Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KORUPCIJA NA LOKALNOM NIVOU: PODGORICA AFERA OKO ZEMLJIŠTA KAP-A: Steže li se obruč oko Mugoše i Pejovića

Objavljeno prije

na

Vještaci koji su po nalogu Specijalnog tužilaštva ispitivali sporni posao ustupanja opštinskog zemljišta novom vlasniku KAP-a Veselinu Pejoviću i njegovom Unipromu, potvrdili su sumnje u nezakonitost ovog posla, kojim je rukovodio Miomir Mugoša, bivši gradonačelnik Podgorice. To je prema izvorima Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) epilog višemjesečne provjere, a pored Mugoše na spisku osumnjičenih mogao bi biti i Veselin Pejović.

Imovina KAP-a je, podsjetimo, u decembru 2012. procijenjena na 183,5 miliona eura. Nakon izlaska ruskog tajkuna Olega Deripaske iz vlasništva nekadašnjeg industrijskog giganta, 2014. stečajna uprava prodaje KAP jedinom ponuđaču kompaniji Uniprom za 28 miliona eura. Taj novac još nije do kraja uplaćen, a osnovna suma je nakon Pejovićevih tužbi umanjena.

U tom periodu KAP je bio samo korisnik, ali ne i vlasnik, gradskog zemljišta u Dajbabama. To je potvrdio čak i gradonačelnik Mugoša objasnivši da je tu lokaciju u vrijeme gradnje fabrike Opština Titograd eksproprisala od privatnih vlasnika i dala samo na korišćenje KAP-u.

No, nakon što je prvi tender za KAP propao, a na drugom se javila samo firma Uniprom, Mugoša mijenja mišljenje. Mnogi smatraju da je presudan bio pritisak iz Vlade Mila Đukanovića koja je bila odlučna da ispuni brojne Pejovićeve zahtjeve. Među njima i onaj o riješavanju imovinskih sporova oko zemljišta.

Odlukom SO Podgorica novom kupcu KAP-a prepisano je čitavih 417.804 kvadrata, koje je Glavni grad, preko javnih oglasa, samo mjesec dana prije toga prodavao po cijenama od 66 do 72 eura po kvadratu. Dakle, ovom odlukom je privatnoj kompaniji poklonjeno zemljište minimalne vrijednosti 26 miliona eura, gotovo onoliko za koliko je KAP prodat Pejoviću.

Ali, tu nije kraj. Drugom odlukom je investitor oslobođen plaćanja naknade za komunalno opremanje zemljišta, koja je na toj lokaciji iznosila 48,80 eura po kvadratu. To je poklon od novih 20 miliona eura, upozoravaju iz opozicije godinama. Ukupno najmanje 40 miliona štete za grad i državu.

Nakon što je dobio opštinsko zemljište, Pejović je na njega upisao hipoteku kod Zapad banke – za kredit, kojim je otplatio polovinu iznosa za kupovinu imovine KAP-a.

Međutim, i novi gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović nastavio je sa Pejovićem kombinacije oko zemljišta koje mu je ustupljeno, a koje je i u ranijim planovima bilo predviđeno za gradnju kolektora za prečišćavanje otpadnih voda. Prema, nedavnim Stijepovićevim najavama, kolektor bi trebalo da se završi tek 2021, iako DPS tu „investiciju vijeka” vrijednu oko 50 miliona, najavljuje biračima još od 2010.

Izvršni direktor Vodovoda i predsjednik podgoričkog odbora DPS-a Vladan Vučelić kaže da se radi o projektu ,,koji je najbolje tehnološko rješenje ne samo u Crnoj Gori nego u Jugoistočnoj Evropi i najjefitniji projekat”.

O kolikoj se jeftinoći radi govori i podatak da je Glavni grad ušao u cijelu priču a da u njegovom vlasništvu nije više parcela u Botunu na kojoj je predviđena gradnja kolektora, jer je Mugoša tu lokaciju poklonio Pejoviću. To je bila jedna od posljednjih Mugošinih poteza pred napuštanje funkcije. Tada je, 30. aprila 2014, u podgoričkom parlamentu izglasana odluka o razgraničenju između Glavnog grada i KAP-a. Suština odluke je da se Opština, zarad novog vlasnika KAP-a, odrekla skoro polovine svoga zemljišta na lokaciji nekadašnjeg industrijskog giganta. Iako se i tada znalo da je u planovima gradskih vlasti kolektor planiran u Botunu!

Zbog toga je glasačka mašinerija DPS-a u podgoričkom parlamentu morala aprila ove godine nanovo da izglasa razmjenu zemljišta između Glavnog grada i Kombinata aluminijuma.

Novom odlukom kompanija Uniprom Glavnom gradu će ustupiti 75.110 kvadrata kod bazena crvenog mulja neophodnih za gradnju kolektora, dok će Uniprom od grada dobiti 99.155 kvadrata na atraktivnim parcelama uz magistralu Podgorica-Petrovac – na kojima je moguća gradnja raznih sadržaja. Uniprom je lokalnoj samoupravi dužan da uplati 978.634 eura na ime razlike u vrijednosti zemljišta, do kraja 2019. godine.

Zanimljivo je da je ovu odluku potpisao predsjednik Skupštine Podgorice Đorđe Suhih, koji je poklanjanje opštinskog zemljišta Unipromu 2014. ovako komentarisao:,,Mi možemo sada naše zemljište koje oni koriste i naše zemljište koje mi koristimo da sa njima sjednemo i da se dogovaramo kome će šta da pripadne. Pa i jedno i drugo je naše. Čije je naše zemljište? KAP-ovo?”.

Opozicija već godinama upozorava da su prekršeni mnogi zakoni, među njima i Zakon o zaštiti konkurencije, jer ostali potencijalni ponuđači nijesu znali da će budućem vlasniku KAP-a pripasti zemljište i brojne druge subvencije i pogodnosti.

MANS je još 2014. godine Vrhovnom državnom tužiocu podnio krivičnu prijavu zbog nezakonite prodaje imovine podgoričke fabrike nikšićkoj firmi Uniprom. Između ostalog naveli su i da ,,Uniprom kvadrat zemljišta kupuje po nevjerovatnih 11 eura po metru kvadratnom, dok mu se objekti, fabrička postrojenja, oprema i invetar bukvalno poklanjaju – zaključenjem ugovora sa Unipromom, Crna Gora odmah gubi preko 20 miliona eura samo po osnovu vrijednosti zemljišta, i ko zna još koliko u budućnosti po osnovu subvencija i oprosta poreza i drugih naknada”.

URA je uoči posljednjeg glasanja u podgoričkom parlamentu za trampu između Uniproma i Glavnog grada podnijela inicijativu za poništavanje razgraničenja iz 2014. Inicijativa je odbijena.

Krčmljenjem opštinskog zemljišta od strane bivšeg gradonačelnika bavila se i komisija koju je 2015. formirao Slavoljub Stijepović. Komisija je pola godine ispitivala dva posla – prodaju zemljišta Glavnog grada Carinama i međusobno razgraničenje zemljišta između Glavnog grada i KAP-a. Rezultati ove istrage poslati su vrhovnom državnom tužilaštvu Ivici Stankoviću.

Vladimir Čađenović, šef kluba odbornika Demokratske Crne Gore (Demokrate), nedavno je izjavio da bi razmjena zemljišta iz aprila morala biti predmet istrage tužilaštva. Da se ovom odlukom mora pozabavi tužilaštvo Čađenović je uvjeren nakon što su nalazi vještaka proslijeđeni Specijalnom tužilaštvu potvrdili sumnje da u poslu koji se odnosi na odluku o utvrđivanju zone KAP-a biznis zonom i odluku o davanju saglasnosti za međusobno razgraničenje zemljišta između Glavnog grada i KAP-a iz aprila 2014. godine, ima nezakonitih radnji.

Miomir Mugoša je u oktobru prošle godine saslušavan u Specijalnom tužilaštvu u okviru istrage o razgraničenju između glavnog grada i KAP-a.

Pokušali smo preko mejla kompanije Uniprom da od Pejovića dobijemo njegovo viđenje ovog slučaja. Javili su nam se neposredno prije zaključenja teksta i kazali da nemaju što da kriju, te da su voljni da, u narednom periodu, dostave svu dokumentaciju o ovom poslu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo