Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PJESNIČKA MANIFESTACIJA U BIJELOM POLJU: Ratkovićeve ili Karadžićeve večeri

Objavljeno prije

na

I ovogodišnjem pobjedniku Ratkovićevih večeri poezije, ni krivom ni dužnom, društvo će na spisku nagrađenih praviti ratni zločinac Radovan Karadžić.

Nekadašnji vođa bosanskih Srba, kojeg je Međunarodni tribunal u Hagu osudio za ratne zločine i zločine protiv humanosti, književnu Nagradu Risto Ratković dobio je ratne 1993. godine. Nagrađen je za pjesmu čiji naslov personifikuje njegovu ratnu biografiju – Siđimo u gradove da bijemo gadove.

Predsjednik žirija koji je nagradio Karadžića bio je Ranko Jovović, pjesnik i tadašnji poslanik Narodne stranke, a članovi Želidrag Nikčević, pjesnik i tada portparol Narodne stranke, i Stevan Kordić, koji je nakon toga izabran za direktora Crnogorskog narodnog pozorišta.

Nakon što je nagrađen Karadžić, Ratkovićeve nagrade odrekli su se raniji dobitnici crnogorski pjesnici Jevrem Brković i Sreten Perović.

Predsjednik Crne Gore tada je bio Momir Bulatović, a premijer Milo Đukanović. Tadašnja vlast baštinila je ratnu politiku srpskog vožda Slobodana Miloševića i paljanskog vođe Radovana Karadžića, čiji je cilj bio stvaranje Velike Srbije. U to vrijeme crnogorski rezervisti i dobrovoljci „oslobađali” su Dubrovnik i ratovali po Bosni i Hercegovini.

Prošle godine oko dvjesta građana Crne Gore, regiona i Evropske Unije poptisalo je peticiju kojom je zatraženo od predsjednika Opštine Bijelo Polje Aleksandra Žurića da se Karadžiću oduzme Nagrada Risto Ratković.

„Na osnovu člana 57 Ustava Crne Gore, u ime velikog broja građana Bijelog Polja, Crne Gore i regiona javno protestujem zbog toga što još nije pokrenut postupak oduzimanja Književne nagrade Risto Ratković koja je 1993. godine dodjeljena ratnom zločincu Radovanu Karadžiću”, navodi se u pismu koje je Žuriću, u ime potpisnika peticije, uputio Ibrahim Čikić.

,,Od Žurića je, u ime poštovalaca lika i djela modernog romansijera u crnogorskoj književnosti i jednog od njenih najznačajnijih pjesnika, zahtijevano „poništenje dodijeljene Književne nagrade Risto Ratković ratnom zločincu Radovanu Karadžiću”.

Čikić je Žurića zamolio da učini sve što je u njegovoj moći kako bi vratio „čistotu Ristove ličnosti i stvaralaštva uprljanu sramnom odlukom Skupštine Bijelo Polje kojom je Radovanu Karadžiću data književna nagrada Risto Ratković”.

Žurić je izjavio Vijestima da u nadležnosti predsjednika Opštine ne spada “niti dodjeljivanje, niti oduzimanje Književne nagrade Risto Ratković, ali da će razmotriti inicijativu.

Još se čeka da Žurić nađe vremena da razmotri tu inicijativu.

Iz kabineta tadašnjeg ministra kulture Pavla Goranovića Radiju Slobodna Evropa na pitanje da li će peticija biti uzeta u razmatranje diplomatski je odgovoreno – Nagrada Risto Ratković nije državna, pa samim tim Ministarstvo kulture ne može uticati na izbor njenog dobitnika ili na njeno oduzimanje.

Nedavno se opet oglasio Ibrahim Čikić zaključujući da su Ristove večeri poezije promijenile „karakter” u Radovanove večeri genocida.

„Ristove antifašističke ideje zamijenjene su Radovanovim fašističkim! Ova godina je prelomna iz više razloga ali pomenut ću samo jedan. Risto Ratković-Radovan Karadžić neriješeno, rezultat 23:23. Dakle, ova godina je presudna za obraz antifašističkog i slobodnoumnog Bijelog Polja. Tršovog i Ristovog Akova. Ukoliko i dalje ratni zločinac Radovan Karadžić ostane nosilac Ratkovićeve nagrade fašizam je i de fakto i de jure pobijedio u Bijelom Polju i Crnoj Gori”, napisao je Čikić u autorskom tekstu povodom narednih Ratkovićevih večeri poezije, koje se tradicionalno održavaju u Bijelom Polju od 3. do 5. septembra

Čikić je podsjetio da je zbog toga prošle godine neformalna antifašistička grupa građana pokrenula peticiju za oduzimanje nagrade Karadžiću, „koju je za samo jedan dan potpisalo preko dvije stotine ljudi svih nacionalnosti, kako iz Crne Gore tako i iz novonastalih država bivše nam domovine”.

„Očekivali smo da će aktuelni gradonačelnik zato što nije ni na kakav način učestvovao u nagrađivanju Karadžića iskoristiti priliku i podržati ideju. Nažalost, svojim (ne)činjenjem on je čvrsto ostao na pozicijama partije koja tri decenije razara civilizacijske i sve ostale vrijednosti države i društva”, kaže Čikić.

Ovogodišnje Ratkovićeve večeri poezije ušle su u finalne pripreme kao važna regionalna destinacija kulture, izjavio je prije nekoliko dana direktor Kemal Musić.

Zemlja gost 47. Ratkovićevih večeri poezije je Narodna Republika Kina. Specijalni gosti biće jedan od najznačajnijih italijanskih pisaca Klaudio Magris i bosansko-hercegovački akademik Abdulah Sidran.

Na konkurs za ovogodišnju Književnu nagradu Risto Ratković i Nagradu Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina stigle su 32 knjige i 15 rukopisa.

Nagrada Risto Ratković dodjeljuje se za najbolju pjesničku knjigu iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a o nagradi odlučuje petočlani žiri iz tih država.

Pjesnikinja iz Zagreba Lana Derkač za knjigu Posvajanje neba i Tatjana Bijelić iz Banjaluke, za knjigu Karta više za pikarski trans ravnopravno su podijelile Književnu nagradu Risto Ratković na prošlogodišnjim 46. Ratkovićevim večerima poezije.

Svake godine Ratkovićeve večeri poezije okupe brojne autore sa raznih meridijana. Ministarstvo kulture Crne Gore proglasilo je ovu manifestaciju manifestacijom od posebnog značaja za kulturu Crne Gore. Red je da se neko sjeti da bar podrži one koji se zalažu da se oduzme Ratkovićeva nagrada Radovanu Karadžiću zbog koje je na ovu manifestaciju pala velika sjenka.

Sreten Perović, pjesnik: Uz ime zločinca ne može stajati Ratkovićeva nagrada

– Prolazi, evo, četvrtina vijeka otkako se među laureatima Ratkovićeve nagrade našao i ratni komandant ,,Bosanskih Srba” Radovan Karadžić. Te, 1993. dobro se znalo da rat u Bosni odnosi ogromne žrtve, da je Sarajevo sa svake strane opkoljeno, da grad tuku topovi svih kalibara, i bacači i tenkovi, da sarajevsku đecu svirepo ubijaju snajperisti sa okolnih bregova i brda, da gore porodične kuće i istorijske kulturne ustanove (Vijećnica, zgrada Oslobođenja, hoteli), da se u opśednutom gradu umire i zbog nedostatka hrane, vode i ljekova… da je to tragedija kakve dotad nije bilo poslije II svjetskog rata. Danas na Internetu stoji da je Radovan Karadžić ,,Bosanski Srbin”, što je njegov izbor, ali nažalost on je prije svega onaj violentni Crnogorac koji, kao i mnogi njegovi sunarodnici, nije umio da se distancira od pogubne manije ,,veličine i značaja”, što ga je odvelo u podržavanje i predvođenje zločinačke ideje, politike i prakse. Tada, u toj krajnje opasnoj situaciji dva crnogorska pisca, iz protesta što je agresivnom ratnom komandantu (Karadžiću) dodijeljena Ratkovićeva nagrada – su se odrekla tog priznanja. To su bila dva pjesnika: Jevrem Brković, koji je tada bio u izbjeglištvu u Zagrebu, i Sreten Perović, koji je bio u Podgorici. (Zagreb je već bio pod okriljem Evrope i OUN, a Podgorica – izložena svim mogućim nedaćama, od posljedica superinflacije do direktne lične i porodične ugroženosti života onih koji su pisali protiv rata i drugih ,,crnogorskih” zlodjela, pa i o ugrožavanju pisca ovih redova.) Sasvim je razumljiva inicijativa građana Bijelog Polja da uz ime Radovana Karadžića, koga je Haški tribunal osudio za ratne zločine, ne može da stoji nagrada RISTO RATKOVIĆ, da to književno priznanje u ratu nije trebalo nikome dodjeljivatiti, a pogotovo ne agresivnom ratnom komandantu. Znamo kako su postupili Norvežani sa Knutom Hamsunom; zbog njegove saglasnosti sa Hitlerovom ideologijom, građani su mu vratili sve primjerke njegovih djela (a Nobel komitet mu je oprostio taj moralni grijeh i dodijelio Nobelovu nagradu za književnost 1920) makar i književno priznanje, ali toj inicijativi može da se prigovori samo što dolazi poslije četvrt vijeka, a crnogorska narodna poslovica veli: Lako je mrtvom vuku zube izbrojiti.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo