Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PODGORICA – MUGI, MIGO I MLAĐANI IVAN: To kad ufati ne pušta

Objavljeno prije

na

Mlađani i učeni Ivan Vuković protekle sedmice izabran je za novog gradonačelnika Podgorice. Loše je sreće glavni grad u ovom vijeku sa ljudima koji su mu stajali na čelu. Od nasilnog dr Miomira Mugoše, preko bezbojnog i svemu nedoraslog Slavoljuba Miga Stijepovića do univerzitetskog profesora koji se već tokom izborne kampanje počeo udarnički transformisati u partijskog poslušnika.

Dr Miomir Mugoša smjestio se na čelo Podgorice 2000. godine. Najprije kao član Odbora povjerenika u sklopu prinudne uprave, od ljeta te godine kao regularni predsjednik, Ostao je na tom mjestu i nakon vanrednih lokalnh izbora 2002. Četiri godine kasnije u septembru 2006.na neposrednim izborima izabran je za gradonačelnika. Ponovo – 2011. Nakon isteka tog mandata nagrađen je mjestom ambasadora u Sloveniji. To se domaći kaže – skrajnut.

Trenutno, bivši Mugoša je optuženik. Sumnjiči se za zloupotrebu službenog položaja kojom je, u ,,poslovanju” sa preduzećem Carine, oštetio budžet glavnog grada za za 6,7 miliona eura.

To ga nije spriječilo da se pojavi na predizbornim skupovima uoči majskih lokalnih izbora. Nije neka misterija – veliki broj ljudi u Podgorici spreman je da tvrdi da je za Mugošina vakta Podgorica procvjetala. ,,Vidiš li šta se sve izgradilo, tu su sve bile livade”, glasi otprilike, njihova argumentacija. U službenim hvalospjevima govori se kako je Podgorica postala ,,moderan, evropski, grad”. Zbog onih koji su spremni da prihvate tu argumentacju valjao je Mugoša pred izbore.

Ni velika pamet, ni predugo pamćenje, nijesu, međutim potrebni da bi se vidjela druga strana medalje. Tamna.

Za početak je dovoljno prošetati. Ko hoće, vidjeće svukuda po centru grada nove zgrade posađene između starih. Tamo gdje su bili mali parkovi i igrališta za djecu. Naravno da su dozvole da na tim mjestima grade dobijali povlašteni kumovi, braća i prijatelji.

Tako šetajući, može se proci pored, u socijalizmu izgrađenog Bloka pet u kojem živi oko 25 hiljada ljudi. Tada su priliku da se skuće dobili ,,obični ljudi”, zahvaljujući brizi države. Urbanizam, koji je tada postojao, obezbijedio je da u naselju postoje – vrtić, škola, dom zdravlja, zelenilo.

Neće se umoriti onaj ko pješke produži do City kvarta. Novoizgrađeno naselje poslužilo je tajkunima i tajkunčićima da zgrnu pare, trave ima u malešnim krpicama, pokoje usamljeno drvo. Nema škole, nema vrtića, kafića ima na pretek. To je taj napredak.

Nije bez gradonačelnika Mugoše prošao ni projekat izgradnje tržnog centra Delta. U postupku privatizacije 2004 godine, kompanija Čelebić kupila je čitavi kompleks fabrike Marko Radović. Fabrika je srušena, a zemljište prodato vlasniku Delte, Miroslavu Miškoviću za 10 puta veći iznos nego što je kupljeno. Bio je to gradski posao. Valjda grad nije umio da, pošto se već uništavanje fabrika podrazumijevalo, sam proda zemlju Miškoviću. To je samo jedan u nizu sličnih Mugošinih poslova.

Pored graditeljskih poduhvata koji blješte i dobro donose samo tajkunima, Mugoša je zapamćen i po strašnoj bahatosti. Pokušao je da sa posla izbaci slijepu službenicu Marijanu Mugošu zbog psa vodiča, bio glavni za vrijeđanje političkoh protivnika, i na kraju, s familijom počeo da bije. On i sin Miljan, inače mladi diplomata, napali su urednika i fotoreportera Vijesti Mihaila Jovovića i Borisa Pejovića zato što su pokušavali da snime ,,tatin” nepropisno parkirani automobil.

Dok je sin diplomata naslijedio nezgdonu narav, mlađi nasljednik, Marko, valjda je ..zakačio” gen za biznis. Nekim čudom je saznao za koje je mjesto, za izgradnju ambasade zainteresovana Kina, podigao kredit od 200.000 eura, kupio plac i prodao ga Kinezima za milion. Dobra informacija donijela mu je zaradu od 800.000 eura. Možda je tata slučajno, za ručkom, pomenuo.

Dugo je izgedalo da Mugošinim vremenima nikad neće doći kraj, a onda se, 2014. i to čudo desilo.

Mugošinog nasljednika Slavoljuba Miga Stijepovića javnost je dobro poznavala. Kao političara – figuru i karikaturu. Na raznim je funkcijama bio. Te ministar sporta, te ministar rada i socijalnog staranja, te ministar bez portfelja te potpredsjednik Skupštine.

U aprilu 2010. godine Migo je imenovan za ministra prosvjete. Mnogi u Crnoj Gori dan-danas misle da, nakon tog događaja, niko nema pravo da se iznenadi bilo kojim DPS-ovim kadrovskim rješenjem.

Kao gradonačelnik Stijepović je četiri godine proveo u dubokoj hladovini. Niti se čuo, niti vidio, niti bogznašta uradio. Bije ga glas da je pragmatičan i vrlo sposoban za odrađivanje partijskih poslova. Koji, poslovično, ostaju daleko od očiju javnosti. Priča se da je u njegovoj izvedbi formula ,,jedan zaposleni – četiri glasa” imala oblik “jedan stan – iks glasova”.

Kad je Migo Stijepović biran za gradonačelnika, odbornik Demokratskog fronta Omer Šarkić održao je minut ćutanja. ,,Prethodni minut ćutanja izražava moj stav prema, ne samo posljednjim, nego svim izborima održanim u Crnoj Gori. To je stav prema navodnoj demokratiji i višestranačju, kao i ovom izboru gradonačelnika. Ja ne želim u farsama da učestvujem i podnosim ostavku na mjesto odbornika”, kazao je tada Šarkić.

Šteta što nije bio tu da isto uradi kad je izabran Ivan Vuković.

Na čelo liste DPS-a Vuković je stigao sa Fakulteta političkih nauka, na kojem je 2015. biran u zvanje docenta. Fakultet je završio u Podgorici, poslijediplomske studije na Univerzitetu Lajden u Holandiji. Doktorirao je na Centralno-evropskom univerzitetu u Budimpešti. Akademsku 2016-2017. godinu proveo je na Univezitetu Džordž Vašington, kao prvi Fulbrajtov stipendista za post-doktorske studije iz Crne Gore.

Neko vrijeme u medijima se pojavljivao kao politički analitičar. U tom smislu važno je: nećak je Miodraga Miška Vukovića. Uoči predsjedničkih izbora, za RSE je analizirao kako se ,,DPS našao u situaciji da je suštinski zavisan, u političkom smislu, od svoga lidera” te da ,,ispada da on lično dobija svake izbore i onda delegira mandat za formiranje vlasti, bilo na lokalnom, bilo na državnom nivou, na nekog od svojih partijskih kolega koji nije dao bogzna kakav doprinos toj izbornoj pobjedi”. Primijetio je i da se ,,u cijeloj toj priči postavlja i pitanje legitimiteta”.

Zaboravio je, šta li je, tek mladi naučnik odlučio je da zauzme poziciju proisteklu iz upitnog legitimiteta.

Nakon što je preuzeo funkciju gradonačelnika, kazao je da će nakon perioda intenzivne urbanizacije dalja ideja vodilja biti evropeizacija te da će buduća gradska uprava raditi na kreiranju novih sadržaja i zapošljavanju.

,,Za gradonačelnika Podgorice danas se bira Milan Roćen. Taj čovjek je obavljao važne funkcije u državi, bio je ministar spoljnih poslova i ambasador. Podgoričani treba da znaju da je ličnost koja se danas bira za gradonačelnika maska koja treba da prikrije ono što su najprljaviji djelovi DPS-a koje predvodi taj čovjek koji se danas bira za stvarnog gradonačelnika i koji će upravljati glavnim gradom iz sjenke”, kazao je šef kluba odbornika Demokrata Vladimir Čađenović.

Šef kluba odbornika URA Luka Rakčević je rekao je da mu je žao što je Vuković prihvatio ulogu piona kriminalnih interesa DPS-a.

I tako, iza različitih profila podgoričkih gradonačelnika u ovom vijeku ostaje jadna stvarnost. Mostovi kojima se jedva prelazi jer ima previše automobila zato što nema gradskog prevoza. Zagađenost koju prave isti ti automobili, a drveća koje bi moglo da pročisti vazduh nema. Moderan, evropski grad, sa raznim staklenim zgradama, buticima u kojima nikad nema kupaca pa živo čeljade pomisli da se tu peru neke pare, šljaštećim betonskim trgovima, fontanama bez vode. Iznad svega, grad koji stoji na fekalijama. Samo 32 odsto glavnog grada povezano je na gradsku kanalizaciju. Ispod ostalih 68 procenata su septičke jame. Nije pristojno napisati u novinama na čemu Podgorica počiva. Svi znamo.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVA VLAST BIRA SAVJET RTCG PO ZAKONU DPS-A: Stari model za nove gazde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Administrativni odbor utvrdio je listu kandidata za članove novog Savjeta RTCG, koje bi na sljedećoj sjednici trebala da izglasa Skupština Crne Gore. Predloženi su:

 

Demokratska partija socijalista (DPS) i dalje kontroliše Radio televiziju Crne Gore (RTCG). Ovo je ocjena Reportera bez granica (RSF), iznijeta u okviru svog godišnjeg Svjetskog indeksa slobode medija, prema kojem je Crna Gora i dalje najgore rangirana zemlja regiona. Oni upozoravaju na to da Javnom servisu i dalje nedostaje uravnoteženi, profesionalni odnos prema svim apsektima društva.

﮼Nova Vlada je obećala da će jačanje slobode medija i poboljšanje uslova za rad medija i novinara biti prioritet. Konkretno, saopštili su da će biti promijenjeni zakoni o medijima, sa ciljem uklanjanja kontroverznih odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkrivaju svoje izvore, ali i način izbora Savjeta RTCG, koji trenutno ne uspijeva da tu medijsku kuću zaštiti od političkog uticaja. Međutim, nakon ovih obećanja nijesu uslijedile nikakve zakonske izmjene ili bilo kakva poboljšanja u istragama nasilja nad novinarima”, ocjenjuje se u Svjetskom indeksu slobode medija.

Protekle sedmice utvrđena je lista kandidata za novi Savjet – gotovo osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora i četiri mjeseca nakon formiranja Vlade. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore utvrdio je da kandidati za članove Savjeta Radio Televizije Crne Gore budu: sociolog Bojan Baća, akademik i bivši direktor Muzičkog centra Žarko Mirković, slikar Naod Zorić, predstavnik Unije poslodavaca Filip Lazović, predsjednik Udruženja sportskih novinara Crne Gore Veselin Drljević, programska direktorka LGBT Forum Progres Milica Špajak, aktivistkinja Građanke alijanske Amina Murić, predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković i sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta Predrag Marsenić.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE VOĐE KAVAČKOG KLANA SLOBODANA KAŠĆELANA: Krenula ruka pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak, kazao je vicepremijer Dritan Abazović. Umjesto hvalospjeva, valja podsjetiti da je u sedmogodišnjem ratu škaljarskog i kavačkog klana stradalo više od 50-ak osoba, a da ubice u većini slučajeva nijesu identifikovane

 

Ruka pravde je krenula. To je ocjena, za neše prilike,  spektakulatne akcije u kojoj je sinoć uhapšen Slobodana Kašćelan, koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana. Za drugim šefom ove kriminalne grupe Radojem Zvicerom intenzivno se traga. Osim Kašćelana uhapšeni su još njegov tjelohranitelj Vladimir Vučković, Miloš Radonjić, Krsto Maroš, Darko Prelević i Zoran Kažić.

Kivičnom prijavom će biti obuhvaćeno najmanje deset osoba, jer se za nekima još traga. Njihovim hapšenje, vjeruje se, rasvijetljeno je najmanje jedno ubistvo od na desetine koliko ih se prethodnih godina dogodilo u krvavom ratu zbog droge koja je 2014. godine nestala u Valensiji.

Da ovo neće biti samo još jedno hapšenje u nizi bez efekta, uvjerava nas naš sagovornih iz bezbjednosnih struktura. Za sada su crnogorski istražitelji, tvrdi Monitorov sagovornik, uspjeli da prikupe dokaze koji ukazuju na sumnju da je ovaj klan odgovoran za nestanak i ubistvo jednog člana suprotstavljene kriminalne grupe (škaljarskog klana) kojom, prema operativnim podacima šefuju Jovan Vukotić i Milić – Minja Šaković.

,,Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak. Ruka pravde je, neko može da kritikuje, ali ruka pravde je definitivno krenula. Ruka pravde do ovih ljudi nije dosad mogla da stigne”, kazao je vicepremijer zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović.

Da ,,kavčane” stigne ruka pravde crnogorskim istražiteljima pomogle su partnerske službe ali i Interpol.

,,Ovo je, po mom skromnom sudu, najveći uspjeh koji je crnogorska policija ostvarila u proteklih 10 godina. Radi se o kriminalcima koji nemaju državni značaj, nego koji imaju regionalni, da ne kažem evropski značaj”,  poručio je Abazović. Podijelio je: ,,Znate da je velika priča oko organizovanog kriminala, mi smo obećali da će to da bude prioritet Vlade, da će Vlada sve svoje aktivnosti usmjeriti u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, naročito protiv korupcije na visokom nivou, ovo je borba protiv organizovanog kriminala klasična, vjerujem da je niko nije očekivao i svi oni koji kritikuju Upravu policije i Sektor bezbjednosti treba da znaju da nas interesuju ovakve stvari. Abazović je ujedno čestitao pripadnicima policije na uspješno izvedenoj akciji, a isto je putem Tvitera uradio i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

„Ali ne samo njih. Danas su u kolu afirmacije šovinizma od tradicionalnih nacional-šovinista do nekadašnjih antiratnih predstavnika. Taj vid društvene nezrelosti novi je i vjerovatno jedan od najvećih izazova pred crnogorskim društvom. Policija je neki vid tampon zone i njen demokratski osjećaj ima ogroman značaj. Pitanje je koliko će policija uspjeti da izdrži stalni pritisak i ne učini neki represivniji korak. Sistem prekršajnih prijava očigledno ima efekta, ali odmah se u medijima jedne strane povela kampanja protiv primjene zakona, a isto se dešava kada su na udaru zakona predstavnici druge strane. Teško je crnogorskoj policiji kanalisati i procesuirati dva narativa spremna na svaki vid političkog perfomansa u koje spada i ciljano izazivanje incidenata“, pojašnjava Marić.

I Savjet za građansku kontrolu policije ocijenio je da priprema Uprave policije za ta okupljanja širom države nije bila adekvatna i da je izostala odgovarajuća prevencija i procjena situacije koja je dovela u opasnost kako građane tako i štićenu osobu (premijerovu kćerku). Kazali su da, na osnovu dostupnih podataka, nisu uvjereni da je UP osigurala plansku i organizovanu aktivnost. Međutim, iz tog tijela još nema stava o eventualnom prekoračenju ovlašćenja vozača Krivokapićeve ćerke.

I bivši predsjednik Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković smatra da rukovodioci Uprave policije nisu razjasnili odkud selektivno postupanje policije. On je za Monitor precizirao da je Uprava policije ostala dužna odgovore o postupanju službenika obezbjeđenja premijera Krivokapića na Bogetićima, o kažnjenim i procesuiranim građanima sa mitinga podrške ministru Leposaviću i sa okupljanja u Nikšiću kada je obilježena godišnjice bitke na Košarama.

„Prethodno rukovodstvo policije je bilo pod uticajem snažne negativne političke kampanje. Sadašnja vlast je toga svjesna i vidi se da uči iz tog iskustva. Odnos, svih u društvu, posebno sadašnje opozicije i medija, prema sadašnjem rukovodstvu policije je mnogo konstruktivniji, objektivniji i bez emocija što im olakšava djelovanje i dosljednu primjenu zakona. Percepcija javnosti, i tada i sada, o selektivnom postupanju najbolje se otklanja otvorenošću i blagovremenim podacima“, smatra Zeković.

Kaže da se nijesu dogodile opstrukcije policije prema novim vlastima iako je bilo onih, naročito među političarima, koji su tvrdili da će toga biti najviše u toj instituciji. Podsjetio je da je problem pretjerenog uticaja Vlade na policiju prepoznat u izvještajima nespornog političkog i međunarodnog značaja.

„To je i jasno usmjerenje novim vlastima da nastave sa reformama ali i da odustanu od ukidanja samostalnosti i ograničavanja operativne nezavisne Uprave policije“, ocjenjuje Zeković.

Iako u Ministarstvu unutrašnjih poslova postoje namjere da se donošenjem sistemskih zakona reformiše policija i taj aparat vrati tom resoru, više izvora Monitora tvrde da to neće biti moguće. Kažu i da pored opstrukcija starog režima, koji i dalje ima mehanizme u policiji, izostanak adekvatne reakcije policije ogleda se i u opstrukcijama novih starješina kada je riječ o procesuiranju pristalica nove vladajuće većine. Tako, nekadašnji direktor policije Veselin Veljović ohrabruje proteste „patriota“ šaljući poruku svojim nekadašnjim službenicima, dok nove starješine ne pokreću postupke protiv organizatora protestnih aktivnosti s druge strane političkog spektra. Drugačije modele ponašanja državnih službi, očito je, još će pričekati građani koji ne žele ni „komitsku“  Crnu Goru niti „srpski svet“. Već  svoju domovinu sa jakim demokratskim institucijama koje mogu zaštiti suigurnost i mir svih.

 

Boris Marić: Smijenjeni kadrovi DPS-a su opasnost po reforme

Boris Marić u smjenama načelnika policije vidi nadu u jačanje potencijala crnogorske policije. Smatra da je na čelo policije došao profesionalac (Brđanin) i da takvi potezi ohrabruju.

„Ovi početni potezi ohrabruju, ali to je samo osnova. Kako će se reforma crnogorske policije u do kraja profesionalnu, operativnu i efikasnu odvijati, ostaje da se vidi“, kaže Marić.

Smatra da smijenjeni rukovodeći kadar u policiji, blizak Demokratskoj partiji socijalista, predstavlja realnu opasnost po proces reformi. Pojašnjava da se tako složena služba ne može za kratko vrijeme pročistiti od negativnog uticaja „partijskih kadrova koji su i dalje pod kontrolom bivših šefova policije, a sada partijskih aktivista otvoreno“.

 

Građani i novinari žrtve atmosfere nasilja

Više desetina građana prijavilo je da je fizički napadnuto ili da je doživjelo neprijatnost tokom ili nakon protestnih skupova na crnogorskim ulicama. Mnogi od njih bili su samo slučajni prolaznici ili bezazleni posmatrači.

Stvorena je atmosfera nasilja u kojoj je napadnuto nekoliko novinara. U Nikšiću je prlikom proslave pobjede, povrijeđena novinarka Vijesti Jelena Jovanović. Tokom „patriotskog“ skupa u Bijelom Polju napadnut je novinar Televizije Vijesti Sead Sadiković. Ispred ulaza u zgradu u kojoj živi napadnut je glavni urednik Monitora Esad Kočan. Pravosudni postupci u ovim slučajevima još nijesu okončani. Nova vlast ima prilike da pokaže kako je  prekinula sa dosadašnjom praksom, tako što će, tamo gdje za to ima indicija, otkriti motive napada i naručioce. Bez toga sve je stara priča.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo