Povežite se sa nama

MONITORING

PREDSTAVNICI OPOZICIJE U KONTROLI VLASTI: Ljubazno opstruiranje

Objavljeno prije

na

Vlada Crne Gore je nedavno imenovala više od sedamdeset opozicionih predstavnika u državnim organima, organima lokalne uprave za poslove finansija i upravljačkim strukturama preduzeća u državnom vlasništvu, koji, u skladu sa Sporazumom o stvara-nju uslova za slobodne i fer izbore, treba da kontrolišu da li ima zloupotreba javnih re-sura uoči predstojećih parlamentarnih izbora.

Imenovanja su obavljena na osnovu jedinstvene opozicione liste koju su Vladi Crne Gore dostavili predsjednici Demosa, GP URA i SDP-a Miodrag Lekić, Žarko Rakčević i Ranko Krivokapić.

Kako su opozicioni predstavnici dočekani, sa čime sve suočavaju, šta su otkrili – pitanja su o kojima smo sa nekima od njih razgovorali, a neki su o tome govorili ovih dana na konferencijama za novinare ili u obraćanju javnosti putem saopštenja.

Milorad Vujović, potpredsjednik Vlade Crne Gore, kaže za Monitor da se na novom poslu suočava sa prećutnom opstrukcijom.

,,Već sam u izjavama pojedinim medijima kazao da se prema članovima mog Kabineta i prema meni odnose ljubazno i bolje nego što smo očekivali. Probleme u komunikaciji nemamo, ali postoji jedna vrsta prećutne opstrukcije koja se ogleda u neblagovremenom dostavljanju podataka i u tome što veliki dio traženih dokumenata još nije dostavljen na uvid, na brojne zahtjeve nije odgovoreno i slično. Kao jedan od problema mogu navesti i odbijanje zahtjeva za koncept javnosti rada Vlade kojim bi novinarima bilo omogućeno da prisustvuju sjednicama Vlade osim kada se raspravlja o tačkama koje su označene stepenom tajnosti”, kaže Vujović.

Radivoje Merdović, pomoćnik direktora Poreske uprave Crne Gore, rekao nam je da je u kolektiv Poreske uprave primljen korektno. „Zatekao sam intenzivnu radnu aktivnost službenika Uprave na identifikaciji i naplati zaostalog poreskog duga. Poreski dug i finansijsku nedisciplinu smatram jednim od najvećih problema naših javnih finansija. Takođe smatram da je glavni uzrok ovom problemu neodgovorno i pogrešno postupanje Ministarstva finansija u proteklih desetak godina. Uvjeren sam da bez ogromnog rada – svi treba da zasučemo rukave, profesionalizma, patriotizma i odgovornog odnosa ne možemo izliječiti ovo bolesno stanje naših javnih finansija”, kaže Merdović u razgovoru za naš list.

Sa kakvim se problemima susreće Boris Marić, ministar zdravlja i socijalnog staranja?

„Ovaj angažman je izazov koji u svom središtu ima tešku i neizvjesnu borbu koja se ne može vidjeti, a rezultat se cijeni u kontekstu javnog promovisanja pronađenih nepravilnosti, zloupotrebe javnih resursa, onemogućavanja zloupotreba, što je jasno pravilo ove igre. Kada pristanete da vodite bitku nema žalbe na pravila, mora se ići do kraja, a protivnici jačanja institucija u Crnoj Gori su još uvijek jaki.

Razni oblici opstrukcije stoje na putu, ali nijesu nezaobalizni. Najznačajniji problem se odnosi ne obim informacija koje kao ministar dobijam i stalnu tendenciju da se stanje prikrije, ‘našminka’ i predstavi boljim nego što jeste. Takođe, na dnevnoj osnovi se suočavam sa različitim interpretacijama i tumačenjima Lex specialisa, što često utiče da pojedini službenici imaju svoj doživljaj o tome šta treba da dostave kao informaciju. To usporava proces, ali ga ne zaustavlja. Informacije koje se pojavljuju kao problem ne samo da ne treba kriti, već treba i biće objavljene i dostupne na uvid široj zainteresovanoj javnosti. To zapravo znači da ne postoji razumijevanje i spremnost za uspostavljanje održivih i transparentnih procedura kojima bi se sistem uredio i važne usluge za građane regulisale po zakonu, što je moj važan cilj i misija zbog koje sam i preuzeo ovu odgovornost. Na ovome ću dalje insistirati u skladu sa svojim ovlašćenjima i mandatom, ubijeđen da se stanje može mijenjati na bolje”, kaže za Monitor Boris Marić.

Prema njegovim riječima nema dileme oko toga da novoizabrani ministri moraju imati pristup bilo kom dokumentu u posjedu ministarstva.

„Prvo, zato što funkciju obavljaju u punom kapacitetu jer su izabrani po Ustavom definisoj proceduri u Skupštini. Drugo, ne manje značajno, zato što ministri, pored primarne obaveze obezbjeđivanja primjene Sporazuma o fer i slobodnim izborima, treba da obezbijede kontinuitet u radu resora na čijem su čelu nalaze, a jedan od bitnih preduslova za to je potpun pristup informacijama. Te aktivnosti oduzimaju najveći dio ionako izuzetno kratkog i ograničenog mandata i tu se krije najveća opasnost koordinirane opstrukcije. Dodatno, dio informacija službenici štite zbog pozivanja na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, što je u mnogim slučajevima neutemeljeno, ali stvari polako izlaze na površinu”.

Značajan nivo opstrukcije i problema odnosi se, kaže Marić, na iznošenje proizvoljnih informacija u javnost kao pokušaj kontraargumentacije na utvrđene nepravilnosti, bilo kroz prizmu demantija ili pokušaja omalovažavanja, u zavisnosti od političkih interesa.

„Nema ništa sporno u tome da se čuje i druga strana, ali to svakako ne može biti u formi obmanjivanja i upornog zamagljivanja činjenica. Kakav god bio epilog ovog političkog eksperimenta, crnogorska društvena i politička, pa i institucionalna zbilja više neće biti ista”, uvjeren je Marić.

Transparentnost rada državnih organa je upravo ono od čega i strahuje vlast koja već dvije i po decenije zloupotrebljava svoju moć, zataškava razne afere i javni interes podređuje sopstvenom. Naši sagovornici kažu da će u ovom kratkom vremenu do izbora biti istrajni da bar javnosti otkriju šta se sve nalazi na tom zapuštenom polju koje kontroliše Đukanovićeva Demokratska partija socijalista.

 

Prof. dr Tatjana Đurišić-Bečanović, generalna direktorica u Ministarstvu prosvjete i kontrolor GP URA. Čuvari poretka u panici

– Opoziciona kontrola vlasti, uprkos brojnim opstrukcijama, već daje rezultate. Niko nije mogao pretpostaviti koliko je vladajuća garnitura opuštena u kršenju zakona. Ali u tome ima i nešto pozitivno – sistem koji nije zasnovan na zakonima nego na njihovom kršenju, veoma je krhke strukture, a zbog svoje ,,opuštenosti”, nosioci takvog sistema ostavljaju dokaze na svakom koraku. Djelatnost kontrolora sigurno će dovesti do ostavki pojedinih funkcionera DPS-a, a neki će biti i krivično gonjeni. Slučaj Jelić je samo uvod u raskrinkavanje i demontiranje sistema zasnovanog na korupciji, organizovanom kriminalu, nepotizmu i ostalim nezakonitostima. Građani Crne Gore mogu uživati u panici koja je zahvatila čuvare poretka, čiji se pad uskoro očekuje.

Ministarstvo prosvjete pokušava da truli obrazovni sistem brani ćutanjem i zadržavanjem informacija. Crnogorski obrazovni sistem pretvoren je u veliku glasačku mašinu DPS-a. Svrha moje kontrolorske funkcije jeste da otkrijem i javnosti prezentiram slučajeve kršenja zakona u oblasti finansija i zapošljavanja. Neregularnosti ima na svim obrazovnim nivoima, ali stanje je najteže u visokom obrazovanju. Međutim, službenici Ministarstva zaduženi za visoko obrazovanje sa mnom ne smiju ni da razgovaraju. Otkako sam došla, nijednom nije održan kolegijum, osim ako ga ne održavaju krijući. Ali njihov stah je za mene indikativan – toliko se plaši samo onaj ko ima mnogo da sakrije.

Svima mora biti jasno da ukoliko učestvuju u nezakonitim radnjama, za to će morati pred zakonom da odgovaraju. Predugo su čuvari poretka navikli da rade što je njima drago, a da nikome ne polažu račune.

Tamara Vujović, pomoćnica ministra zdravlja: Neka bude transparentno

– Poslovica kaže ,,svaki je početak težak”, a naročito je težak angažman od strane opozicije u sistem vladavine i Vlade, i to na način da taj sistem kontrolišete!

Tumačenje odredbi Lex specialisa je izazvalo i dalje stvara nedoumice i dileme, nakon više od mjesec dana od njegovog donošenja. Ali, barem je jasno na koje se sve oblasti on odnosi: zapošljavanje, raspolaganje državnom

imovinom, korišćenje sredstava budžeta, socijalna davanja…

Sistem zdravstva obuhvata sve građane Crne Gore, u sistemu radi oko 8500 ljudi.Potrebno je sagledati ovaj značajni sistem ,,po dubini” iz svih aspekata, uvidjeti koliko je u njemu bilo i koliko ima zloupotrebe u izborne svrhe. Lex specijalis je dokument koji je ,,putokaz” na putu pripreme slobodnih i fer izbora.

Kako će nam izbori biti slobodni i fer, ako smo na prethodnim izborima dokazali aferu Snimak, tj. zapošljavanje kao zloupotrebu, ako sada ne budemo transparentni prema ovoj temi – ko radi, ko se zapošljava, kako i po kojim kriterijumima. Kako će biti slobodni i fer ako ne znamo kakvi su budžeti, kako se troši novac iz budžeta, ,,naš novac”. Neka bude transparentno. A ako već nije, jer naš sistem ,,boluje” od tajnosti, onda neka podatke o ovim temama saopšte kontrolori nakon temeljnog uvida.

Što se mene tiče, kada budem imala sve informacije na koje mi pravo daje Zakon, napraviću dobar uvid u stanje sistema zdravstva, sprječavati sve mogućnosti zloupotrebe u izborne svrhe. Nadam se da će ovo biti nova faza u razvoju demokratije u Crnoj Gori i doprinijeti povjerenju u izborni proces.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo