Povežite se sa nama

MONITORING

UKINUTA PRESUDA DARKU ŠARIĆU: Sve po planu

Objavljeno prije

na

Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu Darku Šariću po kojoj je u julu prošle godine bio osuđen na 20 godina zatvora zbog organizovanja šverca kokaina. Naloženo je novo suđenje.

U objavi da je ukinuo presudu, Apelacioni sud nije pojasnio zbog čega je tako odlučio. U saopštenju suda, kako navodi KRIK Srbija, stoji samo da će Šarić ostati u pritvoru do odluke Višeg suda pred kojim će mu se suditi ponovo.

,,Za sada se samo zna da je presuda pala iz proceduralnih razloga”, kaže za Monitor Stevan Dojčinović, urednik KRIK-a i autor knjige o Šariću. Dojčinović nije iznenađen odlukom beogradskog Apelacionog suda. ,,Ukidanje presude Šariću nije iznenađujuće jer su posljednjih godina većina suđenja članovima kriminalnih grupa završena ili oslobađajućim presudama ili zastarenjem. U svakom slučaju, kontroverzni biznismeni i kriminalci su završili na slobodi”, kaže on.

Dojčinović podsjeća da je Šarić kada se predao u martu 2014. godine, kazao da je to učinio jer je ,,u Srbiji sada dobra politička klima”. Ta mu klima izgleda baš godi. Prvo je krajem prošle godine osuđen blagom kaznom od 20 godina zatvora, a ta je presuda sada i ukinuta. Kada je osuđen, mediji u Srbiji su ukazivali da je kazna od 20 godina minimalna jer je Šarić za djelo koje mu se sudilo mogao biti kažnjen i duplo više, sa 40 godina zatvora. Šarić je osuđen zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina vrijednog više od 170 miliona eura. Kristijan Golubović dobio je 14 godina zatvora zbog 25 grama heriona, Hikmet Hajrović 15 godina zbog 14 kilograma heriona, podsjetli su.

Do danas javnost nije upoznata sa detaljima pregovora vlasti i Šarića da se preda. Šarić je predaju ispregovarao sa srpskim političarima, odnosno Ministarstvom pravde, nakon čega se u martu 2014. godine pojavio u Srbiji, podsjetio je KRIK.

Šarić je u sudnici kazao da je bilo više pokušaja da se s njim ispregovara predaja. Kazao je da mu je nuđeno deset godina, ali da mu „nije palo na pamet da prihvati”. Da li mu je obećano manje od deset godina koje prvo nije htio prihvatiti?

Šarić je poznat po vezama sa visokom politikom koje nikada do kraja nijesu rasvijetljene. U sudnici je tvrdio da je žrtva prethodne srpske vlasti na čelu sa Demorkatama i Borisom Tadićem, te njihovim navodnim obračunom sa režimom crnogorskog premijera Mila Đukanovića. Iako su njegovo hapšenje realizovale Vlada Aleksandra Vučića u Srbiji i Đukanovića u Crnoj Gori, Šarić u sudnici nije imao nikakve primjedbe na dvojicu premijera, dok je mnogim drugim političarima i ljudima iz pravosuđa i srbijanske policije crtao mete.

Brojne veze osumnjičenog narkobosa sa crnogorskim vlastima, te Prvom bankom braće Đukanović, objelodanjene u javnosti, nijesu imale nikave posljedice za ovdašnju vlast. Kada je Šariću izrečena kazna, Dejan Milovac iz NVO MANS je pozvao po ko zna koji put crnogorsko tužilaštvo da se pozabav tim vezama. Ništa.

,,Ukidanje presude ne znači nužno da će u ponovljenom procesu Šarić biti oslobođen. Ali ono što već sada zabrinjava je ponašanje medija u Srbiji koji su uglavnom svi prećutali ukidanje presude, a zatim počeli da objavljuju tekstove koji govore o tome da je sam slučaj slab i loš”, kaže Stevan Dojčinović.

Šarić je i tokom suđenja u Beogradu imao podršku pojedinih medija nakačenih na režim, a dokumenta srpske obavještajne službe (BIA) poslužila su u jednom trenutku Šarićevoj odbrani, ali i diskreditaciji tamošnjeg tužilaštva. Tijesna saradnja BIE i srpskog tužilaštva prekinuta je kada je na čelo BIA došao, po predlogu Aleksandra Vučića, Aleksandar Đorđević.

Nakon što je Šarić uhapšen, pojedinci koji su godinama radili na tom slučaju smijenjeni su ili prebačeni na druga radna mjesta. KRIK podsjeća da je Ivica Petrović, bivši šef operative BIA, koji je vodio istragu narkokartela neposredno pred hapšenje Šarića, degradiran na mesto operativca BIA u Obrenovcu. Istražni sudija Dragan Lazarević, koji je potpisivao odobrenja za prisluškivanja i mjere nadzora, premješten je 2014. godine na drugu funkciju.

Vučić je smijenio nekadašnjeg načelnika Uprave kriminalističke policije Srbije Rodoljuba Milovića, kog je Šarić u sudnici optužio da je ,,korumpirani general Papaja” koji mu je navodno smjestio dokaze. Kada ga je smijenio Vučić je kazao da je Milović pošteni policajac. Od tada Milović je bio bez ikakvog zaduženja u MUP-u. „Imao je svoju kancelariju, dolazio na posao, ali je bio bez realne funkcije”, piše Blic ovih dana, nakon što je Milović konačno i penzionisan.

Šarić je u sudnici tvrdio da mu je sve smješteno i zbog bliskih veza sa jednim srpskim biznismenom koji je zbog navodnog političkog progona morao da se krije u inostranstvu. Vjerovalo se da se radi o Stanku Subotiću Canetu, kog je srpsko tužilašvo teretilo za šverc cigareta. Istraga u slučaju Šarić vjerovala je da se Šarićev narkoklan u kokainskom poslu koristio već razrađenim kanalima za šverc cigareta. Subotić je, uz crnogorskog premijera, bio i na italijanskoj optužnici za šverc cigareta, ali je oslobođen optužbi. Novinari OCCRP otkrili su veze Šarića, Subotića i Đukanovićeve Prve banke. Radi se o zajedničkim transakcijama u toj banci. Šarića i Subotića povezivao je i posao u distribuciji štampe.

Presuda protiv Subotića koji je u Srbiji bio osuđen za šverc cigareta takođe je pala pred beogradskim Apelacionim sudom nakon dolaska Vučića na vlast. Apelacioni sud je prvo preinačio presudu, da bi u ponovljenom postupku Subotić bio oslobođen optužbi. Sud je tvrdio da ne postoji dovoljno dokaza kojima bi se potvrdile tvrdnje dijela optužnice, dok je drugi dio optužnice odbijen zbog zastarjelosti.

Šarićev poslovni partner Nebojša Jestrović tvrdio je da je Subotić u kokainskoj piramidi bio zadužen za pranje novca, i da je Šarić kada su krenula hapšenja njegovog klana avionom odletio u Ženevu, na sastanak sa Subotićem.

Još je jedan sastanak sa Subotićem bio u žiži javnosti. Vučićevi bivši politički saborci iz SRS optužili su ga da je oslobađajućom presudom ,,ispunio Subotiću obećanja iz Rica”. Vučić se navodno još 2007. sastajao sa Subotićem i Đukanovićem u hotelu Ric u Parizu. SRS je tvrdio da je na tom sastanku, Subotić postao finasijer Vučićeve partije a da mu je zauzvrat dato obećanje da će biti oslobođen optužbi u Srbiji.

Vučić je tvrdio da je u Ricu samo ,,popio kiselu vodu”. Priznao je da je bio u tom hotelu sa Tomislavom Nikolićem. Nikolić je kazao da je crnogorski premijer bio sa njima u društvu.

Nova klima u Srbiji očito godi i Subotiću.

Darko Šartić je u sudnici, kada je osuđen, saopštio da je ta presuda ,,tek prva runda”. U drugoj rundi je pobijedio. Ko dobija meč, pitanje je sad.

BRAĆA ŠARIĆ I PROCES U CRNOJ GORI
Presude padaju i ovdje

 Presude pripadnicima narkoklana Šarić ukinute su više puta i u Crnoj Gori. Apelacioni sud Crne Gore je krajem prošle godine treći put ukinuo presudu bratu Darka Šarića, Dušku i njegovom poslovnom partneru Jovici Lončaru, koji su se ovdje teretili za pranje para stečenih prodajom kokaina. Novac se, tvrdila je istraga, prao uglavnom preko dvije ovdašnje banke – Hipo Alpe Adria i Prve banke braće Đukanović. Šarić i Lončar osuđeni su 27. februara prošle godine u Višem sudu u Bijelom Polju na po pet i po godina zatvora jer su, prema ocjeni suda, preko kompanije Mat company, od decembra 2007. do kraja 2009. godine, bankarskim i finansijskim poslovanjem oprali više od 19,3 milona eura stečenih prodajom droge. U presudi je bilo navedeno da su prikrili način pribavljanja novca za koji su znali da je stečen krivičnim djelom, prodajom narkotika i uveli ga u legalne novčane tokove u Crnoj Gori. ,,Presuda je donešena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka finansijske struke, zatim bankarske dokumentacije Prve banke i Hipo Alpe Adria banke – kazao je tada sudija Šefkija Đešević. Šarić i Lončar u pritvoru su proveli tri i po godine, nakon čega su, u aprilu prošle godine, pušteni da se brane sa slobode. Šarić je uhapšen 15. novembra 2010, a Lončar u maju 2011. Oni su negirali krivicu i tvrdili da se radi o namještenom postupku, odnosno da su žrtve sudskih procesa koji se protiv Darka Šarića vode u Beogradu. Predstavnici briselske administracije, te strane diplomate više puta su izrazili nezadovoljstvo zbog toga što je ta, kao i presuda u procesu Zavala ukinuta od strane Apelacionog suda. To se pominjalo i u izvještajima EK o napretku Crne Gore. ,,Takav rezultat za nas je razočaravajući, jer su upravo te dvije presude, odnosno slučaja, bili za nas dokaz da je Crna Gora spremna da se bori protiv ovog zla”, ocijenio je svojevremeno bivši ambasador Njemačke Pius Fišer.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo