Povežite se sa nama

MONITORING

NEVOLJE U PRIMJENI ZAKONA O ZARADAMA U JAVNOM SEKTORU: Samo vlast na dobitku

Objavljeno prije

na

ziks-protest

Tri mjeseca primjene Zakona o zaradama u javnom sektoru bila su dovoljna da ukažu na brojna ograničenja i mane tog propisa. Otud se, sa raznih strana, sve glasnije govori o potrebi njegovog mijenjanja i usklađivanja sa našom ekonomskom ali i socijalnim stvarnošću.

,,Aktuelni Zakon o zaradama u javnom sektoru je nepravedan, diskriminatorski i neprimjenjiv u praksi”, ocijenio je početkom mjeseca ,,opozicioni” ministar finansija Raško Konjević. On je dan kasnije dodatno precizirao u razgovorima za televiziju Atlas i radio Antenu M: ,,Zakonom o zaradama u javnom sektoru zadovoljni su funkcioneri, ali nijesu službenici kojim je dominantno trebalo da bude posvećen”.

Konjević objašnjava da su na taj propis ozbiljne primjedbe iznijele brojne insititucije, nekoliko opština, gotovo pa sva komunalna preduzeća, … , sve do zapošljenih u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija. ,,Ukazao sam da taj Zakon u sistemskom smislu nije donio određena rješenja na adekvatan način, a drugi aspekt je da za primjenu tog Zakona u budžetu za 2016. nedostaje nešto više od 15 miliona eura, zbog čega je potreban i rebalans budžeta”, napominje ministar finansija. Nije lako ostaviti po strani primjedbe njegovih kritičara koji podsjećaju da je Vlada, u kojoj je Konjević kao dio tadašnje vladajuće koalicije bio ministar policije i javne uprave, jednoglasno usvojila i parlamentu proslijedila prijedlog zakona o zaradama u javnom sektoru. Ozbiljan novac je u pitanju.

Na finansijske probleme koje je proizveo Zakon o zaradama nedjeljama i(li) mjesecima ukazuje predsjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić. ,,Nije u redu da se predsjedniku opštine poveća plata za 500 ili 600 eura, a nekom službeniku za 50. To neću podržati”, naveo je Šćekić konstatujući da opštini Berane nedostaje nekih 500 hiljada eura da bi sprovela u djelo zamisli autora spornog Zakona. Zgodna ilustracija za, kako se ono kaže, nesaglasje između teorije i prakse.

,,Primjena zakona značila bi enormno i nemoralno povećanje zarada rukovodećeg kadra u odnosu na službenike koji obavljaju značajan dio lokalnih poslova, a posebno bi pogodila zaposlene sa nižom stručnom spremom koji obavljaju teške poslove komunalnog održavanja i službu spasavanja”, ponavlja Ščekić.

Zapravo, ova se primjedba još tokom pripreme Zakona i rasprave koja je prethodila njegovom usvajanju izdvojila kao osnov golemog nezadovoljstva. Prosto – Zakon je spakovan po mjeri vladajuće elite (sve tri grane vlasti) a na uštrb armije profesionalaca iz javnog sektora i zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Dok su zarade predsjednika države, vlade i parlamenta, ministara, poslanika i njihovih najbližih saradnika praktično udvostručene, zapošljeni u državnoj administraciji morali su da se zadovolje obećanom povišicom od 5-6 odsto. Da bi se po primjeni Zakona pokazalo da će neki od njih, zapravo, dobiti manju platu.

Sve to je pratilo tragikomično obrazloženje Vladinih glasnogovornika da se promjenom koeficijanta i povećanjem plate većim od 1.000 eura, ,,samo legalizuje novac koji su funkcioneri i onako dobijali kroz naknade za raznorazne dodatne aktivnosti.

,,Skandalozno je da u Crnoj Gori, državi socijalne pravde, raspon između najnižeg i najvišeg koeficijenta za obračun zarada u javnom sektoru bude 1:12,3 da najviši koeficijent na državnom nivou bude 32, a najniži 2,6”, registrovali su aktivisti Demokrata u svom saopštenju, ,,Na ovaj način su svi državni i lokalni funkcioneri, i zaposleni u njihovim kabinetima, privilegovani u odnosu na najveći broj službenika i namještenika koji su se ovih dana, nakon isplate zarada, suočili sa činjenicom da od povećanja zarada nema ništa, a u nekim slučajevima, zarade su čak i smanjene, zbog smanjene obračunske vrijednosti koeficijenta”.

Stvari su išle dotle da su javnosti, kao ilustracija stanja po usvajanju Zakona, podmetani lažni podaci (kao vrijednost iznosa koji se množi za datim koeficijentom uzimali su 55 umjesto 60,1 euro – što na predsjedničkim platama pravi razliku veću od 200 eura). Sve to da bi se pokazalo kako će politička elita imati plate jedva veće od 2.000 eura. Iako su iste, u stvarnosti, bliže iznosu od 2,5 pa čak i tri hiljade eura (zavisno od godina radnog staža).

Na drugoj strani – među običnim pukom – plate su smanjivane a nezadovoljstvo raslo. ,,Neke plate će biti smanjene na pola, a izvjesne su i brojne tužbe radnika crnogorskih komunalnih preduzeća koje će koštati mnogo više od planiranih ušteda”, rečeno je, krajem maja, na sjednici Odbora za komunalnu privredu pri Privrednoj komori CG.

,,Dovešćemo do toga da će oni koji rade na održavanju javnih površina, sa sadašnjom platom od 470 eura, primati 236”, izračunao je direktor hercegnovske Čistoće Borivoje Bonić. Slične projekcije iznijele su njegove kolege sa svih strana Crne Gore. Korak dalje otišao je Miloš Ražnatović, direktor cetinskog Vodovoda, tvrdnjom da je ,,Ovim zakonom suspendovan princip korporativnog upljavljanja…”.

Dolazimo do drugog bloka rješenja iz usvojenog Zakona koja su, svima koji su ih pokušali primijeniti, donijela velike glavobolje. Jednostavno, riječ je o tome da je zakonodavac u pripremi ovog propisa pod firmu javni sektor strpao sva privredna društva koja su u vlasništvu države ili lokalnih samouprava. Uz nekoliko, uglavnom teško objašnjivih, izuzetaka. Tako su se, na primjer, u crnogorskom javnom sektoru našle i Plantaže, Budvanska i Ulcinjska rivijera ili Crnogorska plovidba, ali nijesu zdravstvo, obrazovanje, instutucije kulture… Zapravo, zakon nije obuhvatio skoro polovinu (23 -25 hiljada) zapošljenih iz javnog sektora koji se, u Crnoj Gori, procjenjuje na nekih 59 – 60 hiljada!?

Da bi zbrka bila kompletna, Vlada je predložila a parlament prihvatio da se Zakon o zaradama ne odnosi na Centralnu banku. Ali isti princip nije važio za regulatorne agencije za energetiku i telekomunikacije, na primjer, iako su i one jednako samostalne i samoodržive. Po istom principu (babi se snilo što joj je bilo milo) zakon se ne odnosi na Elektroprivredu. Ali važi za sva druga infrastrukturna preduzeća.

Konačno, Zakonom o zaradama u javnom sektoru nijesu propisana mnoga zvanja u opštinama. Nema predsjednik skupštine opštine, potpredsjednik opštine, glavni administrator, menadžer, sekretar skupštine…

Sve je to bio razlog da Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) 19. maja podnese Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o zaradama kojim se, kako navode, narušava princip jednakosti pred zakonom, te proklamovana sloboda tržišta, preduzetništva i konkurencije.

,,Smatramo da se zaposleni u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države ili lokalne samouprave ne mogu smatrati zaposlenima u javnom sektoru, iz prostog razloga što ta privredna društva, bez obzira na oblik obavljaja privredne djelatnosti, u cjelosti posluju po propisima koji važe za sve ostale privredne subjekte realnog sektora”, navodi se u analizi UPCG.

Šta sada?

,,Uradili smo u Ministarstvu finansija analizu, definisali osam prioritetnih problema u primjeni tog zakona i tu smo informaciju uputili resornom potpredsjedniku Vlade Vujici Lazoviću koji je pratio sa Radojem Žugićem izradu i primjenu tog zakona”, pohvalio se – i prozvao – ministar Konjević, ,,Očekujem da ćemo u narednih nekoliko dana unutar vladinih tijela otvoriti to pitanje. Pisana informacija je prije desetak dana upućena Lazoviću”. Čekamo.

Da, na kraju, ne ispadne kako priču o Zakonu o zaradama pričamo gledajući na njega, iskuljučivo, očima kritičara i nezadovoljnika. Istina je da je ovaj Zakon osjetno poboljšao (legalne) finansije nekih 800 do 1000 stanovnika Crne Gore zapošljenih na državnim funkcijama koje, prema ocjeni bivšeg ministra finansija Radoja Žugića, ,,ranije nijesu bile finansijski vrjednovane u skladu sa odgovornošću koju nose”.

Pošto u Crnoj Gori radi nekih 160 hiljada zapošljenih, proizilazi da je svaki 20 zapošljeni državni funkcioner. Zato bi se moglo reći da, od masovne vaučerske privatizacije, ovdašnja vlast nije donijela propis koji je tako očigledno poboljšao status većem broju zapošljenih. Druga je priča to što ceh plaća onaj ,,ostatak” od 99,5 odsto.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo