Povežite se sa nama

MONITORING

PREDSTAVNICI OPOZICIJE U KONTROLI VLASTI: Ljubazno opstruiranje

Objavljeno prije

na

Vlada Crne Gore je nedavno imenovala više od sedamdeset opozicionih predstavnika u državnim organima, organima lokalne uprave za poslove finansija i upravljačkim strukturama preduzeća u državnom vlasništvu, koji, u skladu sa Sporazumom o stvara-nju uslova za slobodne i fer izbore, treba da kontrolišu da li ima zloupotreba javnih re-sura uoči predstojećih parlamentarnih izbora.

Imenovanja su obavljena na osnovu jedinstvene opozicione liste koju su Vladi Crne Gore dostavili predsjednici Demosa, GP URA i SDP-a Miodrag Lekić, Žarko Rakčević i Ranko Krivokapić.

Kako su opozicioni predstavnici dočekani, sa čime sve suočavaju, šta su otkrili – pitanja su o kojima smo sa nekima od njih razgovorali, a neki su o tome govorili ovih dana na konferencijama za novinare ili u obraćanju javnosti putem saopštenja.

Milorad Vujović, potpredsjednik Vlade Crne Gore, kaže za Monitor da se na novom poslu suočava sa prećutnom opstrukcijom.

,,Već sam u izjavama pojedinim medijima kazao da se prema članovima mog Kabineta i prema meni odnose ljubazno i bolje nego što smo očekivali. Probleme u komunikaciji nemamo, ali postoji jedna vrsta prećutne opstrukcije koja se ogleda u neblagovremenom dostavljanju podataka i u tome što veliki dio traženih dokumenata još nije dostavljen na uvid, na brojne zahtjeve nije odgovoreno i slično. Kao jedan od problema mogu navesti i odbijanje zahtjeva za koncept javnosti rada Vlade kojim bi novinarima bilo omogućeno da prisustvuju sjednicama Vlade osim kada se raspravlja o tačkama koje su označene stepenom tajnosti”, kaže Vujović.

Radivoje Merdović, pomoćnik direktora Poreske uprave Crne Gore, rekao nam je da je u kolektiv Poreske uprave primljen korektno. „Zatekao sam intenzivnu radnu aktivnost službenika Uprave na identifikaciji i naplati zaostalog poreskog duga. Poreski dug i finansijsku nedisciplinu smatram jednim od najvećih problema naših javnih finansija. Takođe smatram da je glavni uzrok ovom problemu neodgovorno i pogrešno postupanje Ministarstva finansija u proteklih desetak godina. Uvjeren sam da bez ogromnog rada – svi treba da zasučemo rukave, profesionalizma, patriotizma i odgovornog odnosa ne možemo izliječiti ovo bolesno stanje naših javnih finansija”, kaže Merdović u razgovoru za naš list.

Sa kakvim se problemima susreće Boris Marić, ministar zdravlja i socijalnog staranja?

„Ovaj angažman je izazov koji u svom središtu ima tešku i neizvjesnu borbu koja se ne može vidjeti, a rezultat se cijeni u kontekstu javnog promovisanja pronađenih nepravilnosti, zloupotrebe javnih resursa, onemogućavanja zloupotreba, što je jasno pravilo ove igre. Kada pristanete da vodite bitku nema žalbe na pravila, mora se ići do kraja, a protivnici jačanja institucija u Crnoj Gori su još uvijek jaki.

Razni oblici opstrukcije stoje na putu, ali nijesu nezaobalizni. Najznačajniji problem se odnosi ne obim informacija koje kao ministar dobijam i stalnu tendenciju da se stanje prikrije, ‘našminka’ i predstavi boljim nego što jeste. Takođe, na dnevnoj osnovi se suočavam sa različitim interpretacijama i tumačenjima Lex specialisa, što često utiče da pojedini službenici imaju svoj doživljaj o tome šta treba da dostave kao informaciju. To usporava proces, ali ga ne zaustavlja. Informacije koje se pojavljuju kao problem ne samo da ne treba kriti, već treba i biće objavljene i dostupne na uvid široj zainteresovanoj javnosti. To zapravo znači da ne postoji razumijevanje i spremnost za uspostavljanje održivih i transparentnih procedura kojima bi se sistem uredio i važne usluge za građane regulisale po zakonu, što je moj važan cilj i misija zbog koje sam i preuzeo ovu odgovornost. Na ovome ću dalje insistirati u skladu sa svojim ovlašćenjima i mandatom, ubijeđen da se stanje može mijenjati na bolje”, kaže za Monitor Boris Marić.

Prema njegovim riječima nema dileme oko toga da novoizabrani ministri moraju imati pristup bilo kom dokumentu u posjedu ministarstva.

„Prvo, zato što funkciju obavljaju u punom kapacitetu jer su izabrani po Ustavom definisoj proceduri u Skupštini. Drugo, ne manje značajno, zato što ministri, pored primarne obaveze obezbjeđivanja primjene Sporazuma o fer i slobodnim izborima, treba da obezbijede kontinuitet u radu resora na čijem su čelu nalaze, a jedan od bitnih preduslova za to je potpun pristup informacijama. Te aktivnosti oduzimaju najveći dio ionako izuzetno kratkog i ograničenog mandata i tu se krije najveća opasnost koordinirane opstrukcije. Dodatno, dio informacija službenici štite zbog pozivanja na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, što je u mnogim slučajevima neutemeljeno, ali stvari polako izlaze na površinu”.

Značajan nivo opstrukcije i problema odnosi se, kaže Marić, na iznošenje proizvoljnih informacija u javnost kao pokušaj kontraargumentacije na utvrđene nepravilnosti, bilo kroz prizmu demantija ili pokušaja omalovažavanja, u zavisnosti od političkih interesa.

„Nema ništa sporno u tome da se čuje i druga strana, ali to svakako ne može biti u formi obmanjivanja i upornog zamagljivanja činjenica. Kakav god bio epilog ovog političkog eksperimenta, crnogorska društvena i politička, pa i institucionalna zbilja više neće biti ista”, uvjeren je Marić.

Transparentnost rada državnih organa je upravo ono od čega i strahuje vlast koja već dvije i po decenije zloupotrebljava svoju moć, zataškava razne afere i javni interes podređuje sopstvenom. Naši sagovornici kažu da će u ovom kratkom vremenu do izbora biti istrajni da bar javnosti otkriju šta se sve nalazi na tom zapuštenom polju koje kontroliše Đukanovićeva Demokratska partija socijalista.

 

Prof. dr Tatjana Đurišić-Bečanović, generalna direktorica u Ministarstvu prosvjete i kontrolor GP URA. Čuvari poretka u panici

– Opoziciona kontrola vlasti, uprkos brojnim opstrukcijama, već daje rezultate. Niko nije mogao pretpostaviti koliko je vladajuća garnitura opuštena u kršenju zakona. Ali u tome ima i nešto pozitivno – sistem koji nije zasnovan na zakonima nego na njihovom kršenju, veoma je krhke strukture, a zbog svoje ,,opuštenosti”, nosioci takvog sistema ostavljaju dokaze na svakom koraku. Djelatnost kontrolora sigurno će dovesti do ostavki pojedinih funkcionera DPS-a, a neki će biti i krivično gonjeni. Slučaj Jelić je samo uvod u raskrinkavanje i demontiranje sistema zasnovanog na korupciji, organizovanom kriminalu, nepotizmu i ostalim nezakonitostima. Građani Crne Gore mogu uživati u panici koja je zahvatila čuvare poretka, čiji se pad uskoro očekuje.

Ministarstvo prosvjete pokušava da truli obrazovni sistem brani ćutanjem i zadržavanjem informacija. Crnogorski obrazovni sistem pretvoren je u veliku glasačku mašinu DPS-a. Svrha moje kontrolorske funkcije jeste da otkrijem i javnosti prezentiram slučajeve kršenja zakona u oblasti finansija i zapošljavanja. Neregularnosti ima na svim obrazovnim nivoima, ali stanje je najteže u visokom obrazovanju. Međutim, službenici Ministarstva zaduženi za visoko obrazovanje sa mnom ne smiju ni da razgovaraju. Otkako sam došla, nijednom nije održan kolegijum, osim ako ga ne održavaju krijući. Ali njihov stah je za mene indikativan – toliko se plaši samo onaj ko ima mnogo da sakrije.

Svima mora biti jasno da ukoliko učestvuju u nezakonitim radnjama, za to će morati pred zakonom da odgovaraju. Predugo su čuvari poretka navikli da rade što je njima drago, a da nikome ne polažu račune.

Tamara Vujović, pomoćnica ministra zdravlja: Neka bude transparentno

– Poslovica kaže ,,svaki je početak težak”, a naročito je težak angažman od strane opozicije u sistem vladavine i Vlade, i to na način da taj sistem kontrolišete!

Tumačenje odredbi Lex specialisa je izazvalo i dalje stvara nedoumice i dileme, nakon više od mjesec dana od njegovog donošenja. Ali, barem je jasno na koje se sve oblasti on odnosi: zapošljavanje, raspolaganje državnom

imovinom, korišćenje sredstava budžeta, socijalna davanja…

Sistem zdravstva obuhvata sve građane Crne Gore, u sistemu radi oko 8500 ljudi.Potrebno je sagledati ovaj značajni sistem ,,po dubini” iz svih aspekata, uvidjeti koliko je u njemu bilo i koliko ima zloupotrebe u izborne svrhe. Lex specijalis je dokument koji je ,,putokaz” na putu pripreme slobodnih i fer izbora.

Kako će nam izbori biti slobodni i fer, ako smo na prethodnim izborima dokazali aferu Snimak, tj. zapošljavanje kao zloupotrebu, ako sada ne budemo transparentni prema ovoj temi – ko radi, ko se zapošljava, kako i po kojim kriterijumima. Kako će biti slobodni i fer ako ne znamo kakvi su budžeti, kako se troši novac iz budžeta, ,,naš novac”. Neka bude transparentno. A ako već nije, jer naš sistem ,,boluje” od tajnosti, onda neka podatke o ovim temama saopšte kontrolori nakon temeljnog uvida.

Što se mene tiče, kada budem imala sve informacije na koje mi pravo daje Zakon, napraviću dobar uvid u stanje sistema zdravstva, sprječavati sve mogućnosti zloupotrebe u izborne svrhe. Nadam se da će ovo biti nova faza u razvoju demokratije u Crnoj Gori i doprinijeti povjerenju u izborni proces.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo