina i nastavio da bude profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti Obrad Mišo Stanišić zarađivao bi nešto ispod petsto eura. Ali je 1986. došao u Mojkovac i do 1991. radio kao prosvjetni inspektor. Da je pri tom zanimanju ostao plata bi mu bila ozmeđu 550 i 600 eura. Na sreću crnogorske države, kako bi stajao na braniku partije i domovine, posvetio se politici. Za snagu koju troši kako bi u korijenu sasjekao primisli da vlast ponešto ne radi kako treba i zato što ni ptica ne može da proleti a da on ne uoči i upozori da je to nešto protiv Mila i države, plata od 2.009 eura može se smatrati – simboličnom. U imovinskom kartonu klasika: stan u Podgorici, vikendica na Žabljaku.

Ako ste novinar u TVCG i ne pripadate krugovima povlaštenih plata vam je ispod prosječne u Crnoj Gori. Krpite rate kredita, kukate od računa za struju.

Iz Šekulara, opština Berane krenuo je Emilo Labudović, završio Fakultet političkih nauka i postao simbol jedne vrste novinarstva. Reći ratno huškačkog malo je. To je bila poezija u toj podvrsti. Svaki dnevnik – poema. Nakon što se raspao DPS postao je političar, poslanik u četiri saziva. Kad govori, kao da oslobodioci Dubrovnika stupaju, kao da se pod čizmom vojničkom lomi kamen oko Slanog, kao da ustaške babe ničice padaju pred pravednim gnijevom crnogorskih vitezova. Taj zanos poreske obveznike košta 1.663 eura mjesečno. Ima, kaže mu imovinsko karton, zakupljen stan u Podgorici, jedan stan na ženino ime, naslijeđenu zemlju i kuću u Beranama i jedno od djece zaposleno u Skupštini.

U Radio Baru plata novinara s fakultetom vrti se oko 450 eura. Davno se sa tih talasa čuo glas potpredsjednika parlamenta Sulja Mustafića.

Član Bošnjačke stranke postao je 2006. godine, od portparola stidao je do političkog direktora. Plata od 1.808 eura ispod je vrijednosti koalicionog kapaciteta njegove stranke koja je DPS-u nakon izbora 2012. omogućila da ostane na vlasti. Sudeći po ,,Evidenciji izvještaja o prihodima i imovini javnih funkcionera” za 2015 potpredsjednik parlamenta živi na placu od dvjesta kvadrata u Plavu. S familijom, pošto ni njima ne piše da imaju krov nad glavom.

Još ima novinara u Skupštini, ali se Predrag Sekulić, nekadašnje Pobjedino pero izdvaja po svestranosti. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Podgorici, magistrirao na Ekonimskom, doktorirao industrijski menadžment u Beogradu. Političku karijeru počeo je kao portparol, bivši je ministar kulture, sporta i medija, kao i održivog razvoja i turizma. Napisao je pet romana, bavi se slikarstvom, predaje na Fakultetu za mediteranske i poslovne studije u Tivtu. Njegove nekadašnje kolege u Pobjedi pišu za oko 450, poslanik Sekulić u maju je imao platu od 1.842 eura.

Prema podacima koje je nedavno objavio CDT partijama se svakog dana iz budžeta isplaćuje 18 hiljada eura, svakog sata 750, a svakog minuta 12,5 eura.

I sve su skuplje. Iz budžeta su 2012. partije dobile 4,46 miliona eura – 2,98 miliona za redovan rad, za kampanju 1,48 miliona. Ove godine dobiće ukupno 6,56 milona eura. Za redovan rad 4,63, za izbornu kampanju 1,93 miliona. Možete da se kladite da će oko izbora težak rad u velikoj mjeri zapasti i partijske perjanice koje sjede u parlamentu. A pravo je da se dodatni rad dodatno plati.

Prosječna plata u državi je, kaže statistika, 499 eura. Tamo gdje ima najviše zaposlenih plate su oko 350 eura. To su oni koji će da glasaju.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAPUŠTENI HOTELI I TURISTIČKA NASELJA NA BUDVANSKOJ RIVIJERI: Simboli megalomanije, korupcije i bespravne gradnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale

 

Investiciona groznica koja je zahvatila Crnogorsko primorje, posebno područje budvanske rivijere, nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, ostavila je neizbrisiv trag u vidu brojnih građevina koje su svojim gabaritima i izgledom trajno narušile atraktivan priobalni prostor turističke prijestonice. Grozničavu kupoprodaju zemljišta i gradnju neprimjerenih objekata uz morsku obalu, pratilo je enormno zaduživanje kod crnogorskih banaka, bespravna gradnja, kriminal i korupcija, te nevjerovatne povlastice koje su pripadnici građevinskog lobija dobijali od tadašnje vlade i pojedinih ministarstava.

Iza investicione euforije ostali su brojni nedovršeni objekti, napušteni betonski skeleti razasuti duž morske obale, ponegdje i čitava stambena naselja, kao svojevrsni spomenici megalomanije i alavosti investitora.

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, koji poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale, prešao je put od elitnog hotela izgrađenog za potrebe njemačkog auto-moto kluba, preko blokade rada u jednoj od privrednih afera u SFRJ, do strateške privatizacije koja je završila optužnicom protiv vlasnika za privredni kriminal i korupciju. Prošlo je 18 godina od neuspjele privatizacije hotela As koju je obilježila blamaža sa izdavanjem bezvrijednih garancija Vladi, tadašnjem ministru Branimiru Gvozdenoviću, u iznosu od 3 miliona eura. Hotel je nelegalno rekonstruisan i dograđivan dok nije dostigao nevjerovatnih 17 spratova. Sablasna betonska građevina hotela As izgleda kao kadar iz horor filmova

U selu Blizikuće iznad Svetog Stefana, na uzvišenju lokaliteta Česminovo, tik uz seosko groblje i crkvu Sv. Neđelja, sagrađeno je stambeno naselje Carsko selo, sa 36 tipskih kuća namijenjenih prodaji. Investitor projekta prvobitno nazvanog Rusko selo, bio je poznati crnogorski tajkun Zoran Ćoćo Bećirović, dok je radove izvodila kompanija Trejdjunik iz Budve, vlasnika Mirka Latinovića. Luksuzne vile podijeljene su među partnerima. One u posjedu Latinovića već su u funkciji, dok  kuće Bećirovića, deset godina kasnije, zvrje napuštene i prazne.

Bećirovićeva investicija na brdu Česminovo, odakle se pruža predivan pogled na morsku pučinu i budvansku rivijeru, svjedoči prije svega o korupciji, kriminalu i povlasticama koje su Opština Budva i Vlada udjeljivale pojedincima tokom proteklog investicionog buma. Carsko selo izgrađeno je na opštinskoj zemlji koju je tadašnji predsjednik Opštine, bez saglasnosti Skupštine i bez javnog poziva, ustupio Bećiroviću. Radi se o parceli površine 6.000 kvadrata procijenjenih na 600.000 eura. Bećirović zemljište nije platio Opštini. Zbog nezakonitog prenosa opštinske imovine na fizičko lice, Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je 2016. istragu protiv tadašnjih budvanskih funkcionera Rajka Kuljače, Aleksandra Tičića i biznismena Mirka Latinovića, koja pored ostalih leži u nekoj fijoci.

Bećirović je stambeno naselje sagradio nelegalno, na lokaciji koja nije bila urbanizovana. Prodaja kuća u Carskom selu ne ide željenim tokom jer investitori nisu uzeli u obzir veoma prisutno sujevjerje kod potencijalnih kupaca, koji su odustajali od kupovine čim bi ugledali seosko groblje i crkvu. Trejdjunik je uspio prodati tek 5-6 kuća, dok ostale koristi za izdavanje tokom turističke sezone. Vile površine 180 m2 sa 400m2 placa prodaju se po cijeni od 400.000–500.000 eura.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZBRKA U DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU: Ko je nadležan za bivše čelnike UP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić naredio je hapšenje dvojice policijskih rukovodilaca zbog sumnje da su „skidanjem“ zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću zloupotrijebili službeni položaj, ali je SDT preuzeo predmet i oslobodio ih

 

Hapšenje visokih policijskih službenika Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića odjeknulo je prethodne sedmice. Lišenje slobode rukovodilaca u Upravi policije naredio je podgorički osnovni državni tužilac Vukas Radonjić. Nakon tog događaja nastala je opšta zbrka u državnom tužilaštvu, ali i u bezbjednosnom sektoru.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je, istog dana kada je objavljena vijest o hapšenju Boškovića i Đurovića, preuzelo slučaj od Radonjića i odlučilo da u njihovim postupcima nema elemenata krivičnog djela. Ono je naredilo Specijalnom policijskom odjeljenju da policijske rukovodioce pusti na slobodu.

Radonjića je zatvorio Boškovića i Đurovića zbog osnova sumnje da su krajem prošle godine zloupotrijebili službeni položaj nezakonitim ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru beogradskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Protiv njihove kriminalne grupe je u Srbiji podignuta optužnica zbog više ubistava i trgovine drogom, a važe za saradnike kavačkog klana i njihovog odbjeglog vođe Radoja Zvicera.

Belivuk i Miljković su optuženi i u Crnoj Gori za ubistvo pripadnika škaljarskog klana Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića. Oni su tada, prema sumnjama SDT-a, nelegalno ušli u Crnu Goru da bi počinili ovaj zločin. U to vrijeme im je kao bezbjednosno interesantnim licima, bio zabranjen ulaz u Crnu Goru. Krajem prošle godine, međutim, dozvoljeno im je da uđu u državu kao gosti kotorskih kriminalaca Slobodana Kašćelana i Zvicera. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ranije je pojasnio da je menadžment Uprave policije „skinuo“ zabranu ulaska na zahtjev srpskih bezbjednosnih službi, ali do danas nema materijalnih dokaza koji bi potkrijepili tu tvrdnju.

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić, ipak je sumnjao da zabrana ulaska opasnim beogradskim kriminalcima nije skinuta u skladu sa zakonom. Monitor nezvanično saznaje da je do osnova sumnje došao nakon saslušanja službenice Granične policije S.I. protiv koje je prijavu podnio državni sekretara u MUP-u Rade Milošević. Nakon toga odredio je zadržavanje policijskim službenicima zbog, kako saznaje Monitor, opasnosti da će uticati na svjedoke, saradnike, između ostalog, i na S.I.

Privođenje Boškovića i Đurovića izazvalo je, prema informacijama Monitora, veliko interesovanje kod tužilaca višeg ranga od Radonjića. Iste noći nazvala ga je predsjednica Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica. Milošević je na pres konferenciji kazao da je Medenica pokušala da vrši pritisak na Radonjića.

„Naređeno mu je kako da postupa, a postupajući tužilac je to odbio“, kazao je Milošević na pres konferenciji.

Pravnici objašnjavaju da Medenica nije imala zakonski osnov da direktno telefonom pozove Radonjića i naloži mu kako da postupa. Zakonom propisana komunikacija je da Medenica, kao predsjednica tužilaštva višeg ranga, pismenim putem šalje obavezujuće uputstvo rukovodiocu osnovnog tužilaštva. On dalje prosljeđuje uputstvo tužiocu nadležnom za taj predmet. Ovdje je očigledno bila riječ o žurbi da se neke radnje završe što prije.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZVJEŠTAJ O POSTUPANJU BEZBJEDNOSNOG SEKTORA NA CETINJU: Papir bez pravne snage

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komisiju Vladinog Biroa za operativnu koordinaciju ne prepoznaje zakon, zbog čega njen izvještaj nema pravnu snagu.  Međutim, ovaj dokument  može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu eventualne postupke

 

Nešto više od mjesec dana od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, završen je dokument komisije, koju je osnovao Biro za operativnu koordinaciju (BOK), a koja je trebala da utvrdi šta se dešavalo na dan ustoličenja na Cetinju, 5. septembra ove godine, i da li je bilo propusta u radu izvršnih organa.

Noć uoči ustoličenja došlo je do sukoba između premijera Zdravka Krivokapića i ministra unutrašnjih poslova (MUP) Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina, jer su navodno, vođeni bezbjednosnim procjenama Agencije za nacionalnu bezbjendost (ANB) i Uprave policije, čelnici policije bili za to da se ustoličenje izmjesti ili odgodi. Krivokapić je navodno tražio smjenu Sekulovića i Brđanina, ali se predomislio prije konferencije na kojoj je to trebao da najavi, a nakon reakcija zemalja Kvinte i najave Građanskog pokreta URA da će uskratiti podršku Vladi. Na toj konferenciji je, međutim, premijer iznio da će Vlada obrazovati tijelo, koje će ispitati rad svih državnih organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Iza Krivokapića stali su Demokratski front i Demokratska Crna Gora, dok je iza Sekulovića i Brđanina stao potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnih službi Dritan Abazović.

Izvještaju o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, prethodilo je prepucavanje između političkih lidera. Vlast i dalje preokupira  ko je bio za, a ko protiv ustoličenja novog mitropolita, dok se gotovo i ne pominje  uloga najvećeg opozicionog subjekta Demokratske partije socijalista (DPS) u neredima na Cetinju.

Komisija, na čijem čelu je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, konstatovala je u Izvještaju  da su lica kojima tu nije bilo mjesto i koja nisu u lancu odgovornosti, prisustvovala  sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija. Situaciju je, piše u izvještaju, dodatno usložnila činjenica da su se Sekulović i Brđanin protivili ustoličenju na Cetinju, pozivajuću se na procjene ANB-a i Uprave polcije. Komisija je zaključila da je Uprava policije profesionalno odradila svoj posao.

,,Uzimajući u obzir sve okolnosti, probleme i uočene nedostatke, UP je 5. septembra svoj zadatak obavila profesionalno i efikasno, čuvajući ustavni poredak i štiteći zagarantovana vjerska prava i slobode”, navodno piše u Izvještaju.

Na posljednjoj sjednici BOK-a nije usvojen Izvještaj, niti se razmatrao, jer je Ivanović bio odsutan. Abazović je rekao da je na sjednici preovladao stav da u Izvještaju nije dovoljno potencirana uloga državnog tužilaštva u potencijalnom suzbijanju rizika za dešavanje na Cetinju 4. i 5. septembra.

,,Siguran sam da će to biti glavni komentar nakon što se mi i zvanično izjasnimo, i vjerujem da će i Komisija to prihvatiti. Možda je to nešto što je promaklo, ali to je jako važna činjenica vezana za aktivnosti državnog tužilaštva u susret i tokom dešavanja na Cetinju”, kazao je Abazović.

Članovi Biroa za operativnu koordinaciju će na narednoj sjednici dati komentare na Izvještaj, ali i usvojiti zaključke. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, pojedini članovi će insistirati da se kroz zaključke precizira da Sekulović i Brđanin nijesu bili protiv ustoličenja mitropolita, već da nijesu željeli da ugrožavaju bezbjednost štićene ličnosti (patrijarha Porfirija), za čiji su život bili najodgovorniji kao rukovodioci policije. Da je postojao visok stepen opasnost po život štićene ličnosti ukazuju bezbjednosne procjene ANB-a.

Iako bi Izvještaj trebao da završi priču o događajima na Cetinju, sagovornici Monitora iz izvršne vlasti smatraju da se to neće dogoditi. Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević tražio je da Izvještaj, koji trenutno nosi oznaku tajnosti, bude dostavljen članovima tog tijela. Takođe je tražio da se taj dokument otvori za javnost.

Nezvanični izvori Monitora tvrde da je i ministar Sekulović predložio da se svi iskazi, na osnovu kojih je sačinjen Izvještaj, učine javnim. O tome će se, međutim, takođe raspravljati na narednoj sjednici BOK-a, a i na nekoj od narednih sjednica Vlade.

Izvještaj, međutim, tvrde eksperti sam po sebi ne može da ima pravno dejstvo. Riječ je o komisiji koju ne prepoznaje sistem, niti zakoni. Međutim, ovaj Izvještaj može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu postupke. Jedan od njih je Skupština, koja vrši kontrolnu funkciju izvršne vlasti, i može da pokrene parlamentarnu istragu. Odbor za bezbjednost i odbranu je već obavio kontrolna saslušanja čelnika bezbjednosnog sektora na sjednici koja je trajala devet sati.

Na osnovu Izvještaja moglo bi da djeluje i državno tužilaštvo, ukoliko je stvarno bilo ,,veleizdaje” i ,,pokušaja državnog udara u Vladi” koji su se pominjali nakon 5. septembra. Međutim, Abazović od početka potencira ulogu tužilaštva koje nije regovalo uoči, tokom i nakon protesta na Cetinju. On će, prema saznanjima Monitora, inicirati da BOK u tom pravcu donese i jedan od zaključaka nakon rasprave o Izvještaju.

Ovaj dokument, čini se, neće otkriti ništa novo o postupanju policije, tužilaštva, Vlade, političara tokom protesta na Cetinju. Neće ni otkloniti neslaganja nosilaca vlasti u Crnoj Gori. Izvještaj konstatuje da su Sekulović i Brđanin predlagali da se, zbog bezbjednosnih razloga, odgodi ili izmjesti ustoličenje, što ide na ruku onih koji zagovaraju njihovu smjenu zbog protivljenja ustoličenju. Dok, sa druge strane, zaključuje i da je Uprava policije radila profesionalno što je argument onih koji brane ministra i prvog čovjeka policije. Međutim, iako je zakonska obaveza ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije da postupaju jedino na osnovu podataka koje prikupi policija (uniformisana i tajna), donosiocima odluka je, čini se, mnogo bitnija politička konotacija njihovih predloga, a ne zakonitost.

Abazović je više puta javno rekao da neće dozvoliti da ni na jedan način budu sankcionisani ljudi koji su dobro obavili svoj posao. Takođe je podsjetio da bi promjenama u sektoru bezbjednosti ova Vlada mogla izgubiti podršku država Kvinte. On naredne sedmice putuje u zvaničnu posjetu jednoj od tih država – Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će upravo biti govora i o bezbjednosnim izazovima. Demokratski front, međutim, traži rekonstrukciju Vlade i da Abazovićevu ulogu u rekonstruisanoj izvršnoj vlasti preuzme lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

Izvještaj svakako, čini se, neće značajno uticati na političke posljedice i neslaganja nakon događaja na Cetinju, ali pitanje je da li će i kakve pravne posljedice proizaći iz ovog dokumenta.

 

Formiran 21 predmet povodom postupanja policije na Cetinju

Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, žalilo se 25 građana na postupanje službenika tog organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Na osnovu toga formiran je 21 predmet.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je četiri pritužbe proslijedilo Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove.

,,Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije je dostavljeno 25 pritužbi građana u vezi sa postupanjem policijskih službenika povodom predmetnog događaja, povodom kojih je formiran 21 predmet, dok su četiri pritužbe, imajući u vidu njihovu sadržinu, proslijeđene na uvid i dalje postupanje Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova. Osim navedenog, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije preduzima mjere i radnje iz nadležnosti i povodom šest zahtjeva za prikupljanje potrebnih obavještenja koje je, u vezi sa primjenom policijskih ovlašćenja u predmetnom događaju, Unutrašnjoj kontroli policije dostavilo Osnovno državno tužilaštvo Cetinje”, navode iz MUP-a.

 

U Vladi bili ljudi koji nijesu u lancu komande

U javnosti se ranije vodila polemika o ljudima koji su bili u Krivokapićevom kabinetu, a nijesu iz bezbjednosnog sektora. U Izvještaju Komisije konstantovano je da su ljudi koji nisu u lancu odgovornosti prisustvovali sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija.

U zgradi Vlade sastali su se Krivokapić, Abazović, Sekulović, Brđanin, ministarka odbrane Olivera Injac, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, šef diplomatije Đorđe Radulović, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, ministar ekologije i prostornog planiranja Ratko Mitrović, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić, generalna sekretarka Vlade Žana Praščević – Milačić, poslanik i lider Prave Crne Gore Marko Milačić i državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede Nikolina Mišnić. Sastanci su trajali gotovo neprekidno tokom cijele noći. U zgradu Vlade kasnije su, u različitim terminima, ušli funkcioner Demokratske Crne Gore Momo Koprivica, a potom i lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo