Povežite se sa nama

MONITORING

PREDSTAVNICI OPOZICIJE U KONTROLI VLASTI: Ljubazno opstruiranje

Objavljeno prije

na

Vlada Crne Gore je nedavno imenovala više od sedamdeset opozicionih predstavnika u državnim organima, organima lokalne uprave za poslove finansija i upravljačkim strukturama preduzeća u državnom vlasništvu, koji, u skladu sa Sporazumom o stvara-nju uslova za slobodne i fer izbore, treba da kontrolišu da li ima zloupotreba javnih re-sura uoči predstojećih parlamentarnih izbora.

Imenovanja su obavljena na osnovu jedinstvene opozicione liste koju su Vladi Crne Gore dostavili predsjednici Demosa, GP URA i SDP-a Miodrag Lekić, Žarko Rakčević i Ranko Krivokapić.

Kako su opozicioni predstavnici dočekani, sa čime sve suočavaju, šta su otkrili – pitanja su o kojima smo sa nekima od njih razgovorali, a neki su o tome govorili ovih dana na konferencijama za novinare ili u obraćanju javnosti putem saopštenja.

Milorad Vujović, potpredsjednik Vlade Crne Gore, kaže za Monitor da se na novom poslu suočava sa prećutnom opstrukcijom.

,,Već sam u izjavama pojedinim medijima kazao da se prema članovima mog Kabineta i prema meni odnose ljubazno i bolje nego što smo očekivali. Probleme u komunikaciji nemamo, ali postoji jedna vrsta prećutne opstrukcije koja se ogleda u neblagovremenom dostavljanju podataka i u tome što veliki dio traženih dokumenata još nije dostavljen na uvid, na brojne zahtjeve nije odgovoreno i slično. Kao jedan od problema mogu navesti i odbijanje zahtjeva za koncept javnosti rada Vlade kojim bi novinarima bilo omogućeno da prisustvuju sjednicama Vlade osim kada se raspravlja o tačkama koje su označene stepenom tajnosti”, kaže Vujović.

Radivoje Merdović, pomoćnik direktora Poreske uprave Crne Gore, rekao nam je da je u kolektiv Poreske uprave primljen korektno. „Zatekao sam intenzivnu radnu aktivnost službenika Uprave na identifikaciji i naplati zaostalog poreskog duga. Poreski dug i finansijsku nedisciplinu smatram jednim od najvećih problema naših javnih finansija. Takođe smatram da je glavni uzrok ovom problemu neodgovorno i pogrešno postupanje Ministarstva finansija u proteklih desetak godina. Uvjeren sam da bez ogromnog rada – svi treba da zasučemo rukave, profesionalizma, patriotizma i odgovornog odnosa ne možemo izliječiti ovo bolesno stanje naših javnih finansija”, kaže Merdović u razgovoru za naš list.

Sa kakvim se problemima susreće Boris Marić, ministar zdravlja i socijalnog staranja?

„Ovaj angažman je izazov koji u svom središtu ima tešku i neizvjesnu borbu koja se ne može vidjeti, a rezultat se cijeni u kontekstu javnog promovisanja pronađenih nepravilnosti, zloupotrebe javnih resursa, onemogućavanja zloupotreba, što je jasno pravilo ove igre. Kada pristanete da vodite bitku nema žalbe na pravila, mora se ići do kraja, a protivnici jačanja institucija u Crnoj Gori su još uvijek jaki.

Razni oblici opstrukcije stoje na putu, ali nijesu nezaobalizni. Najznačajniji problem se odnosi ne obim informacija koje kao ministar dobijam i stalnu tendenciju da se stanje prikrije, ‘našminka’ i predstavi boljim nego što jeste. Takođe, na dnevnoj osnovi se suočavam sa različitim interpretacijama i tumačenjima Lex specialisa, što često utiče da pojedini službenici imaju svoj doživljaj o tome šta treba da dostave kao informaciju. To usporava proces, ali ga ne zaustavlja. Informacije koje se pojavljuju kao problem ne samo da ne treba kriti, već treba i biće objavljene i dostupne na uvid široj zainteresovanoj javnosti. To zapravo znači da ne postoji razumijevanje i spremnost za uspostavljanje održivih i transparentnih procedura kojima bi se sistem uredio i važne usluge za građane regulisale po zakonu, što je moj važan cilj i misija zbog koje sam i preuzeo ovu odgovornost. Na ovome ću dalje insistirati u skladu sa svojim ovlašćenjima i mandatom, ubijeđen da se stanje može mijenjati na bolje”, kaže za Monitor Boris Marić.

Prema njegovim riječima nema dileme oko toga da novoizabrani ministri moraju imati pristup bilo kom dokumentu u posjedu ministarstva.

„Prvo, zato što funkciju obavljaju u punom kapacitetu jer su izabrani po Ustavom definisoj proceduri u Skupštini. Drugo, ne manje značajno, zato što ministri, pored primarne obaveze obezbjeđivanja primjene Sporazuma o fer i slobodnim izborima, treba da obezbijede kontinuitet u radu resora na čijem su čelu nalaze, a jedan od bitnih preduslova za to je potpun pristup informacijama. Te aktivnosti oduzimaju najveći dio ionako izuzetno kratkog i ograničenog mandata i tu se krije najveća opasnost koordinirane opstrukcije. Dodatno, dio informacija službenici štite zbog pozivanja na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, što je u mnogim slučajevima neutemeljeno, ali stvari polako izlaze na površinu”.

Značajan nivo opstrukcije i problema odnosi se, kaže Marić, na iznošenje proizvoljnih informacija u javnost kao pokušaj kontraargumentacije na utvrđene nepravilnosti, bilo kroz prizmu demantija ili pokušaja omalovažavanja, u zavisnosti od političkih interesa.

„Nema ništa sporno u tome da se čuje i druga strana, ali to svakako ne može biti u formi obmanjivanja i upornog zamagljivanja činjenica. Kakav god bio epilog ovog političkog eksperimenta, crnogorska društvena i politička, pa i institucionalna zbilja više neće biti ista”, uvjeren je Marić.

Transparentnost rada državnih organa je upravo ono od čega i strahuje vlast koja već dvije i po decenije zloupotrebljava svoju moć, zataškava razne afere i javni interes podređuje sopstvenom. Naši sagovornici kažu da će u ovom kratkom vremenu do izbora biti istrajni da bar javnosti otkriju šta se sve nalazi na tom zapuštenom polju koje kontroliše Đukanovićeva Demokratska partija socijalista.

 

Prof. dr Tatjana Đurišić-Bečanović, generalna direktorica u Ministarstvu prosvjete i kontrolor GP URA. Čuvari poretka u panici

– Opoziciona kontrola vlasti, uprkos brojnim opstrukcijama, već daje rezultate. Niko nije mogao pretpostaviti koliko je vladajuća garnitura opuštena u kršenju zakona. Ali u tome ima i nešto pozitivno – sistem koji nije zasnovan na zakonima nego na njihovom kršenju, veoma je krhke strukture, a zbog svoje ,,opuštenosti”, nosioci takvog sistema ostavljaju dokaze na svakom koraku. Djelatnost kontrolora sigurno će dovesti do ostavki pojedinih funkcionera DPS-a, a neki će biti i krivično gonjeni. Slučaj Jelić je samo uvod u raskrinkavanje i demontiranje sistema zasnovanog na korupciji, organizovanom kriminalu, nepotizmu i ostalim nezakonitostima. Građani Crne Gore mogu uživati u panici koja je zahvatila čuvare poretka, čiji se pad uskoro očekuje.

Ministarstvo prosvjete pokušava da truli obrazovni sistem brani ćutanjem i zadržavanjem informacija. Crnogorski obrazovni sistem pretvoren je u veliku glasačku mašinu DPS-a. Svrha moje kontrolorske funkcije jeste da otkrijem i javnosti prezentiram slučajeve kršenja zakona u oblasti finansija i zapošljavanja. Neregularnosti ima na svim obrazovnim nivoima, ali stanje je najteže u visokom obrazovanju. Međutim, službenici Ministarstva zaduženi za visoko obrazovanje sa mnom ne smiju ni da razgovaraju. Otkako sam došla, nijednom nije održan kolegijum, osim ako ga ne održavaju krijući. Ali njihov stah je za mene indikativan – toliko se plaši samo onaj ko ima mnogo da sakrije.

Svima mora biti jasno da ukoliko učestvuju u nezakonitim radnjama, za to će morati pred zakonom da odgovaraju. Predugo su čuvari poretka navikli da rade što je njima drago, a da nikome ne polažu račune.

Tamara Vujović, pomoćnica ministra zdravlja: Neka bude transparentno

– Poslovica kaže ,,svaki je početak težak”, a naročito je težak angažman od strane opozicije u sistem vladavine i Vlade, i to na način da taj sistem kontrolišete!

Tumačenje odredbi Lex specialisa je izazvalo i dalje stvara nedoumice i dileme, nakon više od mjesec dana od njegovog donošenja. Ali, barem je jasno na koje se sve oblasti on odnosi: zapošljavanje, raspolaganje državnom

imovinom, korišćenje sredstava budžeta, socijalna davanja…

Sistem zdravstva obuhvata sve građane Crne Gore, u sistemu radi oko 8500 ljudi.Potrebno je sagledati ovaj značajni sistem ,,po dubini” iz svih aspekata, uvidjeti koliko je u njemu bilo i koliko ima zloupotrebe u izborne svrhe. Lex specijalis je dokument koji je ,,putokaz” na putu pripreme slobodnih i fer izbora.

Kako će nam izbori biti slobodni i fer, ako smo na prethodnim izborima dokazali aferu Snimak, tj. zapošljavanje kao zloupotrebu, ako sada ne budemo transparentni prema ovoj temi – ko radi, ko se zapošljava, kako i po kojim kriterijumima. Kako će biti slobodni i fer ako ne znamo kakvi su budžeti, kako se troši novac iz budžeta, ,,naš novac”. Neka bude transparentno. A ako već nije, jer naš sistem ,,boluje” od tajnosti, onda neka podatke o ovim temama saopšte kontrolori nakon temeljnog uvida.

Što se mene tiče, kada budem imala sve informacije na koje mi pravo daje Zakon, napraviću dobar uvid u stanje sistema zdravstva, sprječavati sve mogućnosti zloupotrebe u izborne svrhe. Nadam se da će ovo biti nova faza u razvoju demokratije u Crnoj Gori i doprinijeti povjerenju u izborni proces.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo