Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PJESNIČKA MANIFESTACIJA U BIJELOM POLJU: Ratkovićeve ili Karadžićeve večeri

Objavljeno prije

na

I ovogodišnjem pobjedniku Ratkovićevih večeri poezije, ni krivom ni dužnom, društvo će na spisku nagrađenih praviti ratni zločinac Radovan Karadžić.

Nekadašnji vođa bosanskih Srba, kojeg je Međunarodni tribunal u Hagu osudio za ratne zločine i zločine protiv humanosti, književnu Nagradu Risto Ratković dobio je ratne 1993. godine. Nagrađen je za pjesmu čiji naslov personifikuje njegovu ratnu biografiju – Siđimo u gradove da bijemo gadove.

Predsjednik žirija koji je nagradio Karadžića bio je Ranko Jovović, pjesnik i tadašnji poslanik Narodne stranke, a članovi Želidrag Nikčević, pjesnik i tada portparol Narodne stranke, i Stevan Kordić, koji je nakon toga izabran za direktora Crnogorskog narodnog pozorišta.

Nakon što je nagrađen Karadžić, Ratkovićeve nagrade odrekli su se raniji dobitnici crnogorski pjesnici Jevrem Brković i Sreten Perović.

Predsjednik Crne Gore tada je bio Momir Bulatović, a premijer Milo Đukanović. Tadašnja vlast baštinila je ratnu politiku srpskog vožda Slobodana Miloševića i paljanskog vođe Radovana Karadžića, čiji je cilj bio stvaranje Velike Srbije. U to vrijeme crnogorski rezervisti i dobrovoljci „oslobađali” su Dubrovnik i ratovali po Bosni i Hercegovini.

Prošle godine oko dvjesta građana Crne Gore, regiona i Evropske Unije poptisalo je peticiju kojom je zatraženo od predsjednika Opštine Bijelo Polje Aleksandra Žurića da se Karadžiću oduzme Nagrada Risto Ratković.

„Na osnovu člana 57 Ustava Crne Gore, u ime velikog broja građana Bijelog Polja, Crne Gore i regiona javno protestujem zbog toga što još nije pokrenut postupak oduzimanja Književne nagrade Risto Ratković koja je 1993. godine dodjeljena ratnom zločincu Radovanu Karadžiću”, navodi se u pismu koje je Žuriću, u ime potpisnika peticije, uputio Ibrahim Čikić.

,,Od Žurića je, u ime poštovalaca lika i djela modernog romansijera u crnogorskoj književnosti i jednog od njenih najznačajnijih pjesnika, zahtijevano „poništenje dodijeljene Književne nagrade Risto Ratković ratnom zločincu Radovanu Karadžiću”.

Čikić je Žurića zamolio da učini sve što je u njegovoj moći kako bi vratio „čistotu Ristove ličnosti i stvaralaštva uprljanu sramnom odlukom Skupštine Bijelo Polje kojom je Radovanu Karadžiću data književna nagrada Risto Ratković”.

Žurić je izjavio Vijestima da u nadležnosti predsjednika Opštine ne spada “niti dodjeljivanje, niti oduzimanje Književne nagrade Risto Ratković, ali da će razmotriti inicijativu.

Još se čeka da Žurić nađe vremena da razmotri tu inicijativu.

Iz kabineta tadašnjeg ministra kulture Pavla Goranovića Radiju Slobodna Evropa na pitanje da li će peticija biti uzeta u razmatranje diplomatski je odgovoreno – Nagrada Risto Ratković nije državna, pa samim tim Ministarstvo kulture ne može uticati na izbor njenog dobitnika ili na njeno oduzimanje.

Nedavno se opet oglasio Ibrahim Čikić zaključujući da su Ristove večeri poezije promijenile „karakter” u Radovanove večeri genocida.

„Ristove antifašističke ideje zamijenjene su Radovanovim fašističkim! Ova godina je prelomna iz više razloga ali pomenut ću samo jedan. Risto Ratković-Radovan Karadžić neriješeno, rezultat 23:23. Dakle, ova godina je presudna za obraz antifašističkog i slobodnoumnog Bijelog Polja. Tršovog i Ristovog Akova. Ukoliko i dalje ratni zločinac Radovan Karadžić ostane nosilac Ratkovićeve nagrade fašizam je i de fakto i de jure pobijedio u Bijelom Polju i Crnoj Gori”, napisao je Čikić u autorskom tekstu povodom narednih Ratkovićevih večeri poezije, koje se tradicionalno održavaju u Bijelom Polju od 3. do 5. septembra

Čikić je podsjetio da je zbog toga prošle godine neformalna antifašistička grupa građana pokrenula peticiju za oduzimanje nagrade Karadžiću, „koju je za samo jedan dan potpisalo preko dvije stotine ljudi svih nacionalnosti, kako iz Crne Gore tako i iz novonastalih država bivše nam domovine”.

„Očekivali smo da će aktuelni gradonačelnik zato što nije ni na kakav način učestvovao u nagrađivanju Karadžića iskoristiti priliku i podržati ideju. Nažalost, svojim (ne)činjenjem on je čvrsto ostao na pozicijama partije koja tri decenije razara civilizacijske i sve ostale vrijednosti države i društva”, kaže Čikić.

Ovogodišnje Ratkovićeve večeri poezije ušle su u finalne pripreme kao važna regionalna destinacija kulture, izjavio je prije nekoliko dana direktor Kemal Musić.

Zemlja gost 47. Ratkovićevih večeri poezije je Narodna Republika Kina. Specijalni gosti biće jedan od najznačajnijih italijanskih pisaca Klaudio Magris i bosansko-hercegovački akademik Abdulah Sidran.

Na konkurs za ovogodišnju Književnu nagradu Risto Ratković i Nagradu Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina stigle su 32 knjige i 15 rukopisa.

Nagrada Risto Ratković dodjeljuje se za najbolju pjesničku knjigu iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a o nagradi odlučuje petočlani žiri iz tih država.

Pjesnikinja iz Zagreba Lana Derkač za knjigu Posvajanje neba i Tatjana Bijelić iz Banjaluke, za knjigu Karta više za pikarski trans ravnopravno su podijelile Književnu nagradu Risto Ratković na prošlogodišnjim 46. Ratkovićevim večerima poezije.

Svake godine Ratkovićeve večeri poezije okupe brojne autore sa raznih meridijana. Ministarstvo kulture Crne Gore proglasilo je ovu manifestaciju manifestacijom od posebnog značaja za kulturu Crne Gore. Red je da se neko sjeti da bar podrži one koji se zalažu da se oduzme Ratkovićeva nagrada Radovanu Karadžiću zbog koje je na ovu manifestaciju pala velika sjenka.

Sreten Perović, pjesnik: Uz ime zločinca ne može stajati Ratkovićeva nagrada

– Prolazi, evo, četvrtina vijeka otkako se među laureatima Ratkovićeve nagrade našao i ratni komandant ,,Bosanskih Srba” Radovan Karadžić. Te, 1993. dobro se znalo da rat u Bosni odnosi ogromne žrtve, da je Sarajevo sa svake strane opkoljeno, da grad tuku topovi svih kalibara, i bacači i tenkovi, da sarajevsku đecu svirepo ubijaju snajperisti sa okolnih bregova i brda, da gore porodične kuće i istorijske kulturne ustanove (Vijećnica, zgrada Oslobođenja, hoteli), da se u opśednutom gradu umire i zbog nedostatka hrane, vode i ljekova… da je to tragedija kakve dotad nije bilo poslije II svjetskog rata. Danas na Internetu stoji da je Radovan Karadžić ,,Bosanski Srbin”, što je njegov izbor, ali nažalost on je prije svega onaj violentni Crnogorac koji, kao i mnogi njegovi sunarodnici, nije umio da se distancira od pogubne manije ,,veličine i značaja”, što ga je odvelo u podržavanje i predvođenje zločinačke ideje, politike i prakse. Tada, u toj krajnje opasnoj situaciji dva crnogorska pisca, iz protesta što je agresivnom ratnom komandantu (Karadžiću) dodijeljena Ratkovićeva nagrada – su se odrekla tog priznanja. To su bila dva pjesnika: Jevrem Brković, koji je tada bio u izbjeglištvu u Zagrebu, i Sreten Perović, koji je bio u Podgorici. (Zagreb je već bio pod okriljem Evrope i OUN, a Podgorica – izložena svim mogućim nedaćama, od posljedica superinflacije do direktne lične i porodične ugroženosti života onih koji su pisali protiv rata i drugih ,,crnogorskih” zlodjela, pa i o ugrožavanju pisca ovih redova.) Sasvim je razumljiva inicijativa građana Bijelog Polja da uz ime Radovana Karadžića, koga je Haški tribunal osudio za ratne zločine, ne može da stoji nagrada RISTO RATKOVIĆ, da to književno priznanje u ratu nije trebalo nikome dodjeljivatiti, a pogotovo ne agresivnom ratnom komandantu. Znamo kako su postupili Norvežani sa Knutom Hamsunom; zbog njegove saglasnosti sa Hitlerovom ideologijom, građani su mu vratili sve primjerke njegovih djela (a Nobel komitet mu je oprostio taj moralni grijeh i dodijelio Nobelovu nagradu za književnost 1920) makar i književno priznanje, ali toj inicijativi može da se prigovori samo što dolazi poslije četvrt vijeka, a crnogorska narodna poslovica veli: Lako je mrtvom vuku zube izbrojiti.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo