Povežite se sa nama

MONITORING

PREDSTAVNICI OPOZICIJE U KONTROLI VLASTI: Ljubazno opstruiranje

Objavljeno prije

na

Vlada Crne Gore je nedavno imenovala više od sedamdeset opozicionih predstavnika u državnim organima, organima lokalne uprave za poslove finansija i upravljačkim strukturama preduzeća u državnom vlasništvu, koji, u skladu sa Sporazumom o stvara-nju uslova za slobodne i fer izbore, treba da kontrolišu da li ima zloupotreba javnih re-sura uoči predstojećih parlamentarnih izbora.

Imenovanja su obavljena na osnovu jedinstvene opozicione liste koju su Vladi Crne Gore dostavili predsjednici Demosa, GP URA i SDP-a Miodrag Lekić, Žarko Rakčević i Ranko Krivokapić.

Kako su opozicioni predstavnici dočekani, sa čime sve suočavaju, šta su otkrili – pitanja su o kojima smo sa nekima od njih razgovorali, a neki su o tome govorili ovih dana na konferencijama za novinare ili u obraćanju javnosti putem saopštenja.

Milorad Vujović, potpredsjednik Vlade Crne Gore, kaže za Monitor da se na novom poslu suočava sa prećutnom opstrukcijom.

,,Već sam u izjavama pojedinim medijima kazao da se prema članovima mog Kabineta i prema meni odnose ljubazno i bolje nego što smo očekivali. Probleme u komunikaciji nemamo, ali postoji jedna vrsta prećutne opstrukcije koja se ogleda u neblagovremenom dostavljanju podataka i u tome što veliki dio traženih dokumenata još nije dostavljen na uvid, na brojne zahtjeve nije odgovoreno i slično. Kao jedan od problema mogu navesti i odbijanje zahtjeva za koncept javnosti rada Vlade kojim bi novinarima bilo omogućeno da prisustvuju sjednicama Vlade osim kada se raspravlja o tačkama koje su označene stepenom tajnosti”, kaže Vujović.

Radivoje Merdović, pomoćnik direktora Poreske uprave Crne Gore, rekao nam je da je u kolektiv Poreske uprave primljen korektno. „Zatekao sam intenzivnu radnu aktivnost službenika Uprave na identifikaciji i naplati zaostalog poreskog duga. Poreski dug i finansijsku nedisciplinu smatram jednim od najvećih problema naših javnih finansija. Takođe smatram da je glavni uzrok ovom problemu neodgovorno i pogrešno postupanje Ministarstva finansija u proteklih desetak godina. Uvjeren sam da bez ogromnog rada – svi treba da zasučemo rukave, profesionalizma, patriotizma i odgovornog odnosa ne možemo izliječiti ovo bolesno stanje naših javnih finansija”, kaže Merdović u razgovoru za naš list.

Sa kakvim se problemima susreće Boris Marić, ministar zdravlja i socijalnog staranja?

„Ovaj angažman je izazov koji u svom središtu ima tešku i neizvjesnu borbu koja se ne može vidjeti, a rezultat se cijeni u kontekstu javnog promovisanja pronađenih nepravilnosti, zloupotrebe javnih resursa, onemogućavanja zloupotreba, što je jasno pravilo ove igre. Kada pristanete da vodite bitku nema žalbe na pravila, mora se ići do kraja, a protivnici jačanja institucija u Crnoj Gori su još uvijek jaki.

Razni oblici opstrukcije stoje na putu, ali nijesu nezaobalizni. Najznačajniji problem se odnosi ne obim informacija koje kao ministar dobijam i stalnu tendenciju da se stanje prikrije, ‘našminka’ i predstavi boljim nego što jeste. Takođe, na dnevnoj osnovi se suočavam sa različitim interpretacijama i tumačenjima Lex specialisa, što često utiče da pojedini službenici imaju svoj doživljaj o tome šta treba da dostave kao informaciju. To usporava proces, ali ga ne zaustavlja. Informacije koje se pojavljuju kao problem ne samo da ne treba kriti, već treba i biće objavljene i dostupne na uvid široj zainteresovanoj javnosti. To zapravo znači da ne postoji razumijevanje i spremnost za uspostavljanje održivih i transparentnih procedura kojima bi se sistem uredio i važne usluge za građane regulisale po zakonu, što je moj važan cilj i misija zbog koje sam i preuzeo ovu odgovornost. Na ovome ću dalje insistirati u skladu sa svojim ovlašćenjima i mandatom, ubijeđen da se stanje može mijenjati na bolje”, kaže za Monitor Boris Marić.

Prema njegovim riječima nema dileme oko toga da novoizabrani ministri moraju imati pristup bilo kom dokumentu u posjedu ministarstva.

„Prvo, zato što funkciju obavljaju u punom kapacitetu jer su izabrani po Ustavom definisoj proceduri u Skupštini. Drugo, ne manje značajno, zato što ministri, pored primarne obaveze obezbjeđivanja primjene Sporazuma o fer i slobodnim izborima, treba da obezbijede kontinuitet u radu resora na čijem su čelu nalaze, a jedan od bitnih preduslova za to je potpun pristup informacijama. Te aktivnosti oduzimaju najveći dio ionako izuzetno kratkog i ograničenog mandata i tu se krije najveća opasnost koordinirane opstrukcije. Dodatno, dio informacija službenici štite zbog pozivanja na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, što je u mnogim slučajevima neutemeljeno, ali stvari polako izlaze na površinu”.

Značajan nivo opstrukcije i problema odnosi se, kaže Marić, na iznošenje proizvoljnih informacija u javnost kao pokušaj kontraargumentacije na utvrđene nepravilnosti, bilo kroz prizmu demantija ili pokušaja omalovažavanja, u zavisnosti od političkih interesa.

„Nema ništa sporno u tome da se čuje i druga strana, ali to svakako ne može biti u formi obmanjivanja i upornog zamagljivanja činjenica. Kakav god bio epilog ovog političkog eksperimenta, crnogorska društvena i politička, pa i institucionalna zbilja više neće biti ista”, uvjeren je Marić.

Transparentnost rada državnih organa je upravo ono od čega i strahuje vlast koja već dvije i po decenije zloupotrebljava svoju moć, zataškava razne afere i javni interes podređuje sopstvenom. Naši sagovornici kažu da će u ovom kratkom vremenu do izbora biti istrajni da bar javnosti otkriju šta se sve nalazi na tom zapuštenom polju koje kontroliše Đukanovićeva Demokratska partija socijalista.

 

Prof. dr Tatjana Đurišić-Bečanović, generalna direktorica u Ministarstvu prosvjete i kontrolor GP URA. Čuvari poretka u panici

– Opoziciona kontrola vlasti, uprkos brojnim opstrukcijama, već daje rezultate. Niko nije mogao pretpostaviti koliko je vladajuća garnitura opuštena u kršenju zakona. Ali u tome ima i nešto pozitivno – sistem koji nije zasnovan na zakonima nego na njihovom kršenju, veoma je krhke strukture, a zbog svoje ,,opuštenosti”, nosioci takvog sistema ostavljaju dokaze na svakom koraku. Djelatnost kontrolora sigurno će dovesti do ostavki pojedinih funkcionera DPS-a, a neki će biti i krivično gonjeni. Slučaj Jelić je samo uvod u raskrinkavanje i demontiranje sistema zasnovanog na korupciji, organizovanom kriminalu, nepotizmu i ostalim nezakonitostima. Građani Crne Gore mogu uživati u panici koja je zahvatila čuvare poretka, čiji se pad uskoro očekuje.

Ministarstvo prosvjete pokušava da truli obrazovni sistem brani ćutanjem i zadržavanjem informacija. Crnogorski obrazovni sistem pretvoren je u veliku glasačku mašinu DPS-a. Svrha moje kontrolorske funkcije jeste da otkrijem i javnosti prezentiram slučajeve kršenja zakona u oblasti finansija i zapošljavanja. Neregularnosti ima na svim obrazovnim nivoima, ali stanje je najteže u visokom obrazovanju. Međutim, službenici Ministarstva zaduženi za visoko obrazovanje sa mnom ne smiju ni da razgovaraju. Otkako sam došla, nijednom nije održan kolegijum, osim ako ga ne održavaju krijući. Ali njihov stah je za mene indikativan – toliko se plaši samo onaj ko ima mnogo da sakrije.

Svima mora biti jasno da ukoliko učestvuju u nezakonitim radnjama, za to će morati pred zakonom da odgovaraju. Predugo su čuvari poretka navikli da rade što je njima drago, a da nikome ne polažu račune.

Tamara Vujović, pomoćnica ministra zdravlja: Neka bude transparentno

– Poslovica kaže ,,svaki je početak težak”, a naročito je težak angažman od strane opozicije u sistem vladavine i Vlade, i to na način da taj sistem kontrolišete!

Tumačenje odredbi Lex specialisa je izazvalo i dalje stvara nedoumice i dileme, nakon više od mjesec dana od njegovog donošenja. Ali, barem je jasno na koje se sve oblasti on odnosi: zapošljavanje, raspolaganje državnom

imovinom, korišćenje sredstava budžeta, socijalna davanja…

Sistem zdravstva obuhvata sve građane Crne Gore, u sistemu radi oko 8500 ljudi.Potrebno je sagledati ovaj značajni sistem ,,po dubini” iz svih aspekata, uvidjeti koliko je u njemu bilo i koliko ima zloupotrebe u izborne svrhe. Lex specijalis je dokument koji je ,,putokaz” na putu pripreme slobodnih i fer izbora.

Kako će nam izbori biti slobodni i fer, ako smo na prethodnim izborima dokazali aferu Snimak, tj. zapošljavanje kao zloupotrebu, ako sada ne budemo transparentni prema ovoj temi – ko radi, ko se zapošljava, kako i po kojim kriterijumima. Kako će biti slobodni i fer ako ne znamo kakvi su budžeti, kako se troši novac iz budžeta, ,,naš novac”. Neka bude transparentno. A ako već nije, jer naš sistem ,,boluje” od tajnosti, onda neka podatke o ovim temama saopšte kontrolori nakon temeljnog uvida.

Što se mene tiče, kada budem imala sve informacije na koje mi pravo daje Zakon, napraviću dobar uvid u stanje sistema zdravstva, sprječavati sve mogućnosti zloupotrebe u izborne svrhe. Nadam se da će ovo biti nova faza u razvoju demokratije u Crnoj Gori i doprinijeti povjerenju u izborni proces.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRAVOSUĐE, BANKE I ZLOUPOTREBA MOĆI: Falsifikatom do bogatstva?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve više je povoda za sumnje u presude sudova pod komandom Vesne Medenice, tokom trajanja njene funkcije i nakon odlaska sa nje. I Dragan Senić tvrdi da je presudom zasnovanom na falsifikovanom dokumentu (mjenici AA 0889562) oštećen za ogroman novac. Pa traži reviziju i čeka odluku Tužilačkog savjeta

 

Širi se istraga o zloupotrebama nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda i Vrhovne države tužiteljke Vesne Medenice. Više nije o riječ o dva već o četiri predmeta u kojima je, sumnja se, presuđeno tako što su sudije u postupku izvršile njeno naređenje. Ne mareći za činjenice i pravdu.

O načinu na koji je funkcionisalo pravosuđe pod komandom Medenice nedavno je, u Tužilaštvu, svjedočio sudija Osnovnog suda u Herceg Novom Jovan Stanković. Novinarka TV Vijesti Svetlana Đokić predočila nam je dio njegovog iskaza o tome kako je postupio nakon što je Medenica, tada već bivša predsjednica Vrhovnog suda, od njega naručila presudu vršeći, jezikom krivičnog prava, nezakonit uticaj.

„U tom trenutku sam se našao u veoma nezahvalnoj poziciji. Da sam odbio, zamjerio bih joj se, shvatio sam da mi može vrlo lako stvoriti goleme probleme u pravosuđu, a s druge strane otvorio bih prostor za dalje pritiske da se taj predmet što prije završi, a koji bi sigurno uslijedili čim se ona za njega zainteresovala”, objasnio je Stanković u svom iskazu. „I donio sam tu (traženu – prim. Monitora) odluku, smatrajući to u tom trenutku najjednostavnijim rješenjem, da sklonim taj predmet iz kancelarije, a što je najvažnije da skinem nju sa dnevnog reda”.

U zapisniku sa saslušanja zapisano je i opravdanje hercegnovskog sudije. On se, kaže, kaje a nezadovoljne stranke mogu da se – žale.

„Ja, kao i sve sudije parničari u Crnoj Gori, predmete često lomim preko koljena…  U tim uslovima se ponekad donose odluke sa jasnim falinkama samo da bi se predmet riješio”. Pravdajući svoje postupke sudija-svjedok saopštio je da nije mogao da se odupre pritisku Vesne Medenice, ali jeste drugima koji su dolazili iz Višeg ili Apelacionog suda. Sa tih adresa je „u najmanje dva navrata”, dobijao direktne naloge kako da postupi u određenim predmetima. Ali ih, kaže, nije izvršio.

Možemo samo da razmišljamo o tome koliko je sličnih presuda donijeto u crnogorskim sudnicama. Po predočenom modelu: predmet sklonim iz kancelarije, moćnika skinem s dnevnog reda. A možemo i da se zapitamo šta je sa onima kojima su takve presude, jednostavne i efikasne, nanijele nepravdu i, nerijetko, donijele velike egzistencijalne probleme. Posebno ako pretpostavimo, a za to već postoji jak osnov sumnje, da se niz presuda donijetih pod pritiskom onih koji mogu da naruče ili kupe pravdu protezao od najnižih do najviših sudskih instanci. Odnosno, od osnovih do Vrhovnog suda.

Iz arhiva sumnjivih slučajeva izdvojimo jedan. On je dio priče o švajcarskim kreditima koje je nekadašnja Hypo Alpe Adria Banka (HAAB) svojim klijentima isplaćivala u domaćoj valuti (eurima) a nominalno obračunava u švajcarskim francima. Da bi naknadno, na kursnim razlikama, ostvarila ogromnu razliku. Gurajući u probleme i bijedu nekoliko stotina svojih klijenata u Crnoj Gori. I hiljade njih u regionu.

„Poslovanje Hypo Alpe Adria Grupe u Jugoistočnoj Evropi najveći je kriminalni akt nakon Drugog svjetskog rata”, ocijenio je Kristijan Bohler, inspektor austrijske policije i vođa posebnog tima zaduženog za istraživanje afere Hypo u Beču.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA – VOĐA ORGANIZOVANE KRIMINALNE GRUPE?: Od Vrhovnog suda do ZIKS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iskustvo  uči da bi do pravosnažnog okončanja postupka protiv Blaža Jovanića i Vesne Medenice mogle proći godine. Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama njihove vladavine. Ako dobije priliku da se oporavi

 

Nedugo za Vesnom Medenicom, nekadašnjom VDT i višestrukom predsjednicom Vrhovnog suda, u pritvorsku jedinicu spuškog zatvora (ZIKS, ili po novom, UIKS) stigao je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Direktno iz kancelarije nakon što je, prema nezvaničnim informacijama, osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i formirao kriminalnu organizaciju koja je, u makar desetak stečajnih postupaka, stranke oštetila za iznose koji se mjere milionima eura.

I površno upućeni u višedecenijska dešavanja u pravosuđu prepoznali su, u tom spletu okolnosti, još jedno preklapanje u biografijama dvojca koji je, godinama, vedrio i oblačio ovdašnjim sudnicama. I blisko sarađivao – formalno i, sumnja se, neformalno – na predmetima od zajedničkog interesa.

Kada je Blažo Jovanić, sa mjesta parničara i sudije Osnovnog suda u Podgorici, u aprilu 2014, neočekivano izabran za predsjednika Privrednog suda, preskačući uobičajenu dinamiku napredovanja u sudskoj hijerarhiji, analitičari nijesu imali dileme o uzrocima njegovog profesionalnog uzleta. Baš kao ni u ocjeni da je za tu odluku, operativno, najzaslužnija bila Vesna Medenica. Razlike su bile samo u interpretativnim finesama.

Jedni su  imenovanje Jovanića cijenili kao „pokušaj Medenice da zaštiti predmete koji se direktno tiču članova i poslova uže familije Đukanović“, dok su drugi bili direktniji, tvrdeći da je Jovanić „doveden na tu odgovornu funkciju direktno po nalogu Aca i Mila Đukanovića, a sve u cilju da se kontroliše prodaja imovine Kombinata aluminijuma u stečaju“.

Slijed događaja potvrdio je ova predviđanja. Ali i pokazao da se Jovanićeve ambicije nijesu zadržavala samo na zaštiti interesa  prve familije.

Pronevjera novca iz blagajne Vrhovnog suda, 2006. godine, dovela je Jovanića u fokus interesovanja javnosti. On je tada, kao šef  kabineta tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i učestvovao u pronevjeri skoro 330 hiljada eura iz sudske kase.  Jovanić, tada već sudija Osnovnog suda, oslobođen je sumnji usljed nedostatka dokaza (ceh je platila blagajnica).

O kolopletu veza i uticaja svjedoči i epizoda iz poslovne biografije njegovog brata Bora Jovanića. On je, kao carinik, osuđen na godinu zatvora zbog primanja mita u vrijeme kada je Blažo već bio sudija Osnovnog suda. Nakon pola izdržane kazne pomilovao ga je tadašnji predsjednik Filip Vujanović. Na prijedlog Duška Markovića, ministra pravde iz tog doba. Javnost je, zahvaljujući NVO MANS, saznala da je Jovanić vraćen na posao u Upravu carina, suprotno svim zakonskim propisima. Podigla se prevelika prašina, Jovanić je napustio Upravu carina i novi posao našao kod Aca Đukanovića.

Kao sudija Osnovnog suda Blažo Jovanić je opravdao očekivanja svojih zaštitnika i promotera. Po tužbi Stanka Subotića osudio je Monitor. Kada je propao pokušaj da nas osudi za nanošenje duševnog bola kontroverznom tužiocu (čije je saslušanje odbio) Jovanić je Monitor proglasio krivim zato što, navodno, Subotićevo reagovanje nije objavljeno na zakonom propisan način.

Vijesti je osudio zbog prenošenja izjave poslanika Nebojše Medojevića koji je kritikovao (tadašnju) privatizaciju Željezare u Nikšiću i doveo u pitanje kredibilitet njenih novih vlasnika. Isti su, da pomenemo, kasnije pobjegli iz Nikšića ostavljajući dugove a odnoseći sa sobom svu vrjedniju pokretnu imovinu kompanije.

Konačno je dara prevršila mjeru, pa je Jovanić, kao sudija u postupku po tužbi kompanija Lutrija i Džek pot (Sava Grbović i Branislav Mićunović) protiv Daily Pressa (izdavač Vijesti) i MANS-a, izuzet zbog pristrasnosti. Tek nakon trećeg zahtjeva tuženih.

Prelazak na dužnost u Privredni sud, pozicionirao je Jovanića na skali uticaja. Kao što je višestruko uvećao štetu koju je on, sa nove pozicije, proizvodio ovdašnjoj privredi, ali i cijelom društvu.

Njegovim odlukama nepristrasnim sudijama su oduzimani predmeti, nepodobni su premještani sa sistemski važnih funkcija, a protiv nesalomivih su pokretani discilinski postupci s naumom da se, uz pomoć Medenice i njenog Sudskog savjeta, istjeraju iz sudnice.

Jovanić je mandat u Privrednom sudu započeo pomenutom aferom KAP. Kao stečajni sudija u postupku morao je biti u toku prodaje imovine bankrotirale firme. A ona je Veselinu Pejoviću i njegovom Unipromu prodata uz kršenje praktično svih postojećih pravila i procedura.

Stečajni upravnik Veselin Perišić prodao je imovinu koja nije pripadala KAP-u;  Kupac godinama nije platio „kupljeno“; Država i Opština Podgorica častile su ga, nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora, sa nekih 2,5 miliona kvadrata građevinskog zemljišta uz oproštene komunalije, uz sumnje da je taj aranžman ugovoren ranije, mimo znanja drugih potencijalnih kupaca; Stečajni upravnik je novom vlasniku iznajmljivao radnike i iz stečajne mase plaćao fizičko obezbjeđenje (stražare) prodate imovine, a stečaj je okončan tek krajem prošlog ljeta. Povjerioci su namirili manje od 10 odsto svojih (priznatih) potraživanja a Pejović je nekoliko mjeseci kasnije zaustavio proizvodnju u svojoj fabrici.

Nabrojati sve one koji su podnijeli krivične prijave zbog (ne)postupanja stečajnog sudije i upravnika zahtijevalo bi još jedan, makar ovoliki, pasus. Ne znamo, ipak, da li su i  za slučaj KAP  Jovanić i grupa njegovih saradnika privedeni u ponedjeljak. Čekamo zvanične informacije iz SDT-a.

Jovanić, uporedo sa poslom predsjednika Privrednog suda obavlja, ili je obavljao, posao stečajnog sudije u KAP-u, Boksitima, Radoju Dakiću, Vektri Boki, Brodogradilištu Bijela, Onogoštu, uz još nekoliko stotina stečajnih postupaka manje vrijednosti. Karakteristično za većinu njih  je da se radi o kompanijama koje su bile, ili su prešle, u vlasništvo nekog od ovdašnjih pobjednika tranzicije. I da su stečajni postupak u njima pratile sumnje i optužbe zbog brojnih, velikih, zloupotreba.

Veselin Pejović je, uz KAP, kupio i imovinu Boksita u stečaju ali i njihovu koncesiju za kopanje crvene rude. Opet uz brojne kontroverze.

Veselin Barović nije uspio u naumu da državno zemljište, 1,5 miliona kvadrata u zaleđu Velike plaže, urbanizuje i proda kao svoje vlasništvo. Iako je stečajni upravnik Žarko Ostojić (Jovanićev kum i kolega iz afere pljačka Vrhovnog suda) u više navrata oglašavao prodaju tog zemljišta. Znajući da ono ne pripada Solani.

Dragan Brković, vlasnik HTP Boka uhapšen je prošlog ljeta zbog sumnji da je novac dobijen prodajom imovine svog preduzeća u stečaju, umjesto povjeriocima, distribuirao sebi bliskim kompanijama iz nekadašnjeg sistema Vektra (bankrotirala i promijenila vlasnika). Prethodno je, uz pomoć Blaža Jovanića, godinama blokirao  uvođenje stečaja koji su tražile banke kojima je dugovao. Bivši radnici Boke godinama su upozoravali na zloupotrebe ali Jovanić i stečajni upravnik koga je imenovao (navodno, još jedan njegov kum)  nijesu imali sluha za njih. Dok se nije umiješalo SDT.

Kao što je i Vesna Medenica ostajala slijepa na njegove propuste i, moguće, nezakonite radnje.

Udruženje za zaštitu interesa manjinskih akcionara DKP-a (njih je bilo 3.600), nezadovoljno načinom na koji je proveden stečajni postupak u njihovom preduzeću, uložilo je u novembru 2015.  Privrednom sudu zahtjev za reviziju postupka. I ako je u pitanju postupak koji bi trebalo da se rješava po ubrzanoj proceduri, njihov zahtjev čamio je, skriven, sve do jula 2020. Tek tada, nakon skoro pet godina,  proslijeđen je na postupanje Vrhovnom sudu. Sporna imovina je do data trajno izgubljena. Reakcije Medenice nije bilo.

Na krivičnu prijavu koju su protiv Jovanića državnom tužilaštvu podnijeli predstavnici Udruženja još nije bilo zvanične reakcije.

Zanimljiva je i priča sa predmetom vezanim za odluku EPCG-a da od Aca Đukanovića i italijanske A2A kupi većinski paket akcija Rudnika uglja u Pljevljima. Jovanić je taj predmet oduzeo sudiji Nataši Bošković nakon što je ona, dva puta, donosila mjeru privremene zabrane sprječavajući da se taj posao pravno okonča dok se ne razriješe kontroverze koje su ga pratile. I krivične prijave dijela manjiskih akcionara EPCG-a ostale su bez reakcije tužilaštva ali i Sudskog savjeta.

Nabrajanje bi moglo potrajati. Ipak, tek treba da saznamo za šta, konkretno, SDT sumnjiči Jovanića i njegove saradnike. Onda treba napisati optužnicu koju, opet, mora da potvrdi nadležni sud. Odnosno, neko od Jovanićevih kolega – on je i dalje sudija i predsjednik Privrednog suda. Kad sve to prođe predviđenu proceduru predmet treba dovesti do pravosnažne presude.

Iskustvo uči (suđenja za aferu Telekom, Koverta (Slavoljub Stijepović), Carine (Miomir Mugoša) da bi do okončanja tog postupka mogle proći godine. Uz mogućnost da se predmet okonča plaćanjem odštete optuženim pa pravosnažno oslobođenim (Šarić, Kalići…).

Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama vladavine Medenice, Jovanića i njima sličnih. Ako dobije priliku da se oporavi.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo