Povežite se sa nama

MONITORING

UKINUTA PRESUDA DARKU ŠARIĆU: Sve po planu

Objavljeno prije

na

Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu Darku Šariću po kojoj je u julu prošle godine bio osuđen na 20 godina zatvora zbog organizovanja šverca kokaina. Naloženo je novo suđenje.

U objavi da je ukinuo presudu, Apelacioni sud nije pojasnio zbog čega je tako odlučio. U saopštenju suda, kako navodi KRIK Srbija, stoji samo da će Šarić ostati u pritvoru do odluke Višeg suda pred kojim će mu se suditi ponovo.

,,Za sada se samo zna da je presuda pala iz proceduralnih razloga”, kaže za Monitor Stevan Dojčinović, urednik KRIK-a i autor knjige o Šariću. Dojčinović nije iznenađen odlukom beogradskog Apelacionog suda. ,,Ukidanje presude Šariću nije iznenađujuće jer su posljednjih godina većina suđenja članovima kriminalnih grupa završena ili oslobađajućim presudama ili zastarenjem. U svakom slučaju, kontroverzni biznismeni i kriminalci su završili na slobodi”, kaže on.

Dojčinović podsjeća da je Šarić kada se predao u martu 2014. godine, kazao da je to učinio jer je ,,u Srbiji sada dobra politička klima”. Ta mu klima izgleda baš godi. Prvo je krajem prošle godine osuđen blagom kaznom od 20 godina zatvora, a ta je presuda sada i ukinuta. Kada je osuđen, mediji u Srbiji su ukazivali da je kazna od 20 godina minimalna jer je Šarić za djelo koje mu se sudilo mogao biti kažnjen i duplo više, sa 40 godina zatvora. Šarić je osuđen zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina vrijednog više od 170 miliona eura. Kristijan Golubović dobio je 14 godina zatvora zbog 25 grama heriona, Hikmet Hajrović 15 godina zbog 14 kilograma heriona, podsjetli su.

Do danas javnost nije upoznata sa detaljima pregovora vlasti i Šarića da se preda. Šarić je predaju ispregovarao sa srpskim političarima, odnosno Ministarstvom pravde, nakon čega se u martu 2014. godine pojavio u Srbiji, podsjetio je KRIK.

Šarić je u sudnici kazao da je bilo više pokušaja da se s njim ispregovara predaja. Kazao je da mu je nuđeno deset godina, ali da mu „nije palo na pamet da prihvati”. Da li mu je obećano manje od deset godina koje prvo nije htio prihvatiti?

Šarić je poznat po vezama sa visokom politikom koje nikada do kraja nijesu rasvijetljene. U sudnici je tvrdio da je žrtva prethodne srpske vlasti na čelu sa Demorkatama i Borisom Tadićem, te njihovim navodnim obračunom sa režimom crnogorskog premijera Mila Đukanovića. Iako su njegovo hapšenje realizovale Vlada Aleksandra Vučića u Srbiji i Đukanovića u Crnoj Gori, Šarić u sudnici nije imao nikakve primjedbe na dvojicu premijera, dok je mnogim drugim političarima i ljudima iz pravosuđa i srbijanske policije crtao mete.

Brojne veze osumnjičenog narkobosa sa crnogorskim vlastima, te Prvom bankom braće Đukanović, objelodanjene u javnosti, nijesu imale nikave posljedice za ovdašnju vlast. Kada je Šariću izrečena kazna, Dejan Milovac iz NVO MANS je pozvao po ko zna koji put crnogorsko tužilaštvo da se pozabav tim vezama. Ništa.

,,Ukidanje presude ne znači nužno da će u ponovljenom procesu Šarić biti oslobođen. Ali ono što već sada zabrinjava je ponašanje medija u Srbiji koji su uglavnom svi prećutali ukidanje presude, a zatim počeli da objavljuju tekstove koji govore o tome da je sam slučaj slab i loš”, kaže Stevan Dojčinović.

Šarić je i tokom suđenja u Beogradu imao podršku pojedinih medija nakačenih na režim, a dokumenta srpske obavještajne službe (BIA) poslužila su u jednom trenutku Šarićevoj odbrani, ali i diskreditaciji tamošnjeg tužilaštva. Tijesna saradnja BIE i srpskog tužilaštva prekinuta je kada je na čelo BIA došao, po predlogu Aleksandra Vučića, Aleksandar Đorđević.

Nakon što je Šarić uhapšen, pojedinci koji su godinama radili na tom slučaju smijenjeni su ili prebačeni na druga radna mjesta. KRIK podsjeća da je Ivica Petrović, bivši šef operative BIA, koji je vodio istragu narkokartela neposredno pred hapšenje Šarića, degradiran na mesto operativca BIA u Obrenovcu. Istražni sudija Dragan Lazarević, koji je potpisivao odobrenja za prisluškivanja i mjere nadzora, premješten je 2014. godine na drugu funkciju.

Vučić je smijenio nekadašnjeg načelnika Uprave kriminalističke policije Srbije Rodoljuba Milovića, kog je Šarić u sudnici optužio da je ,,korumpirani general Papaja” koji mu je navodno smjestio dokaze. Kada ga je smijenio Vučić je kazao da je Milović pošteni policajac. Od tada Milović je bio bez ikakvog zaduženja u MUP-u. „Imao je svoju kancelariju, dolazio na posao, ali je bio bez realne funkcije”, piše Blic ovih dana, nakon što je Milović konačno i penzionisan.

Šarić je u sudnici tvrdio da mu je sve smješteno i zbog bliskih veza sa jednim srpskim biznismenom koji je zbog navodnog političkog progona morao da se krije u inostranstvu. Vjerovalo se da se radi o Stanku Subotiću Canetu, kog je srpsko tužilašvo teretilo za šverc cigareta. Istraga u slučaju Šarić vjerovala je da se Šarićev narkoklan u kokainskom poslu koristio već razrađenim kanalima za šverc cigareta. Subotić je, uz crnogorskog premijera, bio i na italijanskoj optužnici za šverc cigareta, ali je oslobođen optužbi. Novinari OCCRP otkrili su veze Šarića, Subotića i Đukanovićeve Prve banke. Radi se o zajedničkim transakcijama u toj banci. Šarića i Subotića povezivao je i posao u distribuciji štampe.

Presuda protiv Subotića koji je u Srbiji bio osuđen za šverc cigareta takođe je pala pred beogradskim Apelacionim sudom nakon dolaska Vučića na vlast. Apelacioni sud je prvo preinačio presudu, da bi u ponovljenom postupku Subotić bio oslobođen optužbi. Sud je tvrdio da ne postoji dovoljno dokaza kojima bi se potvrdile tvrdnje dijela optužnice, dok je drugi dio optužnice odbijen zbog zastarjelosti.

Šarićev poslovni partner Nebojša Jestrović tvrdio je da je Subotić u kokainskoj piramidi bio zadužen za pranje novca, i da je Šarić kada su krenula hapšenja njegovog klana avionom odletio u Ženevu, na sastanak sa Subotićem.

Još je jedan sastanak sa Subotićem bio u žiži javnosti. Vučićevi bivši politički saborci iz SRS optužili su ga da je oslobađajućom presudom ,,ispunio Subotiću obećanja iz Rica”. Vučić se navodno još 2007. sastajao sa Subotićem i Đukanovićem u hotelu Ric u Parizu. SRS je tvrdio da je na tom sastanku, Subotić postao finasijer Vučićeve partije a da mu je zauzvrat dato obećanje da će biti oslobođen optužbi u Srbiji.

Vučić je tvrdio da je u Ricu samo ,,popio kiselu vodu”. Priznao je da je bio u tom hotelu sa Tomislavom Nikolićem. Nikolić je kazao da je crnogorski premijer bio sa njima u društvu.

Nova klima u Srbiji očito godi i Subotiću.

Darko Šartić je u sudnici, kada je osuđen, saopštio da je ta presuda ,,tek prva runda”. U drugoj rundi je pobijedio. Ko dobija meč, pitanje je sad.

BRAĆA ŠARIĆ I PROCES U CRNOJ GORI
Presude padaju i ovdje

 Presude pripadnicima narkoklana Šarić ukinute su više puta i u Crnoj Gori. Apelacioni sud Crne Gore je krajem prošle godine treći put ukinuo presudu bratu Darka Šarića, Dušku i njegovom poslovnom partneru Jovici Lončaru, koji su se ovdje teretili za pranje para stečenih prodajom kokaina. Novac se, tvrdila je istraga, prao uglavnom preko dvije ovdašnje banke – Hipo Alpe Adria i Prve banke braće Đukanović. Šarić i Lončar osuđeni su 27. februara prošle godine u Višem sudu u Bijelom Polju na po pet i po godina zatvora jer su, prema ocjeni suda, preko kompanije Mat company, od decembra 2007. do kraja 2009. godine, bankarskim i finansijskim poslovanjem oprali više od 19,3 milona eura stečenih prodajom droge. U presudi je bilo navedeno da su prikrili način pribavljanja novca za koji su znali da je stečen krivičnim djelom, prodajom narkotika i uveli ga u legalne novčane tokove u Crnoj Gori. ,,Presuda je donešena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka finansijske struke, zatim bankarske dokumentacije Prve banke i Hipo Alpe Adria banke – kazao je tada sudija Šefkija Đešević. Šarić i Lončar u pritvoru su proveli tri i po godine, nakon čega su, u aprilu prošle godine, pušteni da se brane sa slobode. Šarić je uhapšen 15. novembra 2010, a Lončar u maju 2011. Oni su negirali krivicu i tvrdili da se radi o namještenom postupku, odnosno da su žrtve sudskih procesa koji se protiv Darka Šarića vode u Beogradu. Predstavnici briselske administracije, te strane diplomate više puta su izrazili nezadovoljstvo zbog toga što je ta, kao i presuda u procesu Zavala ukinuta od strane Apelacionog suda. To se pominjalo i u izvještajima EK o napretku Crne Gore. ,,Takav rezultat za nas je razočaravajući, jer su upravo te dvije presude, odnosno slučaja, bili za nas dokaz da je Crna Gora spremna da se bori protiv ovog zla”, ocijenio je svojevremeno bivši ambasador Njemačke Pius Fišer.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo