Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NEUPJEŠNO PLANIRANJE U TURIZMU: Svaki ministar svoju strategiju

Objavljeno prije

na

Turistički esnaf u Crnoj Gori očekuje prezentaciju važnog dokumenta, Strateškog marketing plana turizma (SMP) za naredni petogodišnji period od 2017. do 2021. godine, čiju je izradu godinu ranije, u septembru 2016, najavio bivši ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović.

Izrada plana povjerena je španskoj kompaniji THR Asesores, koja je posao dobila nakon sprovedenog javnog tendera, iako je po riječima drugih učesnika na tenderu Ministarstva turizma, ponuda Španaca bila najskuplja, ukupno 160.000 eura.

Prva verzija marketinške strategije biće predstavljena stručnoj javnosti, najznačajnijim turističkim organizacijama i institucijama u Crnoj Gori tokom narednog mjeseca.

SMP predstavlja treći globalni dokument razvoja turizma u Crnoj Gori u poslednjih 16 godina. Izradi Strategije marketinga pristupilo se jer se postavljeni razvojni ciljevi prethodnih studija, turističkog Master plana i Strategije razvoja turizma do 2020. godine, u gotovo nijednom svom cilju nisu ostvarili.

Gvozdenović je tada pojasnio kako su postojećom Strategijom razvoja turizma definisani ciljevi kojim Crna Gora treba da postane visokokvalitetna turistička destinacija, dok SMP treba da da preporuke i analize kako doći do toga cilja. Izrada SMP već kasni za godinu najavljenu u naslovu, pa se njena primjena skraćuje na manje od četiri godine.

Za realizaciju ključnog državnog dokumenta – Strategije razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine, ostalo je još dvije i po godine. Ovaj dokument usvojen krajem 2008. godine, kada je u fotelji ministra turizma sjedio Predrag Nenezić, ostala je, prema ocjenama turističkih stručnjaka i analitičara, samo još jedno, državno mrtvo slovo na papiru.

Pokazalo se kako svaki mnistar turizma u Vladi Crne Gore za svoga mandata donese po jednu „ključnu” i „stratešku” studiju razvoja crnogorskog turizma, koja ničemu ne posluži.

Pored najnovije markentiške strategije, koju pokreće zbog neuspjeha one prethodne, Nenezićeve, Gvozdenović je pripremio i Nacionalnu strategiju održivog razvoja do 2030. godine, kao podlogu dokumentima koji dolaze. To se ogleda u modelima razvoja neizgrađenih prirodnih resursa Crnogorskog primorja koji su u direktnoj suprotnosti sa smjernicama Master plana. Nacionalna strategija forsira izgradnju mixed- use rizorta, stambeno-apartmanskih naselja na vrijednim prioritetnim turističkim lokalitetima, umjesto hotela sa najmanje pet zvjezdica.

Aktuelna Strategija čijoj je izradi pristupio tadašnji ministar Nenezić, predstavlja revidovani Master plan turizma Crne Gore iz 2001. godine, čiji su autori eksperti Njemačkog društva za investicije i razvoj – DEG. Osnovne smjernice i ciljevi ovog sveobuhvatnog plana nisu ostvareni. Prije svega, planirana izgradnja hotelskih kapaciteta, obim i struktura tuirističkog prometa, broj ostvarenih noćenja i mnogi drugi zacrtani ciljevi i dalje su crnogorskom turizmu nedostižni.

Izvorni, prevedeni tekst Master plana ne može se naći na sajtovima Vlade, Ministarstva turizma ili Nacionalne turističke organizacije, pa je Nenezićeva strategija samo „prepjevani” inovirani Master plan.

U zakonodavnom okviru crnogorskog turizma očekuju se velike izmjene koje idu na ruku moćnim i uticajnim krugovima crnogorskih novobogataša i biznismena. Izmjene i dopune Zakona o turizmu su u toku, do sada su u nekoliko navrata održane stručne rasprave na ponuđene predloge. Pored niza noviteta pažnju analitičara privlače odrednice o modelima upravljanja turističkim kapacitetima ili novoj klasifikaciji hotela koji su svrstani u ugostiteljske objekte.

Težište izmjena zakona stavlja se na poslovanje mixed-use risorta, odnosno na mješovita turistička naselja i nove vrste hotela.

Uvode se novi pojmovi u crnogorskoj hotelskoj industriji. Pored klasičnih hotela kakve smo do sada poznavali, pojavljuju se integralni hoteli i mješoviti hoteli koji pored hotelskih, raspolažu sobama i apartmanima za prodaju privatnim licima.

Isto se odnosi i na mješovite rizorte, u kojima se mogu prodavati stanovi, sobe, vile ili apartmani.

Međutim, apsolutna je novina uvođenje obaveznog modela upravljanja mješovitim rizortima, većim hotelima i svim objektima kolektivnog smještaja kojima može upravljati isključivo – upravljač. To je novi zakonski pojam, koji predstavlja privredno društvo ili pravno lice koje upravlja i u cjelosti održava hotele i mixed-use rizorte.

Što znači, da vlasnik hotela ili rizorta, naročito ako je domaće lice, ne može njime i da upravlja. Ta je funkcija namijenjena specijalizovanim menadžment kompanijama, kojih u zemlji uglavnom nema. Mnogi u ovoj odrednici vide pripremanje terena da se raznorazne kompanije sa of-šor destinacija, skrivenih vlasnika, dokopaju budućih hotela i turističkih naselja.

Zakon je pojasnio i kakvu vrstu nekretnina podrazumijevaju rezidencijalne jedinice i vile, koje su dio ponude mješovitih hotela i naselja. Definisano je da su to smještajne jedinice u mješovitom hotelu ili rizortu koje mogu biti predmet pojedinačne prodaje.

Ukoliko se ovi noviteti u Zakonu o turizmu usvoje, država će legalizovati prenošenje nepoželjne stanogradnje u poželjne hotele i turistička naselja i time omogućiti novu vrstu profitiranja kroz navodnu gradnju hotela.

S tim u vezi uveden je i pojam turističkih razvojnih zona, koje su prethodno prostorno rezervisane Gvozdenovićevom Nacionalnom strategijom održivog razvoja, na najatraktivnijim dijelovima morske obale. Na taj način, preko turističkih naselja i mješovitih i integralnih hotela, gradiće se i prodavati nekretnine na obali, rezervisanoj za razvoj visokokvalitenog turizma. Preko mix use rizorta i mješovitih hotela, kupci stanova dobiće svoje parče obale. Dok za investitore u turističkim razvojnim zonama, koje su planirane na zemljištu u vlasništvu države, zakon predviđa set podsticajnih mjera za gradnju.

Podsticajne mjere plus prodaja stanova u prioritetnoj turističkoj zoni dobitna su kombinacija za građevinski lobi i nove investicije.

Preko naručene SMP priprema se promjena funkcionisanja turističkih organizacija. Autori treba da predlože mjere za unapređenje modela upravljanja turizmom i turističkim marketingom na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Lokalne turističke organizacije na primorju ostvaruju zavidne prihode od turističkih taksi a njima upravljaju politički kadrovi iz partija na vlasti u lokalnim upravama, jednako kao i u Nacionalnoj turističkoj organizaciji, samo na državnom nivou. Da li je u pitanju optimizacija rada turističkih organizacija, kako se navodi ili namjera da se primorskim opštinama oduzme još jedan izvor prihoda, milioni eura koji se ubiraju od turističke takse, pojasniće španski turistički eksperti i učesnici debate na predlog Strateškog marketing plana koja se čeka.

Tajni gost

Jedna od zanimljivijih novina predloga nacrta Zakona o turizmu jeste uvođenje funkcije – tajnog gosta čiji je posao dodjela oznake kvaliteta za hotele, simbola Q – kvalitet (quality). Tajnog gosta imenuje ministar turizma, a Ministarstvo utvrđuje standarde kvaliteta i uslove koje hotel mora ispunjavati. U misiju provjere kvaliteta usluga u hotelu čiji vlasnik zatraži prestižnu oznaku Q, šalje se tajni agent Ministarstva i vrši kontrolu na terenu. Za ovu lagodnu funkciju može konkurisati lice dokazano u poznavanju ugostiteljskih usluga, iz zemlje ili inostranstva, svejedno.

Branka PLAMENAC

NEUPJEŠNO PLANIRANJE U TURIZMU: Svaki ministar svoju strategiju

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo