Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NEUPJEŠNO PLANIRANJE U TURIZMU: Svaki ministar svoju strategiju

Objavljeno prije

na

Turistički esnaf u Crnoj Gori očekuje prezentaciju važnog dokumenta, Strateškog marketing plana turizma (SMP) za naredni petogodišnji period od 2017. do 2021. godine, čiju je izradu godinu ranije, u septembru 2016, najavio bivši ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović.

Izrada plana povjerena je španskoj kompaniji THR Asesores, koja je posao dobila nakon sprovedenog javnog tendera, iako je po riječima drugih učesnika na tenderu Ministarstva turizma, ponuda Španaca bila najskuplja, ukupno 160.000 eura.

Prva verzija marketinške strategije biće predstavljena stručnoj javnosti, najznačajnijim turističkim organizacijama i institucijama u Crnoj Gori tokom narednog mjeseca.

SMP predstavlja treći globalni dokument razvoja turizma u Crnoj Gori u poslednjih 16 godina. Izradi Strategije marketinga pristupilo se jer se postavljeni razvojni ciljevi prethodnih studija, turističkog Master plana i Strategije razvoja turizma do 2020. godine, u gotovo nijednom svom cilju nisu ostvarili.

Gvozdenović je tada pojasnio kako su postojećom Strategijom razvoja turizma definisani ciljevi kojim Crna Gora treba da postane visokokvalitetna turistička destinacija, dok SMP treba da da preporuke i analize kako doći do toga cilja. Izrada SMP već kasni za godinu najavljenu u naslovu, pa se njena primjena skraćuje na manje od četiri godine.

Za realizaciju ključnog državnog dokumenta – Strategije razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine, ostalo je još dvije i po godine. Ovaj dokument usvojen krajem 2008. godine, kada je u fotelji ministra turizma sjedio Predrag Nenezić, ostala je, prema ocjenama turističkih stručnjaka i analitičara, samo još jedno, državno mrtvo slovo na papiru.

Pokazalo se kako svaki mnistar turizma u Vladi Crne Gore za svoga mandata donese po jednu „ključnu” i „stratešku” studiju razvoja crnogorskog turizma, koja ničemu ne posluži.

Pored najnovije markentiške strategije, koju pokreće zbog neuspjeha one prethodne, Nenezićeve, Gvozdenović je pripremio i Nacionalnu strategiju održivog razvoja do 2030. godine, kao podlogu dokumentima koji dolaze. To se ogleda u modelima razvoja neizgrađenih prirodnih resursa Crnogorskog primorja koji su u direktnoj suprotnosti sa smjernicama Master plana. Nacionalna strategija forsira izgradnju mixed- use rizorta, stambeno-apartmanskih naselja na vrijednim prioritetnim turističkim lokalitetima, umjesto hotela sa najmanje pet zvjezdica.

Aktuelna Strategija čijoj je izradi pristupio tadašnji ministar Nenezić, predstavlja revidovani Master plan turizma Crne Gore iz 2001. godine, čiji su autori eksperti Njemačkog društva za investicije i razvoj – DEG. Osnovne smjernice i ciljevi ovog sveobuhvatnog plana nisu ostvareni. Prije svega, planirana izgradnja hotelskih kapaciteta, obim i struktura tuirističkog prometa, broj ostvarenih noćenja i mnogi drugi zacrtani ciljevi i dalje su crnogorskom turizmu nedostižni.

Izvorni, prevedeni tekst Master plana ne može se naći na sajtovima Vlade, Ministarstva turizma ili Nacionalne turističke organizacije, pa je Nenezićeva strategija samo „prepjevani” inovirani Master plan.

U zakonodavnom okviru crnogorskog turizma očekuju se velike izmjene koje idu na ruku moćnim i uticajnim krugovima crnogorskih novobogataša i biznismena. Izmjene i dopune Zakona o turizmu su u toku, do sada su u nekoliko navrata održane stručne rasprave na ponuđene predloge. Pored niza noviteta pažnju analitičara privlače odrednice o modelima upravljanja turističkim kapacitetima ili novoj klasifikaciji hotela koji su svrstani u ugostiteljske objekte.

Težište izmjena zakona stavlja se na poslovanje mixed-use risorta, odnosno na mješovita turistička naselja i nove vrste hotela.

Uvode se novi pojmovi u crnogorskoj hotelskoj industriji. Pored klasičnih hotela kakve smo do sada poznavali, pojavljuju se integralni hoteli i mješoviti hoteli koji pored hotelskih, raspolažu sobama i apartmanima za prodaju privatnim licima.

Isto se odnosi i na mješovite rizorte, u kojima se mogu prodavati stanovi, sobe, vile ili apartmani.

Međutim, apsolutna je novina uvođenje obaveznog modela upravljanja mješovitim rizortima, većim hotelima i svim objektima kolektivnog smještaja kojima može upravljati isključivo – upravljač. To je novi zakonski pojam, koji predstavlja privredno društvo ili pravno lice koje upravlja i u cjelosti održava hotele i mixed-use rizorte.

Što znači, da vlasnik hotela ili rizorta, naročito ako je domaće lice, ne može njime i da upravlja. Ta je funkcija namijenjena specijalizovanim menadžment kompanijama, kojih u zemlji uglavnom nema. Mnogi u ovoj odrednici vide pripremanje terena da se raznorazne kompanije sa of-šor destinacija, skrivenih vlasnika, dokopaju budućih hotela i turističkih naselja.

Zakon je pojasnio i kakvu vrstu nekretnina podrazumijevaju rezidencijalne jedinice i vile, koje su dio ponude mješovitih hotela i naselja. Definisano je da su to smještajne jedinice u mješovitom hotelu ili rizortu koje mogu biti predmet pojedinačne prodaje.

Ukoliko se ovi noviteti u Zakonu o turizmu usvoje, država će legalizovati prenošenje nepoželjne stanogradnje u poželjne hotele i turistička naselja i time omogućiti novu vrstu profitiranja kroz navodnu gradnju hotela.

S tim u vezi uveden je i pojam turističkih razvojnih zona, koje su prethodno prostorno rezervisane Gvozdenovićevom Nacionalnom strategijom održivog razvoja, na najatraktivnijim dijelovima morske obale. Na taj način, preko turističkih naselja i mješovitih i integralnih hotela, gradiće se i prodavati nekretnine na obali, rezervisanoj za razvoj visokokvalitenog turizma. Preko mix use rizorta i mješovitih hotela, kupci stanova dobiće svoje parče obale. Dok za investitore u turističkim razvojnim zonama, koje su planirane na zemljištu u vlasništvu države, zakon predviđa set podsticajnih mjera za gradnju.

Podsticajne mjere plus prodaja stanova u prioritetnoj turističkoj zoni dobitna su kombinacija za građevinski lobi i nove investicije.

Preko naručene SMP priprema se promjena funkcionisanja turističkih organizacija. Autori treba da predlože mjere za unapređenje modela upravljanja turizmom i turističkim marketingom na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Lokalne turističke organizacije na primorju ostvaruju zavidne prihode od turističkih taksi a njima upravljaju politički kadrovi iz partija na vlasti u lokalnim upravama, jednako kao i u Nacionalnoj turističkoj organizaciji, samo na državnom nivou. Da li je u pitanju optimizacija rada turističkih organizacija, kako se navodi ili namjera da se primorskim opštinama oduzme još jedan izvor prihoda, milioni eura koji se ubiraju od turističke takse, pojasniće španski turistički eksperti i učesnici debate na predlog Strateškog marketing plana koja se čeka.

Tajni gost

Jedna od zanimljivijih novina predloga nacrta Zakona o turizmu jeste uvođenje funkcije – tajnog gosta čiji je posao dodjela oznake kvaliteta za hotele, simbola Q – kvalitet (quality). Tajnog gosta imenuje ministar turizma, a Ministarstvo utvrđuje standarde kvaliteta i uslove koje hotel mora ispunjavati. U misiju provjere kvaliteta usluga u hotelu čiji vlasnik zatraži prestižnu oznaku Q, šalje se tajni agent Ministarstva i vrši kontrolu na terenu. Za ovu lagodnu funkciju može konkurisati lice dokazano u poznavanju ugostiteljskih usluga, iz zemlje ili inostranstva, svejedno.

Branka PLAMENAC

NEUPJEŠNO PLANIRANJE U TURIZMU: Svaki ministar svoju strategiju

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo