Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KAKO SE POŠTUJE ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA U CRNOJ GORI: Hrana kao vojna tajna

Objavljeno prije

na

U zagrebačkoj Kući Evrope hrvatska evroparlamentarka Biljana Borzan i direktorica Hrvatske agencije za hranu Andrea Gross-Bošković predstavile su prije nekoliko dana rezultate analize kvaliteta naizgled istih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj. Analiza je pokazala da je kod više od polovine ispitanih proizvoda utvrđena razlika u kvalitetu i da je većina analiziranih proizvoda skuplja u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, objavio je poratl Index.hr pod naslovom Hrvati jedu smeće od hrane i skupo ga plaćaju.

Radilo se o vrlo osjetljivom i značajnom istraživanju, a analize su povjerene vrhunskim hrvatskim akreditovanim laboratorijima, a nakon dobijenih rezultata Hrvatska agencija za hranu formirala je radnu grupu stručnjaka, s kojima smo zajednički donijeli zaključke iza kojih čvrsto stojimo, kazala je Gross-Bošković.

Istraživanje je pokazalo da kod četiri od 26 ispitanih proizvoda (15 odsto) nije nađena razlika ni u kvalitetu ni u cijeni. Kod 54 osto proizvoda utvrđena je razlika u kvalitetu, a više od 60 odsto proizvoda bilo je skuplje na hrvatskom tržištu.

,,Najveće razlike uočene su kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterdženta. Primjerice, Woody hrenovke od pilećeg i ćurećeg mesa na hrvatskom tržištu, suprotno nazivu rađene su od tzv. otkoštenog mesa, koje se prema EU propisima ne smije označavati kao meso. Njemački proizvod je napravljen od pravog ćurećeg i pilećeg mesa”, objasnila je Borzan.

Borzan je takođe navela primjer Hipp dječje hrane. Pokazalo se da taj proizvod namijenjen hrvatskom tržištu sadrži značajno manji dio povrća i veći dio riže od njemačkog proizvoda.

,,I ovo istraživanje je, kao i ranija evropska istraživanja, potvrdilo opravdanost stava više od 80 odsto naših građana koji misle da ih multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda. Moj posao je da EU radi za ljude, a ovi rezultati su veliki doprinos rješavanju ovog problema na nivou EU”, kazala je Borzan, dodajući da su ti rezultati poslani povjerenici Evropske komisije za zaštitu potrošača.

Ova informacija, kao poučan primjer odgovornosti nadležnih prema potrošačima u Hrvatskoj, koja je članica Evropske unije, podstakla nas je da provjerimo kakav je odnos prema potrošačima u Crnoj Gori.

Zakon o zaštiti potrošača Crne Gore propisuje da poštrošač mora biti uvijek obaviješten o svemu što je u njegovom interesu, a posebno kada je u pitanju hrana. Isto to definiše i Zakon o bezbjednosti hrane u članu 15 . A član 17 glasi: ,,Ukoliko postoji opasnost da određena hrana ili hrana za životinje može predstavljati rizik po zdravlje ljudi ili životinja, Ministarstvo poljoprivrede je dužno da bez odlaganja, putem štampanih ili elektronskih medija, obavijesti javnost o vrsti hrane ili hrane za životinje, riziku koji ona predstavlja, kao i o mjerama koje se preduzimaju ili će biti preduzete za sprječavanje, smanjivanje ili uklanjanje tog rizika”.

Imamo, kako se vidi, propise po uzoru na evropske. A da li se oni poštuju?

,,Posljednje informacije pokazuju da odgovorni iz nadležnih organa koji su, prema članu 17 Zakona o bezbjednosti hrane, dužni da informišu građane, kriju podatke u kojim objektima i koje firme nude prstace (zaštićene školjke) koji se ne smiju naći u prometu, a nadležne inspekcije umjesto krivičnih prijava izdaju prekršajne naloge, čak ne podnose ni prekršajnu prijavu. A ti isti neće javno da saopšte ni ko je uvezao zamrznuto nebezbjedno pileće meso i iz koje države. Iz ovoga nije teško zaključiti ko koga i zbog čega štiti, iako je u pitanju zdravlje ljudi, koje je najpreči i najveći javni interes”, kaže, u razgovoru za Monitor, donedavna glavna veterinarska inspektorka Crne Gore, a sada veterinarska inspektorka Mirjana Drašković.

Tako se nadležni ponašaju u Crnoj Gori za razliku od zemalja EU, uključujući i njenu članicu Hrvatsku.

,,I u drugim državama u okruženju informisanost potrošača o bezbjednosti hrane na mnogo je većem nivou nego u Crnoj Gori. I ne samo da se dosljedno sprovode propisi, već pojedine države iz okruženja, kao što je na primjer Hrvatska, sprovode detaljna ispitivanja hrane proizvedene u EU, a koju uvoze. A kako je kod nas možemo samo da nagađamo jer naši potrošači ne mogu dobiti ni elementarne, zakonom propisane informacije o hrani i rizicima od hrane, a o nekim ispitivanjima, kakva su nedavno obavili Hrvati, a prije njih Česi, Slovaci, Mađari i Poljaci, u Crnoj Gori niko i ne razmišlja. Ali se zato tvrdi, čak i onda kada druge mnogo veće države, sa razvijenom naukom, tehnikom i laboratorijama utvrde razloge da zabrane uvoz iz određenih država, na primjer Brazila, da je kod nas sve bezbjedno”, kaže Drašković.

Naravno, visoku cijenu zbog ovakvog neodgovornog odnosa inspekcija i ostalih nadležnih organa u Crnoj Gori prema zakonskim propisima snose potrošači, dakle oni koji su najmanje krivi i koji to plaćaju onim najdragocjenijim – svojim zdravljem.

Monitor je pisao da je krajem marta ove godine tadašnja glavna veterinarska inspektorka Mirjana Drašković pozvala crnogorske građane da ne kupuju pileće i goveđe meso iz Brazi-la, jer se ne može garantovati da je ono bezbjedno po zdravlje potrošača pošto se u Crnoj Gori ne ispituju svi parametri rizika i genetske modifikacije. Ona godinama upozorava da se iz te zemlje uvozi meso sumnjivog kvaliteta.

,,Ja sam to mogla da preporučim kao ekspert za bezbjednost hrane i glavni veterinarski in-spektor za bezbjednost hrane, jer sam znala da se ne može tvrditi da je meso iz Brazila bezbjedno zato što se ne ispituju svi parametri na koje obavezuje zakonodavstvo Evropske unije”, kaže Drašković.

Mnoge zemlje, pa i Evropska unija, zabranile su uvoz mesa iz Brazila.

O opasnosti mesa iz Brazila Drašković je informisala sve nadležne od Ministarstva poljo-privrede do Uprave za inspekcijske poslove, ali oni nisu ništa preduzeli u tom smislu. Preče im je bilo da kazne glavnu veterinarsku inspektorku.

,,Zbog mojih upozorenja proglasili su me za državnog neprijatelja i neznalicu, iako sam, pored ostalog, imala širom svijeta preko šezdeset stručnih obuka”, kaže Mirjana Drašković.

Da li će nadležni crnogorski organi slijediti primijer Hrvatske i uvažiti ova najnovija upozorenja inspektorke Drašković ili će se i dalje prema potrošačima hrane odnositi neodgovorno ostaje da se vidi.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo