Povežite se sa nama

MONITORING

RTCG, DVA MJESECA NAKON SMJENE UREĐIVAČKOG TIMA: Fudbal, tenis i šarena laža

Objavljeno prije

na

Pomalo je neobično kad moraš da se složiš sa Radom Vojvodićem, direktorom RTCG. A desi se da prosto – moraš. Kao ono kad je početkom mjeseca Vojvodić ustao protiv pritiska na slobode javnog servisa usljed primjene spornog Zakona o zaradama u javnom sektoru koji je zaposlene na RTCG praktično sveo na državne službenike i namještenike. Neki od njih, istina, zaslužuju i da budu ministri u Đukanovićevoj vladi a ne samo namještenici, ali tačno, nije u tome poenta. Prosto moraš da primijetiš da je Vojvodić u pravu.

On je tada ukazao da je po spornom Zakonu menadžment RTCG dužan da Ministarstvu finansija dostavi spisak zarada do petog u mjesecu, i da Vlada tako može da vrši pritisak na njih. Majke mi, pomisliš na tren da se radi o direktoru Reportera bez granica, a ne direktoru RTCG, premijerovom bliskom prijatelju i poslovnom saradniku koji se godinama uopšte nije sjekirao zbog političkog pritiska Đukanovića i njegovih na javni servis. I gle čuda, Vojvodić je opet propustio da pomene odakle pritisci dolaze i da su sporni zakon izglasali vladajuća DPS i njen satelit Pozitivna. Kad je opozicija u pitanju, precizniji je.

Vojvodić je ove sedmice ustao protiv dopisa koji su Savjetu te kuće uputili Miodrag Lekić, Žarko Rakčević i Ranko Krivokapić. Oni su zatražili da ,,Javni servis veću pažnju posveti temama koje se tiču vladavine prava, ekonomskih problema u kojima se Crna Gora nalazi, stanju u javnim finansijama, zdravstvu, poljoprivredi”

,,Neviđeno”, kazao je Vojvodić. ,,To je njihova politička metastaza i još jedan pritisak na Javni servis. Oni preporučuju kako mi treba da radimo. Neka oni rade svoj posao, Javni servis će svoj. RTCG radi u interesu građana, a ne u interesu političkih stranaka”, kazao je. Bilo bi lijepo da je istinito. Vojvodić međutim izgleda samo ne trpi zahtjeve opozicije.

Savjet RTCG je recimo mjesecima prije posljednjih uređivačkih smjena ukazivao Vojvodiću da je informativni program pristrasan i politički obojen i da se to mora mijenjati. Vojvodić nije uradio – ništa. I ne bi uradio. Bivše uredništvo na čelu sa Radojkom Rutović smijenjeno je u aprilu mjesecu, kao uslov opozicije prema vlasti kako bi se potpisao Sporazum o slobodnim i fer izborima.

Plan vlasti je međutim očito bio: vama Radojka, nama i dalje RTCG, a raji zabava.

Već sada je izvjesno da je Vojvodićeva strategija – što više zabave do izbora. Evropsko prvenstvo u fudbalu, Olimpijada, teniski turnir u Vimbldonu i prođe –ljeto. Ili kako kažu na RTCG: ,,Na radost ljubitelja najvažnije sporedne stvari na svijetu, u programskoj šemi Televizije Crne Gore, od danas do 10. jula, dominiraće fudbal”.

,,Moramo da otkupimo EP u fudbalu, kao svaki Javni servis. Cijena je 300 hiljada eura”, objašnjavao je ranije Vojvodić. Nije pominjao da drugi javni servisi, kao HRT na primjer, takve događaje ne prikazuju na prvom program.

Čak iako novi uređivački tim, među kojima su i kadrovi bez profesionalnih mrlja, popravi informativni program, zabava će progutati sve. I bez Radojke i sa Radojkom, opoziciona mišljenja na javnom servisu do izbora na javnom servisu biće zastupljena ko da Sporazuma nije ni bilo.

Sporazum se ne poštuje ni kada su u pitanju izmjene medijskih zakona, upozorili su iz civilnog sektora. Centar za građansko obrazovanje (CGO) i član Savjeta RTCG Goran Đurović pozvali su juče sve parlamentarne stranke da bez odlaganja pripreme predlog izmjena i dopuna seta medijskih zakona.

,,Medijski zakoni su dio sporazuma političkih subjekata u procesu vraćanja povjerenja u izborni sistem i neophodno ih je što prije usvojiti”, upozorili su. Radi se o amandmanima na Zakon o medijima, Zakon o elektronskim medijima i Zakon o javnim radio-difuznim servisima, koje su predložile nevladine organi-zacije, a koji već dugo čekaju u Skupštini.

Izmjene Zakona o javnim radio-difuznim servisima predviđaju između ostalog obavezu obavljanja javne rasprave o programskim dokumentima koje usvaja Savjet RTCG na godišnjem nivou i povećani broj članova Savjeta uošte, kao i broj članova u Savjetu iz civilnog sektora.

,,Tako bi se povećala i nezavisnost Savjeta kao najvišeg upravljačkog tijela. Takođe, izmjenama zakona bi se povećala odgovornost Savjeta i generalnog direktora za rezultate u finansijskom poslovanju i u programskim sadržajima, a posebno informativni program”, ukazali su Uljarevićeva i Đurović. Izmjenama zakona, Rade tako ne bi mogao da se pravi da nema nikakve veze s Radojkom.

,,Osim postojećih uslova kada Skupština razrješava Savjet RTCG, to treba da se desi i ukoliko se na kraju kalendarske godine konstatuje prekoračenje godišnjeg finansijskog plana i poslovanje sa gubitkom, kao i ukoliko na kraju kalendarske godine RTCG bude na trećem mjestu po povjerenju građana a na osnovu istraživanja javnog mnjenja”, kazali su iz civilnog sektora.

,,Istraživanje javnog mnjenja se mora raditi najmanje jednom godišnje, po metodologiji koju usvaja Savjet RTCG, kako bi se pokazalo da li RTCG opravdava svoju ulogu u društvu. Konačno, potrebno je i propisati da se direktori poslovnih jedinica Radija i Televizije biraju uz saglasnost Savjeta”, zaključili su Uljarevićeva i Đurović.

Iz parlamentarnih stranaka nijesu se tim povodom previše glaskali. Evropsko prvenstvo u fudbalu je u toku. Gledaju RTCG.

Goran Đurović, član Savjeta RTCG

MONITOR: Da li se nakon smjene uredništva i menadžmenta RTCG popravio informativni program?
ĐUROVIĆ: Učinjeni su „stidljivi” pomaci u Dnevniku 2 ali vjerujem da to većini građana nije primjetno. Vjerujem da postoji namjera kod nove strukture da popravi katastrofalno stanje koje je ostavio bivši rukovodni kadar Televizije. Atmosfera za rad je bolja, komunikacija između organizcionih jedinica poboljšana, ali to nije dovoljno. Moje očekivanje bilo je da se preduzmu snažniji koraci. Ne može se sa istim ljudima koji su svojim lošim vođenjem informativnih emisija doprinijeli tolikom nepovjerenju građana sada graditi povjerenje. Novinari i urednici moraju pokazati spremnost da imaju isti odnos i prema nosiocima vlasti i prema opoziciji što do sada nije bio slučaj.

MONITOR: Šta će Savjet preduzeti tim povodom?
ĐUROVIĆ: Savjetu nedostaje hrabrosti i nažalost ne znam što će biti dalji koraci u popravljanju situacije u RTCG.

MONITOR: Direktor RTCG Rade Vojvodić vrdi da je ,,prema najnovijim istraživanjima EBU-a, prisutan progres u demokratizaciji i smanjen uticaj političkih struktura na RTCG”. Kakva su to istraživanja?
ĐUROVIĆ: Nijesu mi poznata istraživanja na koja se poziva Vojvodić. Ne vidim smisao pozivanja na nešto što nije učinjeno javnim. Možda bolje da obeća javnosti da će TVCG biti prva po povjerenju.

MONITOR: Vojvodić već tvrdi da je u ,,posljednjih 15 dana RTCG bila najgledanija televizija u državi”.
ĐUROVIĆ: Nemam podatke ali vjerujem da se gledanost TVCG povećala u vrijeme Evropskog prvenstva u fudbalu, a biće tako i u narednom periodu jer se prate sportska dešavanja.

MONITOR: Kako komentarišete dopis lidera opozicije Savjetu sa zahtjevom da RTCG više prati važne društvene procese?
ĐUROVIĆ: To nije pritisak. Formalno iskazano interesovanje je prilika da se uspostavi komunikacija koju, koliko znam, sa predstavnicima političkih partija ima na neformalnom nivou i generalni direktor.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

A šta tebe čeka, Gospodine Grade,
u ovoj noći bratske krvomutnje,
dok krvnici mirno svoj posao rade?…
Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!

Vitomir Vito Nikolić (decembar 1991. godine)

 

Prećutali smo, društvo i država, još jednu godišnjicu Rata za mir. Tako su, prema ideji Svetozara Marovića, tadašnje DPS vlasti, njihovi politički saveznici iz Podgorice i Beograda i njima lojalni ratnohuškački mediji tepali  rušilačkom  pohudu na Konavle i Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991.

U agresiji na  jug Hrvatske učestvovalo je oko sedam hiljada crnogorskih rezervista, pripadnika MUP-a i dobrovoljačkih paravojnih formacija. Operacija oslobađanja Dubrovnika trajala je do maja 1992. Skoro 240 dana građani Dubrovnika živjeli su pod opsadom iz vazduha, sa mora i kopna, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.

Tokom napada na Konavle i Dubrovnik poginula su 92 civila, više od 430 branitelja tog grada, a ranjeno je više od 1.500 osoba. U logore, od kojih je jedan bio u Morinju, odvedene su 423 osobe, a bilo je više od 33.000 prognanih i izbjeglih. U napadima su uništeni brojni spomenici kulture u gradu koji je dio svjetske baštine UNESCO-a zbog čega je, uz ostalo, od sedamdesetih godina prošlog vijeka bio demilitarizovan (otvoreni grad). Pride, smatralo se da vojnicima i vojsci nije mjesto u jednom, svjetski poznatom turističkom centru.

Pod granatama tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) razoreno je devet srednjovjekovnih palata unutar istorijskog jezgra Dubrovnika, dok je na području od Stona do Konavala spaljeno 2.127 kuća. Bez krova nad glavom ostalo je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja. Šta nije spaljeno, to je opljačkano. U privatnom ili državnom aranžmanu.

Tokom agresije, poginulo je i 166 građana Crne Gore, pripadnika vojnih, policijskih i dobrovoljačkih (paravojnih) formacija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok građani  i političari koji nijesu spremni da ruše monopole čekaju Lidl kao spas od skupoće, rast cijena koristi se za političke obračune. Ozbiljnih mjera protiv skupoće – ni na vidiku

 

Sindikalna potrošačka korpa (SKP) za treći kvartal (jul-avgust-septembar) 2024. godine iznosi 2.000 eura.

,,U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno drugim kvartalom 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi rast u iznosu od 130 eura, odnosno 6,95 odsto”, saopštila je Unija slobodnih sindikata Crne Gore.

Od ukupno deset kategorija troškova zabilježen je rast u čak pet kategorija, i to trošak prehrambenih proizvoda 3,42 odsto; troškovi imputirane rente 11,43 odsto; troškovi stanovanja i komunalija 6,67 odsto; troškovi obrazovanja i kulture 30 odsto i troškovi ljetovanja 25 odsto.

Navode da je više relevantnih institucija i udruženja sprovodilo istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje 2-3 godine.

Kako su istakli, prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u trećem kvartalu iznosi 605 eura. ,,Iznos ove kategorije troškova u porastu je za 20 eura u odnosu na drugi kvartal kada su isti iznosili 585 eura, čime bilježimo rast od 3,42 odsto”, ističe USSCG.

Povećali su se i izdaci za kulturu, ali zbog povećanja cijene udžbenika za srednje škole. Zabilježen je i rast troškova za ljetovanje, za one koji imaju mogućnosti da ga priušte, pa je izračunato da četvoročlanu porodicu sedam dana na moru košta 1.500 eura. I to  polupansion u hotelu od dvije ili tri zvjezdice.

No, kako još nijesmo dostigli taj nivo da ne možemo bez kulture i ljetovanja, sve oči su uprte u stalni skok cijena hrane. Akcija Limitirane cijene koja je u Crnoj Gori počela 6. septembra podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CANU NAJAVIO PRVU ENCIKLOPEDIJU CRNE GORE DO KRAJA 2028.: Pola vijeka čekanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

I 54 godine od početka rada na enciklopediji, političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i konstatacija da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani

 

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) spremna je za finalizaciju najznačajnijeg projekta u novijoj istoriji crnogorske kulture. Prvu enciklopediju Crne Gore dobićemo do kraja 2028. godine, najavio je za RTCG potpredsjednik crnogorske akademije nauka i umjetnosti Žarko Mirković.

,,Posao je krenuo od početka. U CANU je formirana radna grupa koja je radila punu godinu dana na poslovima pripreme za izradu enciklopedije, pripreme u pravnom, organizacijom i svakom drugom smislu”, kazao je Mirković. Objasnio je da je nedavno održana prva sljednica redakcije enciklopedije Crne Gore koja broji 18 članova i čiji je glavni odgovorni urednik predsjednik CANU Dragan Vukčević.

U junu ove godine Vlada je uslovno odobrila da se iz budžetske rezerve za CANU obezbijedi dodatnih 195.000 eura za nastavak realizacije programa Enciklopedija Crne Gore.

CANU je od Vlade zahtijevala dodatna sredstva, objašnjavajući da sredstva koja su im opredijeljena budžetom za 2024. godinu nijesu dovoljna za sprovođenje planiranih aktivnosti na tom programu. ,,Naime, u 2024. godini planirano je formiranje organa programa Enciklopedije Crne Gore: Redakcija, koja će brojiti oko 20 članova, kolegijum, novi Savjet Leksikografskog centra CANU… Prema planiranoj strukturi i organizacionoj strukturi Enciklopedije Crne Gore, u skladu sa predviđenim aktivnostima, povećan obim posla podrazumijeva mjesečne honorare za: glavnog i odgovornog urednika, sekretara redakcije, tri urednika oblasti, 13 urednika tema, urednike struka, članove organa Enciklopedije Crne Gore”, navodi se u zahtjevu CANU.

Navode još i da je potrebno angažovanje stručnih konsultanata iz pojedinih tematskih oblasti i struka, razvoj softverskog programa za rad na Enciklopediji, organizovanje stručnih skupova i edukativnih radionica u oblasti enciklopedistike,organizovanje službenih posjeta srodnim institucijama u regionu i šire…

Budžetom za 2024. godinu Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti je opredijeljeno 2,87 miliona eura, a od toga je 1,6 miliona predviđeno za podršku naučnom i umjetničkom stvaralaštvu, gotovo milion za primanja, a oko 600.000 za usluge. CANU ima 66 članova i članica redovnih, vanrednih i inostranih u četiri odjeljenja.

Izrada ,,knjige znanja” Crne Gore nikako da se privede kraju. U proteklih 50 godina brojni crnogorski intelektualci okupljeni oko nekadašnjeg Leksikografskog zavoda Crne Gore, CANU i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) radili su na enciklopediji. Nakon referenduma 2006. potencirano je da nema države bez enciklopedije, ali i pored mnogo uloženog truda i novca Enciklopedija Crne Gore nije štampana.

Ideja o pisanju Enciklopedije datira još od 1969. godine sa glavnim motivom da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u tadašnjim enciklopedijama, istorijama i udžbenicima bili nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani. Prema zamisli Incijativnog odbora Enciklopedija je trebalo da bude napisana bez romantičarskih predrasuda i na temelju savremene naučne misli. Odbor je procijenio da bi Enicklopedija mogla da se završi za šest godina.

Rok je i tada probijen, pa je početak njene izrade CANU najavio tek 1978. Sljedeće godine, Predsjedništvo Crne Gore, inicira osnivanje Leksikografskog zavoda Crne Gore s ciljem da on uradi Enciklopediju. Zavod je počeo rad 1982. godine. Direktor mu je bio Ratko Đurović. Redakcija Enciklopedije od 22 člana formirana je krajem 1983. godine. Đurović tada odlazi u penziju, a za direktora Leksikografskog zavoda imenovan je književnik Sreten Perović.

Orijentaciono je predviđeno da Enciklopedija ima sedam tomova i oko hiljadu autorskih tabaka, da jezik bude srpsko-hrvatski ijekavskog izgovora, pismo ćirilica i latinica, a tiraž oko 20.000 primjeraka. Do kraja 1987. na Enciklopediji su obavljeni uglavnom pripremni radovi. Najavljeno je tada da će prvi tom biti publikovan 1992. a posljednji 1999. godine.

Krajem 1988. godine predloženo je da se Leksikografski zavod pripoji CANU. Planove je poremetila smjena crnogorske vlasti u januaru 1989. godine.

Tokom 1989. i 1990. godine književnici Ilija Lakušić, Gojko Čelebić, Novak Kilibarda, Miodrag Ćupić, Želidrag Nikčević i Radomir Uljarević u nekoliko medijskih nastupa označili su Leksikografski zavod kao bastion stare vlasti i separatizma i tražili smjenu Sretena Perovića. Dopisnik beogradske Politike iz Crne Gore Goran Sito Rakočević pozivao je tih godina na ukidanje Leksikografskog zavoda. I bi tako. U junu 1991. ugašen je Leksikografski zavod, a prikupljena građa i alfgabetar enciklopedije predati su CANU.

Rad na enciklopediji su nakon 2000-ih nastavili CANU i DANU. Vlada je 2012. formirala komisiju da ispita dokle se došlo i šta se desilo sa materijalom za Enciklopediju koji su pripremale dvije Akademije. Što su utvrdili nije poznato.

Finansiranje Enciklopedije Vlada je obustavila 2005. godine. Iz CANU su tada tvrdili da je prvi tom bio u završnoj fazi i da je malo falilo da ga štampaju. Umjesto toga objavljena je knjiga Priređivanje enciklopedije Crne Gore.

Krajem 2014. tadašnji predsjednik CANU Momir Đurović kazao je da Vlada neće da opredijeli sredstva za izradu nacionalne enciklopedije, iako je zakonom iz 2012. godine obavezala tu instituciju da završi taj projekat. ,,Enciklopedija Crne Gore se radila 13 i po godina, od toga 10 godina u Leksikografskom zavodu, a oko tri godine u CANU. Akademija je bila odgovorna da to radi, okupila je preko 400 domaćih stvaralaca, ali nijesmo imali sredstava za nastavak. Bili smo blizu završetka prvog toma, a onda se desio politički pritisak i razni napadi protiv dalje izrade enciklopedije i Akademije, zbog čega je prekinuto finansiranje. Tadašnja vlada je obustavila sve. Mi smo uložili 60 odsto novca i stali na urađenom“,  istakao je Đurović. On je tada napomenuo da zakon predviđa da CANU enciklopediju mora da završi, iako im opet ne daju sredstva.

CANU je ponovo najavila realizaciju starog-novog projekta. A i nakon 54 godine od početka rada na enciklopediji političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i glavni motiv da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani.

 

Iskustvo Rječnika

Početkom aprila 2016, CANU je objavila prvu knjigu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, kao poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti. Rječnik sadrži više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i primjerima upotrebe u narodnom i književnom jeziku.

Iz CANU je najavljeno da će Rječnik u cjelosti biti objavljen za deset godina, tako što će se svake druge godine objavljivati po tom. Uz napomenu da se radi o „kapitalanom projektu koji, osim naučnog, ima veliki kulturni i identitetski značaj“.

Uslijedila je oštra reakcija javnosti na prvi tom Rječnika. U otvorenom pismu više od 100 intelektualaca zahtijevalo je od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima, Albancima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti, i povuče cijeli tiraž Rječnika.

Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj je zbog Rječnika bojkotovao rad Skupštine i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv autora. Funkcioner BS Suljo Mustafić kazao je da se radi o nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori. Budimir Aleksić, predsjednik Političkog savjeta Nove, zaključio je da je CANU pokrao srpsko intelektualno i istorijsko nasljeđe. Crnogorski pokret ocijenio je da je Rječnik necrnogorski: ,,i lingvistički, i etički, i činjenično”….

Iz CANU su poručili da nije bilo zlih namjera prema bilo kome, a posebno prema bilo kojoj nacionalnoj manjini. Umjesto ispravljanja tada evidentiranih grešaka od ovog kapitalnog posla se odustalo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo