Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NEUPJEŠNO PLANIRANJE U TURIZMU: Svaki ministar svoju strategiju

Objavljeno prije

na

Turistički esnaf u Crnoj Gori očekuje prezentaciju važnog dokumenta, Strateškog marketing plana turizma (SMP) za naredni petogodišnji period od 2017. do 2021. godine, čiju je izradu godinu ranije, u septembru 2016, najavio bivši ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović.

Izrada plana povjerena je španskoj kompaniji THR Asesores, koja je posao dobila nakon sprovedenog javnog tendera, iako je po riječima drugih učesnika na tenderu Ministarstva turizma, ponuda Španaca bila najskuplja, ukupno 160.000 eura.

Prva verzija marketinške strategije biće predstavljena stručnoj javnosti, najznačajnijim turističkim organizacijama i institucijama u Crnoj Gori tokom narednog mjeseca.

SMP predstavlja treći globalni dokument razvoja turizma u Crnoj Gori u poslednjih 16 godina. Izradi Strategije marketinga pristupilo se jer se postavljeni razvojni ciljevi prethodnih studija, turističkog Master plana i Strategije razvoja turizma do 2020. godine, u gotovo nijednom svom cilju nisu ostvarili.

Gvozdenović je tada pojasnio kako su postojećom Strategijom razvoja turizma definisani ciljevi kojim Crna Gora treba da postane visokokvalitetna turistička destinacija, dok SMP treba da da preporuke i analize kako doći do toga cilja. Izrada SMP već kasni za godinu najavljenu u naslovu, pa se njena primjena skraćuje na manje od četiri godine.

Za realizaciju ključnog državnog dokumenta – Strategije razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine, ostalo je još dvije i po godine. Ovaj dokument usvojen krajem 2008. godine, kada je u fotelji ministra turizma sjedio Predrag Nenezić, ostala je, prema ocjenama turističkih stručnjaka i analitičara, samo još jedno, državno mrtvo slovo na papiru.

Pokazalo se kako svaki mnistar turizma u Vladi Crne Gore za svoga mandata donese po jednu „ključnu” i „stratešku” studiju razvoja crnogorskog turizma, koja ničemu ne posluži.

Pored najnovije markentiške strategije, koju pokreće zbog neuspjeha one prethodne, Nenezićeve, Gvozdenović je pripremio i Nacionalnu strategiju održivog razvoja do 2030. godine, kao podlogu dokumentima koji dolaze. To se ogleda u modelima razvoja neizgrađenih prirodnih resursa Crnogorskog primorja koji su u direktnoj suprotnosti sa smjernicama Master plana. Nacionalna strategija forsira izgradnju mixed- use rizorta, stambeno-apartmanskih naselja na vrijednim prioritetnim turističkim lokalitetima, umjesto hotela sa najmanje pet zvjezdica.

Aktuelna Strategija čijoj je izradi pristupio tadašnji ministar Nenezić, predstavlja revidovani Master plan turizma Crne Gore iz 2001. godine, čiji su autori eksperti Njemačkog društva za investicije i razvoj – DEG. Osnovne smjernice i ciljevi ovog sveobuhvatnog plana nisu ostvareni. Prije svega, planirana izgradnja hotelskih kapaciteta, obim i struktura tuirističkog prometa, broj ostvarenih noćenja i mnogi drugi zacrtani ciljevi i dalje su crnogorskom turizmu nedostižni.

Izvorni, prevedeni tekst Master plana ne može se naći na sajtovima Vlade, Ministarstva turizma ili Nacionalne turističke organizacije, pa je Nenezićeva strategija samo „prepjevani” inovirani Master plan.

U zakonodavnom okviru crnogorskog turizma očekuju se velike izmjene koje idu na ruku moćnim i uticajnim krugovima crnogorskih novobogataša i biznismena. Izmjene i dopune Zakona o turizmu su u toku, do sada su u nekoliko navrata održane stručne rasprave na ponuđene predloge. Pored niza noviteta pažnju analitičara privlače odrednice o modelima upravljanja turističkim kapacitetima ili novoj klasifikaciji hotela koji su svrstani u ugostiteljske objekte.

Težište izmjena zakona stavlja se na poslovanje mixed-use risorta, odnosno na mješovita turistička naselja i nove vrste hotela.

Uvode se novi pojmovi u crnogorskoj hotelskoj industriji. Pored klasičnih hotela kakve smo do sada poznavali, pojavljuju se integralni hoteli i mješoviti hoteli koji pored hotelskih, raspolažu sobama i apartmanima za prodaju privatnim licima.

Isto se odnosi i na mješovite rizorte, u kojima se mogu prodavati stanovi, sobe, vile ili apartmani.

Međutim, apsolutna je novina uvođenje obaveznog modela upravljanja mješovitim rizortima, većim hotelima i svim objektima kolektivnog smještaja kojima može upravljati isključivo – upravljač. To je novi zakonski pojam, koji predstavlja privredno društvo ili pravno lice koje upravlja i u cjelosti održava hotele i mixed-use rizorte.

Što znači, da vlasnik hotela ili rizorta, naročito ako je domaće lice, ne može njime i da upravlja. Ta je funkcija namijenjena specijalizovanim menadžment kompanijama, kojih u zemlji uglavnom nema. Mnogi u ovoj odrednici vide pripremanje terena da se raznorazne kompanije sa of-šor destinacija, skrivenih vlasnika, dokopaju budućih hotela i turističkih naselja.

Zakon je pojasnio i kakvu vrstu nekretnina podrazumijevaju rezidencijalne jedinice i vile, koje su dio ponude mješovitih hotela i naselja. Definisano je da su to smještajne jedinice u mješovitom hotelu ili rizortu koje mogu biti predmet pojedinačne prodaje.

Ukoliko se ovi noviteti u Zakonu o turizmu usvoje, država će legalizovati prenošenje nepoželjne stanogradnje u poželjne hotele i turistička naselja i time omogućiti novu vrstu profitiranja kroz navodnu gradnju hotela.

S tim u vezi uveden je i pojam turističkih razvojnih zona, koje su prethodno prostorno rezervisane Gvozdenovićevom Nacionalnom strategijom održivog razvoja, na najatraktivnijim dijelovima morske obale. Na taj način, preko turističkih naselja i mješovitih i integralnih hotela, gradiće se i prodavati nekretnine na obali, rezervisanoj za razvoj visokokvalitenog turizma. Preko mix use rizorta i mješovitih hotela, kupci stanova dobiće svoje parče obale. Dok za investitore u turističkim razvojnim zonama, koje su planirane na zemljištu u vlasništvu države, zakon predviđa set podsticajnih mjera za gradnju.

Podsticajne mjere plus prodaja stanova u prioritetnoj turističkoj zoni dobitna su kombinacija za građevinski lobi i nove investicije.

Preko naručene SMP priprema se promjena funkcionisanja turističkih organizacija. Autori treba da predlože mjere za unapređenje modela upravljanja turizmom i turističkim marketingom na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Lokalne turističke organizacije na primorju ostvaruju zavidne prihode od turističkih taksi a njima upravljaju politički kadrovi iz partija na vlasti u lokalnim upravama, jednako kao i u Nacionalnoj turističkoj organizaciji, samo na državnom nivou. Da li je u pitanju optimizacija rada turističkih organizacija, kako se navodi ili namjera da se primorskim opštinama oduzme još jedan izvor prihoda, milioni eura koji se ubiraju od turističke takse, pojasniće španski turistički eksperti i učesnici debate na predlog Strateškog marketing plana koja se čeka.

Tajni gost

Jedna od zanimljivijih novina predloga nacrta Zakona o turizmu jeste uvođenje funkcije – tajnog gosta čiji je posao dodjela oznake kvaliteta za hotele, simbola Q – kvalitet (quality). Tajnog gosta imenuje ministar turizma, a Ministarstvo utvrđuje standarde kvaliteta i uslove koje hotel mora ispunjavati. U misiju provjere kvaliteta usluga u hotelu čiji vlasnik zatraži prestižnu oznaku Q, šalje se tajni agent Ministarstva i vrši kontrolu na terenu. Za ovu lagodnu funkciju može konkurisati lice dokazano u poznavanju ugostiteljskih usluga, iz zemlje ili inostranstva, svejedno.

Branka PLAMENAC

NEUPJEŠNO PLANIRANJE U TURIZMU: Svaki ministar svoju strategiju

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo