Povežite se sa nama

MONITORING

IMOVINSKI KARTONI: Poslanici beskućnici

Objavljeno prije

na

skupstina-crne-gore

Prije nekoliko godina, bilježi internet vijest agencije Rojters, predsjednica Liberije Ellen Johnson-Sirleaf suspendovala je sina i još 45 vladinih zvaničnika zbog toga što nisu prijavili imovinu komisiji za borbu protiv korupcije. To je bio prvi veliki korak njene administracije u borbi protiv korupcije. Poljski ministar saobraćaja, bliski saradnik premijera Donalda Tuska, dao je 2013. ostavku nakon što je istraga pokazala da nije prijavio ručni sat vrijedan četiri hiljade eura. Proljetos je premijer Islanda David Sigmundur Gunlaugson podnio ostavku nakon protesta koji su organizovani čim je objavljeno da je skrivao imovinu u poreskim utočištima otkrivenim u aferi Panama Pejpers. Oko tih papira nije bilo lagodno ni britanskom premijeru Dejvidu Kamerunu. Kod nas može o imovini da laže ko šta hoće – nikome ništa.

Komisija za sprječavanje sukoba interesa raspolagala je 2015. sa 285.696 eura iz državnog budžeta. Od toga su na zakup objekta u kojem rade potrošili 28.800, odnosno 2.400 eura mjesečno. U jakoj konkurenciji te pare su izvjesno u vrhu onih koje se mogu smatrati protraćenim.

Jedan od glavnih ciljeva Komisije, piše u njihovoj zvaničnoj prezentaciji je ,,preventivna djelatnost usmjerena na jačanje svijesti javnih funkcionera da izbjegavaju sukob interesa”. Naglasili su i da je Zakonom o sprječavanju sukoba interesa uvedeno obezbjeđenje zaštite podataka, posebno javnih funkcionera, prilikom obavještenja javnosti od mogućih zloupotreba. “To podrazumijeva da se pojedini podaci moraju objavljivati u skladu sa međunarodnim standardima i Zakonom o zaštiti podataka ličnosti”. Tako su funkcioneri zaštićeni od objavljivanja previše podataka. Kazne za kršenje Zakona o sprječavanju sukoba interesa su od 300 do 1.500 eura.

Široko je polje, dakle, otvoreno funkcionerima da imovinu prijavljuju kako im padne na pamet. Pregledom godišnjih izvještaja za vrijeme obavljanja funkcije, koje podnose poslanici Skupštine Crne Gore, na primjer, jasno se vidi da te papire mnogi ne shvataju preozbiljno.

Potpredsjednik parlamenta Milutin Simović u sedam mandata – od 1997. do 2010. – bio je ministar poljoprivrede. U prvom izvještaju o imovini 2005. zabilježeno je da on i žena mu imaju po kuću u Podgorici. On je imao platu od 350, ona 220 eura. Dogodine je Simovićeva plata porasla 10 eura, njegova kuća je nestala, žena je ostala ostala kućevlasnica, a na ime njihovog sina pojavio se stan od 72 kvadrata. Može se nagađati do mile volje – mogli su nešto prodati, nešto kupiti, ali, zanimljivo, adresa im se mijenjala samo u brojevima jedne te iste ulice – Branka Ćopića. Dobro, što da ne. Ni na jednom mjestu nije prijavljena promjena u iznosu većem od pet hiljada eura što je, po zakonu, obavezno. Godine 2007., Simovići su prinovili plac na Žabrljaku, na ženino ime. Brvnara od 85 kvadrata nikla je u izvještaju 2009., takođe na ime Ljiljane Simović. Budući da se podaci o stanu ili stanovima Simovićeve djece, iz izvještaja u izvještaj mijenjaju, nije moguće zaključiti ni koje od djece ima stan ni o koliko stanova je riječ. Najnoviji izvještaj za 2015. bilježi nepromijenjeno stanje – ako se žena i d djeca naljute, potpredsjednik parlamenta mogao bi da završi na ulici. Nepokretnu imovinu nema.

Filip Vuković, poslanik DPS-a iz Pljevalja, može da posluži kao primjer funkcionera koji prijavljuje nerazumljiv izvještaj. Ovako piše: ,,LIVADA(ZAD.PRAVO U KORIST RUD.UG.PV PO OSN.STAM.KRED)-PLJEVLJA-963m2-vlasnistvo(100%); DVORIŠTE(ZAD.PRAVO U KORIST RUD.UG.PV PO OSN.STAM.KRED)-PLJEVLJA-500m2-vlasnistvo(100%); POR. STAMB.ZGRADA(ZAD.PRAVO U KORIST RUD.UG.PV PO OSN.STAM.KRED)-PLJEVLJA-120m2-vlasnistvo(100%); LIVADA(ZAD.PRAVO U KORIST RUD.UG.PV PO OSN.STAM.KRED)-PLJEVLJA-797m2-vlasnistvo(100%)”. Šta je ZAD. PRAVO teško da razumiju građani za koje radi Komisija i kojoj je posao morao biti da zamoli gospodina Vukovića za prevod.

Poslanik DPS-a Branko Čavor uredno je prijavio da ima stan od 92 kvadrata u Nikšiću. Neobično je da sa platom od preko dvije hiljade eura vozi golfa III iz 1996.

Ljuiđ Ljubo Škrelja nema prijavljeno mjesto stanovanja. Ima velike površine šume, livada, vrtova, njiva. Umjetničke slike neprocijenjene imovine redovno prijavljuje, ne zna se jesu li mu na njivi ili livadi. Još jedan bez adrese.

Familija poslanika Zorana Jelića i funkcionerke Vukice Jelić riješila je da oba stana prijavi na ženino ime, tako da je pitanje glave kuće diskutabilno. I Mićo Orlandić živi u stanu koji je ubrojan u nepokretnu imovinu njegove supruge. Možda ne treba isključiti ni mogućnost da je riječ o njihovom zalaganju za rodnu ravnopravnost.

Poslanik Nikola Gegaj radi od 1994, poslanik je od 2001. Nema kuću ni stan, nema adresu. Ima džip, postariji.

Sličan je po imovini Željko Aprcović, takođe poslanik DPS-a. Ni on, advokat, ni supruga mu, nemaju nepokretne imovine. Imaju pasata starog deset godina i pet hiljada eura u banci.

Damir Šehović, Socijaldemokrata Ivana Brajovića, nema pokretne ni nepokretne imovine, kao ni njegova supruga. Možda plaćaju skup podstanarski stan pa duguju 20 hiljada eura, iako mjesečno zarađuju preko dvije hiljade eura.

Radovan Obradović, poslanik još jedan je poslanik DPS-a bez adrese i sa praznim poljem nepokretne imovine. On ima osrednji auto, supruga star preko trideset godina, golf II. Duguju preko 40.000 eura.

Milan Knežević poslanik Demokratskog fronta nema nepokretne imovine, ina dva automobila. Ni Koča Pavlović nema nepokretnu imovinu. Njihov kolega iz DF-a Janko Vučinić ima dosta neobičan podatak o nepokretnoj imovini: piše da u vlasništvu ima 57 kvadrata zemljišta u Nikšiću. I to tu.

Poslanik SNP-a Darko Šarančić pripada onima koji nemaju nepokretnu imovinu ni na svoje ni na ime nekoga od članova familije.

Azra Jasavić, do prekjuče poslanica Pozitivne, zvanično, od nepokretne imovine ima tridesetšestinu kuća u Rožajama od 72 i 55 kvadrata. Na ime supruga takođe nema upisane nepokretne imovine. Ostaje nejasno gdje poslanica Jasavić drži umjetničke slike vrijedne 35 hiljada eura prijavljene nadležnima.

Potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić, moglo bi čeljade pomisliti, živi u šatoru. Od nepokretne imovine, on i familija mu, imaju plac od 200 kvadrata u Plavu. Kako se dokotrlja do plava golfom starim petnaest godina, ne zna se, kao ni da li je moguće, uz tako skroman život, dugovati banci 10.000 eura.

Rešad Sijarić, poslanik BS-a, u izvještaju za 2015. ima zemlju, nema kuću ni stan. Lani je imao kuću u Baru i drugu u Bijelom Polju.

Genci Nimanbegu, poslanik Force, nema nepokretne imovine. Ima brod i auto.

Poslanik DPS-a Vuk Roćen uredno je prijavio više stanova i ostale imovine, uključujući i gotovinu u banci. Neobično je samo što vozi golfa II iz 1991. Možda voli.

Kad se presabere, bez nepokretne imovine je približno svaki četvrti poslanik. Računajući i one najmlađe koji možda nijesu imali kad da steknu.

Dužni smo da se ogradimo: niko ne može znati sudbinu svakog čovjeka kojeg pomene, pa ni javnog funkcionera. Možda neko u četrdesetima ili pedesetima živi kod roditelja, možda kod tašte.Teorijski, moguće je da je neko, naizgled neobjašnjiv, dug napravo tako što je podigao kredit za liječenje nekog bliskog. Malo je vjerovatno jer, visoko pozicionirani ljudi u ovoj državi se liječe o trošku države – moralo, ne moralo. Ipak, pravi način da nikom ne padne grijeh na dušu je: istina. Ako ste od ljudi dobili glas da budete gdje ste, dužni ste da im pružite informacije o svom životu koje drugi ne moraju. Usput, izbjeći ćete i moguće krive pretpostavke.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo