Povežite se sa nama

MONITORING

UKINUTA PRESUDA DARKU ŠARIĆU: Sve po planu

Objavljeno prije

na

Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu Darku Šariću po kojoj je u julu prošle godine bio osuđen na 20 godina zatvora zbog organizovanja šverca kokaina. Naloženo je novo suđenje.

U objavi da je ukinuo presudu, Apelacioni sud nije pojasnio zbog čega je tako odlučio. U saopštenju suda, kako navodi KRIK Srbija, stoji samo da će Šarić ostati u pritvoru do odluke Višeg suda pred kojim će mu se suditi ponovo.

,,Za sada se samo zna da je presuda pala iz proceduralnih razloga”, kaže za Monitor Stevan Dojčinović, urednik KRIK-a i autor knjige o Šariću. Dojčinović nije iznenađen odlukom beogradskog Apelacionog suda. ,,Ukidanje presude Šariću nije iznenađujuće jer su posljednjih godina većina suđenja članovima kriminalnih grupa završena ili oslobađajućim presudama ili zastarenjem. U svakom slučaju, kontroverzni biznismeni i kriminalci su završili na slobodi”, kaže on.

Dojčinović podsjeća da je Šarić kada se predao u martu 2014. godine, kazao da je to učinio jer je ,,u Srbiji sada dobra politička klima”. Ta mu klima izgleda baš godi. Prvo je krajem prošle godine osuđen blagom kaznom od 20 godina zatvora, a ta je presuda sada i ukinuta. Kada je osuđen, mediji u Srbiji su ukazivali da je kazna od 20 godina minimalna jer je Šarić za djelo koje mu se sudilo mogao biti kažnjen i duplo više, sa 40 godina zatvora. Šarić je osuđen zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina vrijednog više od 170 miliona eura. Kristijan Golubović dobio je 14 godina zatvora zbog 25 grama heriona, Hikmet Hajrović 15 godina zbog 14 kilograma heriona, podsjetli su.

Do danas javnost nije upoznata sa detaljima pregovora vlasti i Šarića da se preda. Šarić je predaju ispregovarao sa srpskim političarima, odnosno Ministarstvom pravde, nakon čega se u martu 2014. godine pojavio u Srbiji, podsjetio je KRIK.

Šarić je u sudnici kazao da je bilo više pokušaja da se s njim ispregovara predaja. Kazao je da mu je nuđeno deset godina, ali da mu „nije palo na pamet da prihvati”. Da li mu je obećano manje od deset godina koje prvo nije htio prihvatiti?

Šarić je poznat po vezama sa visokom politikom koje nikada do kraja nijesu rasvijetljene. U sudnici je tvrdio da je žrtva prethodne srpske vlasti na čelu sa Demorkatama i Borisom Tadićem, te njihovim navodnim obračunom sa režimom crnogorskog premijera Mila Đukanovića. Iako su njegovo hapšenje realizovale Vlada Aleksandra Vučića u Srbiji i Đukanovića u Crnoj Gori, Šarić u sudnici nije imao nikakve primjedbe na dvojicu premijera, dok je mnogim drugim političarima i ljudima iz pravosuđa i srbijanske policije crtao mete.

Brojne veze osumnjičenog narkobosa sa crnogorskim vlastima, te Prvom bankom braće Đukanović, objelodanjene u javnosti, nijesu imale nikave posljedice za ovdašnju vlast. Kada je Šariću izrečena kazna, Dejan Milovac iz NVO MANS je pozvao po ko zna koji put crnogorsko tužilaštvo da se pozabav tim vezama. Ništa.

,,Ukidanje presude ne znači nužno da će u ponovljenom procesu Šarić biti oslobođen. Ali ono što već sada zabrinjava je ponašanje medija u Srbiji koji su uglavnom svi prećutali ukidanje presude, a zatim počeli da objavljuju tekstove koji govore o tome da je sam slučaj slab i loš”, kaže Stevan Dojčinović.

Šarić je i tokom suđenja u Beogradu imao podršku pojedinih medija nakačenih na režim, a dokumenta srpske obavještajne službe (BIA) poslužila su u jednom trenutku Šarićevoj odbrani, ali i diskreditaciji tamošnjeg tužilaštva. Tijesna saradnja BIE i srpskog tužilaštva prekinuta je kada je na čelo BIA došao, po predlogu Aleksandra Vučića, Aleksandar Đorđević.

Nakon što je Šarić uhapšen, pojedinci koji su godinama radili na tom slučaju smijenjeni su ili prebačeni na druga radna mjesta. KRIK podsjeća da je Ivica Petrović, bivši šef operative BIA, koji je vodio istragu narkokartela neposredno pred hapšenje Šarića, degradiran na mesto operativca BIA u Obrenovcu. Istražni sudija Dragan Lazarević, koji je potpisivao odobrenja za prisluškivanja i mjere nadzora, premješten je 2014. godine na drugu funkciju.

Vučić je smijenio nekadašnjeg načelnika Uprave kriminalističke policije Srbije Rodoljuba Milovića, kog je Šarić u sudnici optužio da je ,,korumpirani general Papaja” koji mu je navodno smjestio dokaze. Kada ga je smijenio Vučić je kazao da je Milović pošteni policajac. Od tada Milović je bio bez ikakvog zaduženja u MUP-u. „Imao je svoju kancelariju, dolazio na posao, ali je bio bez realne funkcije”, piše Blic ovih dana, nakon što je Milović konačno i penzionisan.

Šarić je u sudnici tvrdio da mu je sve smješteno i zbog bliskih veza sa jednim srpskim biznismenom koji je zbog navodnog političkog progona morao da se krije u inostranstvu. Vjerovalo se da se radi o Stanku Subotiću Canetu, kog je srpsko tužilašvo teretilo za šverc cigareta. Istraga u slučaju Šarić vjerovala je da se Šarićev narkoklan u kokainskom poslu koristio već razrađenim kanalima za šverc cigareta. Subotić je, uz crnogorskog premijera, bio i na italijanskoj optužnici za šverc cigareta, ali je oslobođen optužbi. Novinari OCCRP otkrili su veze Šarića, Subotića i Đukanovićeve Prve banke. Radi se o zajedničkim transakcijama u toj banci. Šarića i Subotića povezivao je i posao u distribuciji štampe.

Presuda protiv Subotića koji je u Srbiji bio osuđen za šverc cigareta takođe je pala pred beogradskim Apelacionim sudom nakon dolaska Vučića na vlast. Apelacioni sud je prvo preinačio presudu, da bi u ponovljenom postupku Subotić bio oslobođen optužbi. Sud je tvrdio da ne postoji dovoljno dokaza kojima bi se potvrdile tvrdnje dijela optužnice, dok je drugi dio optužnice odbijen zbog zastarjelosti.

Šarićev poslovni partner Nebojša Jestrović tvrdio je da je Subotić u kokainskoj piramidi bio zadužen za pranje novca, i da je Šarić kada su krenula hapšenja njegovog klana avionom odletio u Ženevu, na sastanak sa Subotićem.

Još je jedan sastanak sa Subotićem bio u žiži javnosti. Vučićevi bivši politički saborci iz SRS optužili su ga da je oslobađajućom presudom ,,ispunio Subotiću obećanja iz Rica”. Vučić se navodno još 2007. sastajao sa Subotićem i Đukanovićem u hotelu Ric u Parizu. SRS je tvrdio da je na tom sastanku, Subotić postao finasijer Vučićeve partije a da mu je zauzvrat dato obećanje da će biti oslobođen optužbi u Srbiji.

Vučić je tvrdio da je u Ricu samo ,,popio kiselu vodu”. Priznao je da je bio u tom hotelu sa Tomislavom Nikolićem. Nikolić je kazao da je crnogorski premijer bio sa njima u društvu.

Nova klima u Srbiji očito godi i Subotiću.

Darko Šartić je u sudnici, kada je osuđen, saopštio da je ta presuda ,,tek prva runda”. U drugoj rundi je pobijedio. Ko dobija meč, pitanje je sad.

BRAĆA ŠARIĆ I PROCES U CRNOJ GORI
Presude padaju i ovdje

 Presude pripadnicima narkoklana Šarić ukinute su više puta i u Crnoj Gori. Apelacioni sud Crne Gore je krajem prošle godine treći put ukinuo presudu bratu Darka Šarića, Dušku i njegovom poslovnom partneru Jovici Lončaru, koji su se ovdje teretili za pranje para stečenih prodajom kokaina. Novac se, tvrdila je istraga, prao uglavnom preko dvije ovdašnje banke – Hipo Alpe Adria i Prve banke braće Đukanović. Šarić i Lončar osuđeni su 27. februara prošle godine u Višem sudu u Bijelom Polju na po pet i po godina zatvora jer su, prema ocjeni suda, preko kompanije Mat company, od decembra 2007. do kraja 2009. godine, bankarskim i finansijskim poslovanjem oprali više od 19,3 milona eura stečenih prodajom droge. U presudi je bilo navedeno da su prikrili način pribavljanja novca za koji su znali da je stečen krivičnim djelom, prodajom narkotika i uveli ga u legalne novčane tokove u Crnoj Gori. ,,Presuda je donešena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka finansijske struke, zatim bankarske dokumentacije Prve banke i Hipo Alpe Adria banke – kazao je tada sudija Šefkija Đešević. Šarić i Lončar u pritvoru su proveli tri i po godine, nakon čega su, u aprilu prošle godine, pušteni da se brane sa slobode. Šarić je uhapšen 15. novembra 2010, a Lončar u maju 2011. Oni su negirali krivicu i tvrdili da se radi o namještenom postupku, odnosno da su žrtve sudskih procesa koji se protiv Darka Šarića vode u Beogradu. Predstavnici briselske administracije, te strane diplomate više puta su izrazili nezadovoljstvo zbog toga što je ta, kao i presuda u procesu Zavala ukinuta od strane Apelacionog suda. To se pominjalo i u izvještajima EK o napretku Crne Gore. ,,Takav rezultat za nas je razočaravajući, jer su upravo te dvije presude, odnosno slučaja, bili za nas dokaz da je Crna Gora spremna da se bori protiv ovog zla”, ocijenio je svojevremeno bivši ambasador Njemačke Pius Fišer.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U PREDMETU DRŽAVNI UDAR: U krug

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon najnovije oslobađajuće presude u predmetu državni udar, istina o tom slučaju nije ništa bliže. Različite verzije sudskih instanci i tužilaštva o tome šta se dogodilo u jesen 2016., dodatno pojačavaju utisak  da su istina i institucije i dalje u službi političkih interesa

 

 

Lideri Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Andrija MandićMilan Knežević oslobođeni su krajem prethodne sedmice  optužbi u predmetu poznatom kao “državni udar”, navodnom pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Presudu je izreklo Vijeće Višeg suda u Podgorici na čijem je čelu Zoran Radović, koji je nedavno zamijenio Borisa Savića na poziciji predsjednika tog suda.

“Da bi se neko oglasio krivim za neko krivično djelo mora postojati izvjesnost u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnog djela…Ovakve izvjesnosti u konkretnom slučaju nema te je sud donio presudu da se optuženi oslobađaju od optužbe jer nije dokazano da su učinili krivična djela za koje ih tereti specijalno tužilaštvo”, obrazložio je svoju odluku Radović. Takođe,konstatovao je i i da su sve radnje  navedene u optužnici  “pripremne radnje za terorizam”, te da nije dokazano da je započela radnja izvršenja “jer od svog tog silnog oružja i opreme jedino što je unijeto u Crnu Goru su dva telefona ‘lenovo'”.

Radović je ocijenio i da je “put ovom sudu  bio olakšan do utvrđivanja pravednog i potpunog činjeničnog stanja rješenjem Apelacionog suda kojim je ukinuta prva presuda i koji sadrži precizne upute kako se treba postupti u ponovnom postupku”.

Oslobađajuća presuda Višeg suda donijeta je u ponovljenom postupku. Prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima Mandić i Knežević, osuđeni su na ukupno 70 godina zatvora. Tu presudu donijela je sutkinja Suzana Mugoša, a ukinuo ju je Apelacioni sud u februaru 2021. godine. Sutkinja Mugoša tvrdila je da “vjeruje da je presuda Apelacionog  kupljena”. Zbog te tvrdnje Mugoši je izrečena disciplinska kazna- 30 odsto na platu  tri mjeseca  i zabrana napredovanja dvije godine. Protiv nje je disciplinski postupak podnio tadašnji predsjednik Višeg suda Boris Savić.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

“Da li se za ovo tužilaštvo dogodilo neko krivično djelo nakon 30. avgusta 2020. godine ili su nišanske sprave tužilaštva podešene tako  da se kriminalizuje bivša vlast DPS-a?”,  ponovio je tezu DPS-a i ove sedmice u parlamentu, poslanik te partije Andrija Nikolić.  “Sve ukazuje na to da se radi o združenoj akciji koju pripremaju poltika i mediji, a kasnije razrađuje SDT u svojim akcijama. Pokušaj kriminalizacije DPS-a i lijepljenje etiketa kako je DPS političko krilo mafije i kako ovi ljudi ovdje rade za neku mafiju”, kazao je Nikolić. Zaboravljajući da su predmeti SDT protiv visokih funkcionera tokom prethodne vlasti građeni mahom na skaj prepiskama, te podacima EUROPOL-a. Koji, prateći Nikolićevu logiku, izgleda imaju nešto protiv DPS-a.

Nikolić se u jednom trenutku ipak sjetio skaj dokaza.  “Da li se u tim transkriptima pojavljuju funkcioneri iz sastava nove vlasti nakon 2020. godine? Spominju. Da li to može nešto da znači? Ne znam. Nećemo ništa da tvrdimo, ali vidimo selektivnost u postupanju tužilaštva, kao i u čitanju skaj transkripata”, ocijenio je.

S druge strane, ZBCG ne vidi selektivnost već politiku u tužilaštvu, koja hapsi njihove funkcionere radi balansiranosti. Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocijenio je da je metod rada glavnog specijalnog tužioca i vrhovnog državnog tužioca preslikan od njihovih prethodnika Milivoja Katnića i Ivice Stankovića. “Oni redovno prave balanse nakon svake medijske kritike i političkog saopštenja želeći da pošalju poruku kako su im svi jednaki”, saopštio je Knežević, dodajući da  ono što radi SDT prethodnih nedjelja “predstavlja obrazac ponašanja Katnića iz njegovog zlatnog perioda zato što prave ravnotežu između poslanika koalicije ZBCG i onih koji su mljeli ljude”.

U centru medijskog izvještavanja o ovonedeljnoj parlamentarnoj raspravi o izvještajima pravosuđa, tokom koje se najmanje pričalo upravo o tim dokumentima, našla se Kneževićeva optužba da su mu, kako je kazao, “dolazili da ga ubijede” da glasa za Markovića. Pa da se skupa sa njim, dok je bio kandidat za vrhovnog državnog tužioca, našao na sastanku u kabinetu premijera Milojka Spajića, koji je organizovao aktuelni ministar poravde Andrej Milović.

“Da li se sjećate tog sastanka? Da li smo razgovarali u kabinetu premijera Spajića? I da li sam tad rekao da vas neću podržati zato što mi je puna glava više kumova, pobratima, posestrima u Specijalnom državnom tužilaštvu i u sudovima? Jeste li mi tada rekli da se vi ne odričete vaših kumova? Jesam li saopštio da neću da glasam više, neko je nekome kum, čija sestra je posestrima sa nekim u tužilaštvu, neko je nekome kidao pupak, neko je nekome išao na povojnicu”, kazao je  Knežević.

Marković je odgovorio da je njegovo postupanje „uvijek u skladu sa Ustavom i zakonom“ i da nikad nije prisustvovao bilo kojem sastanku gdje se pregovoralo o tome hoće li on biti VDT.

“Nikad nisam nikome ništa obećao da bih bio VDT. Nikad nisam imao takve komunikacije i nikad nisam posalo bilo koga da utiče na bilo koga da budem izabran. Nisam imao komunikaciju ni sa jednim političarem od kada sam izabran, osim sa ministrima sa kojima sarađujem“, saopštio je.   “Ako je postojao stav da se glasanjem za mene može vršiti politički uticaj na tužilaštvo, to neće biti slučaj” , kazao je.

Lider DPS-a Danijel Živković ocijenio je da neko ne govori istinu:  “Iili Marković danas, ili Milan Knežević juče.”.

Nijesu to jedini detalji koje je Knežević odlučio nakon podužeg vremena da podijeli sa javnošću. On je saopštio i da je sa jednim od aktulenih tužilaca u predmetu “državni udar”, Zoranom Vukčevićem, svojevremeno “jeo svinjetinu” i  razgovarao o tom predmetu, koji se vodi protiv njega i  Andrije Mandića, aktuelnog predsjednika parlamenta.

“Gospodin Vučinić je na Božić prisustvovao jednom ručku koji sam ja organizovao u kući jednog mog prijatelja. Došao čovjek i svašta rekao za ‘državni udar’ – da je to sramota, da je kriminal što rade Katnić i Čađenović i čak me molio da iskoristim svoj uticaj da on bude šef tužilačke organizacije u Podgorici. I umjesto da se čovjek izuzme, jer je jeo svinjetinu sa mnom, on traži da budem osuđen pet godina… Brat ovog drugog, Siniše Milića, dolazi u DNP da traži člansku kartu kako bi ostao savjetnik u jednom državnom preduzeću”, kazao je lider DNP u Parlamentu.

Dio javnosti ukazuje da je Kneževićevo naprasno “otvaranje” u parlamentu uslijedilo nekoliko dana pred presudu u slučaju državni udar.  Izricanje nove presude u tom slučaju očekuje se krajem sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji.

Radi se o  ponovljenom postupku, nakon što su prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima su i lideri ZBCG , osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Ta je presuda poništena prije tri godine u Apelacionom sudu. Novo suđenje počelo je u junu prošle godine, a  završno ročište okončano je prošlog mjeseca.

Specijalno državno tužilaštvo nije promijenilo optužnicu protiv Kneževića i ostalih koju je 2017. godine podiglo SDT na čijem je čelu bio danas pritvoreni bivši Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, a zastupao je takođe pritvoreni tužilac Saša Čađenović. Optužnicu sada zastupaju specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić.

Na kraju,  gotovo bez riječi o onome što je prezentovano u izvještajima o pravosuđu, te razgovora o suštinskoj reformi tužilaštva, jačanju njegovih kapaciteta i organizacionim problemima,  u parlamentu je završena rasprava. Poslanici će se o izvještajima izjasniti naknadno.

Ko je s kime gdje razgovarao, ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja. Jedno je, ipak, sasvim sigurno. Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, sa sigurnošću pokazuju  da se ni  nova vlast  živa ne odriču pokušaja kontrole nad pravosuđem.

Poslanici su nastavili raspravu o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo