Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VLADA DALA ZELENO SVJETLO ZA CENTRALIZACIJU: Opštinama ostaje samo legalizacija divljih građevina

Objavljeno prije

na

Poslednjeg avgustovskog dana, na svojoj 38. sjednici, Vlada je utvrdila Predlog zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, što je poslednji stepen u proceduri pripreme novih zakonskih rješenja, pred izjašnjavanje poslanika u Skupštini Crne Gore i time stavila tačku na brojne polemike i burne rasprave koje su pratile njegovu izradu.

Premijer Duško Marković ocijenio je predloženi zakon kao kvalitetan strateški dokument i pohvalio nosioce posla, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i ministra Pavla Radulovića za ogroman uloženi napor u njegovoj pripremi.

Riječ je o novom, revolucionarnom konceptu procesa planiranja prostora u Crnoj Gori u odnosu na dosadašnju praksu, koji je izazvao pravu lavinu komentara i negativnih kritika građana, lokalnih uprava, nevladinih i strukovnih organizacija. Kontroverze koje su pratile izradu novog Zakona o planiranju u režiji MORT-a ogledale su se u tome što je ministar Radulović pokušao da obmane javnost i da progura verziju teksta pripremljenu daleko od očiju javnosti, u zatvorenim interesnim krugovima graditeljskih lobija, investitora i političara, koja nije prošla javnu raspravu.

Dokument koji je Vlada utvrdila zapravo je treća verzija izmjena postojećeg zakona o uređenju prostora koji se našao na javnoj raspravi tokom 2016. godine, kao Nacrt zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata. Dok su građani pažljivo analizirali Nacrt i svoje primjedbe i sugestije dostavljali tamo gdje treba, u MORT-u su pravili posve drugačiji dokument, potpuno različit od teksta upućenog na javnu raspravu.

U aprilu ove godine ministar Radulović prezentovao je javnosti Predlog zakona o planiranju i izgradnji, koji je, navodno, prošao javnu raspravu, što je bio grandiozan pokušaj obmane sveukupne stručne i laičke javnosti u Crnoj Gori.

Pritisnut oštrim reakcijama javnosti, naročito argumentacijom lokalnih uprava, Radulović je bio primoran da Predlog vrati u formu Nacrta i sprovede novu javnu raspravu koja je organizovana u periodu od 04. maja do 12. juna ove godine.

Sa ekipom saradnika ministar je potom organizovao turneju po crnogorskim opštinama pokušavajući, bezuspješno naravno, da građanima pojasni smisao i svrhu drastičnih izmjena sistema planiranja, novu zemljišnu politiku, novi način korišćenja prirodnih resursa, nove uslove za gradnju i mnoge druge inovacije usmjerene ka jednom cilju, preuzimanje ingerencija opština na tim poslovima i totalnu centralizaciju odlučivanja.

I sam naziv Zakona o planiranju i izgradnji bio je izložen kritikama, jer ne definiše ni šta se planira ni šta se gradi, te je Vlada konačno utvrdila novi, treći naziv, Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Zvaničan izvještaj sa održane druge javne rasprave nije dostupan javnosti, jer nije okačen na sajtu Ministarstva, na kome se može naći samo onaj prethodni, iz 2016. godine, pa se ne zna kakve su primjedbe građani dostavili.

Međutim, kakve god da su, one nisu uvažene, jer je iznuđena javna rasprava bila samo farsa. Evidentne su samo sitne korekcije u konačnoj verziji zakona, dok je suština promjena u ovoj oblasti ostala netaknuta.

Sve ono što je ministar Radulović obznanio u aprilu, o čemu je Monitor detaljno izvijestio, ostalo je na snazi. Predloženim zakonskim rješenjima uvodi se centralizacija svih poslova u sistemu planiranja prostora na nivou Vlade, odnosno Ministarstva održivog razvoja i turizma. Opštinama se oduzimaju nadležnosti u planiranju prostora kojim inače upravljaju, zatim u poslovima izrade planskih dokumenata, izdavanja građevinskih dozvola i urbanističko-tehničkih uslova za gradnju. Čime se ukida potreba za nizom opštinskih službi, sekretarijata za urbanizam i agencija za planiranje.

Ključna novina jeste ukidanje svih urbanističkih planova na nivou opština, od prostornih do detaljnih urbanističkih planova, državnih i lokalnih studija lokacije i urbanističkih projekata, kojim je do sada, od začetaka urbanističke prakse, uređivan prostor opštinskih teritorija.

Predviđena su samo dva bazna planska dokumenta u državi i to Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije.

Jedna od bitnih promjena jeste – ukidanje građevinske i upotrebne dozvole. Objekat može da se gradi na onovu prijave koja se uz potrbenu dokumentaciju podnosi inspekcijskom organu. Dok je za pribavljanje upotrebne dozvole nadležan – katastar.

Zakon vraća inspekcijske službe urbanizma i građevinarstva pod kapu Ministarstva, čime se nastavljaju lutanja i improvizacije svakog od ministara.

Jedna od novina je i uvođenje funkcije glavnog državnog arhitekte kojeg imenuje Vlada, i glavnog gradskog arhitekte čije je imenovanje u nadležnosti lokalne uprave.

Uvodi se totalna centralizacija upravljanja prostorom u kojoj se i nadležnosti oko postavljanja privremenih objekata u opštinskim atarima, prenose na Ministarstvo.

Primorske opštine već su oštećene oduzimanjem ingerencija u obalnom dijelu koji im je uzurpirala Vlada, gazdujući njime preko preduzeća Morsko dobro.

Posebnu pažnju građana privukle su zakonske odredbe koje se odnose na parcelaciju zemljišta i dokompletiranje urbanističke parcele, kojima se na konfuzan i nejasan način uvodi obaveza otkupa zemljišta na lokaciji određenoj za gradnju. Dopušta se mogućnost da vlasnik veće katastarske parcele, na zajedničkoj urbanističkoj, primora ostale na prodaju zemlje. Uprkos burnim reakcijama vlasnika zemljišta, zakonopisac nije odustao od ovog predloga, koji predstavlja gotovo okosnicu čitavog zakona i prenosi se i na zakonska rješenja o eksproprijaciji zemljišta.

U Predlogu zakona koji je prihvatila Vlada, izbrisan je član koji je definisao objekte od interesa za Crnu Goru. Nije poznato kakav interes Ministarstva stoji iza brisanja popisa državnih i lokalnih objekata od nacionalnog značaja, posebno ako se ima u vidu da su prethodni zakoni o planiranju i izgradnji pretrpjeli više izmjena upravo sa ciljem da država stavi prečat javnog interesa na što veći broj građevina. Za gradnju objekata od javnog interesa država je garantovala značajne beneficije i razne pogodnosti i kreditiranja, posebno u hotelskoj industriji, pa ostaje posve nejasno zašto je sve to najednom obrisano.

Novi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata daje ogromnu moć Ministarstvu održivog razvoja i turizma, tom već glomaznom konglomeratu državne administracije. Pored dva resora, planiranje prostora i turizam, u djelokrug ovog Ministarstva spada i zaštita prirode i životne sredine, direkcija javnih radova i niz izmišljenih i nepotrebnih službi, osnovanih za zapošljavanje partijskih kadrova. MORT će uskoro predstavljati stvarnu malu državu u državi, odgovornu za čitav lanac poslova i usluga međusobno suprostavljenih i nepovezanih, čiji je broj gotovo nevjerovatan.

Povrh svega postojećeg MORT se sprema da preuzme i poslove crnogorskih opština koji se odnose na upravljanje prostorom i gradnju objekata, što je protivno Ustavu, Zakonu o lokalnoj samoupravi i Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi i decentralizaciji vlasti, na šta upozoravaju lokalne vlasti, NVO, strukovna udruženja arhitekata i inženjera i mnogi drugi.

Ministarstvo održivog razvoja broji devet direktorata sa više od 20 direkcija. Osnovani su direktorati najraznovrsnijih namjena, od osnovnih za planiranje prostora, građevinarstvo ili turizam, do onog za klimatske promjene, za upravljanje otpadom ili za saradnju sa EU…Tu je i mnogočlani ministarski kabinet sa savjetnicima, sa tri državna sekretara i jednim sekretarom Ministarstva, na desetine odsjeka i službi, kancelarija i odjeljenja, nebrojena armija ljudi na državnom budžetu zadužena za prostor male države površine nepunih 14.000 km2.

Nakon usvajanja novog Zakona o planiranju uslijediće nova, neophodna zapošljavanja u Ministarstvu i gašenja pojedinih službi po opštinama, kojima ostaju samo poslovi oko legalizacije bespravno sagrađenih objekata. Potpuno obespravljene na svojoj teritoriji lokalne uprave ostaju i bez značajnog izvora prihoda, što je krajnji cilj izmjena zakona, u strahu DPS-a od gubljenja vlasti u nizu crnogorskih gradova.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo