Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POSLANICI AMINOVALI URBANIZACIJU OSTRVO SVETI NIKOLA: Odoše i Havaji

Objavljeno prije

na

Poslanici vladajuće koalicije u Skupštini Crne Gore obavili su važan zadatak na posljednjem plenarnom zasijedanju, pred odlazak na ljetne ferije. Odbili su jednoglasno amandman na Predlog plana obalnog područja, koji je u ime 5.000 građana Budve podnijela Socijaldemokratska partija, odnosno njen lider Ranko Krivokapić.

Amandman je predstavljao apel građana i prijatelja Budve koji su u vidu peticije tražili zaštitu ostrva Sv. Nikola na kome je Planom obalnog područja (PPPNOB), predviđena izgradnja turističkih kapaciteta, hotela, vila, apartmana sa oko 500 kreveta i jedne marine sa 50 vezova.

Rasprava o najvažnijem planskom dokumentu za budući razvoj šest primorskih opština i glasanje o njemu, održana je kao posljednja tačka dnevnog reda. Svi poslanici DPS-a i partija sa kojima vrši koalicionu vlast, glasali su za urbanizaciju ostrva Sv. Nikola, nadomak Budve, poznatog pod imenom Školj, a među turistima popularno znanog kao Havaji.

Autori peticije o zaštiti Školja, predsjednik Mjesne zajednice Stari grad, arhitekta Slobodan Mitrović i osnivač NVO Porat Budva – Pizana Jerolim Dragičević, istakli su, kako je ovaj pokušaj očuvanja ostrva od galopirajuće urbanizacije „ odjek naše vjekovne ljubavi i brige za ostrvo Sv. Nikola, netaknutu prirodu, kulturno istorijsko nasleđe i odgovorne brige za potomstvo”.

Oni su se „sa nadom i povjerenjem” obratili poslanicima Skupštine, da ne usvoje gradnju hotela i marine na ostrvu, nego da taj prostor ostane i dalje park-šuma, kao što je bio u svim dosadašnjim planovima. Ukoliko se realizuje planirana gradnja na ostrvu „nestaće čitav jedan živi svijet, oblici, forme i tradicija življenja i rezilijentnost budvanskog mediteranskog pejzaža”, navedeno je, između ostalog u peticiji. S velikim povjerenjem u samosvijest crnogorskih poslanika u njihovu spremnost da stanu u odbranu pravih vrijednosti, bez obzira na partijsku pripadnost, Budvani su poslanicima uputili snažanu poruku. „Pozivamo vas da zajedno zaustavimo nezajažljive apetite i patologiju devastirajuće gradnje. Pozivamo vas da brinemo o potomstvu tako što ćemo sačuvati kontinuitet najboljeg što imamo”.

Poslanici koalicije na vlasti, poslušni vojnici svojih partija, nisu imali sluha za vapaje Budvana. Uprkos argumentovanom obrazlaganju amandmana o potrebi zaštite ostrva Sv.Nikola od strane poslanika SDP, Krivokapića i Draginje Vuksanović, predlog je glatko odbijen.

Iznijeti podaci o visokom procentu urbanizacije Budve, od 83,1 odsto, čime su prekršene sve norme preizgrađenosti nekog prostora, te da je Školj jedina preostala prirodna oaza na teritoriji ove turističke Opštine, nikoga nisu pokolebali. Malo je vjerovatno da su baš svi poslanici iz redova DPS-a, njih 36, kao i 6 poslanika iz malih i manjinskih partija, uvjereni da svaki slobodan prostor na obali treba urbanizirati, betonirati ostrva, plaže i uvale. Oni glasaju po komandi ne osvrćući se na razarajuće posljedice svojih postupaka. Pri tom uskraćuju prava lokalnih samouprava na svim nivoima.

Usvajanjem plana PPPNOB-a, nakon usvajanja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, Zakona o turizmu i mnogih srodnih zakonskih rješenja, zaokružen je sistem eliminacije lokalnih uprava u oblasti gazdovanja opštinskim teritorijama.

Ostrvo Sv. Nikola prostire se na površini oko 47 hektara, u dužini od 2 km. Zemljište je kategorisano kao poljoprivredno i pod šumama, što u prethodnim urbanističkim planovima nije narušeno. Prostorni plan Crne Gore definisao je prostor Školja kao zelenu zonu u kojoj nema gradnje. Prostornim planom Morskog dobra (PPPNMD) prepoznat je kao destinacija izletničkog karaktera sa ugostiteljskim i uslužnim sadržajima. I ništa više od toga.

A onda su došli investitori čije se želje ne odbijaju. Dio ostrva prema Starom gradu, površine oko 37.000 kvadrata godinama prelazi iz ruke u ruku kontroverznih srpskih biznismena, da bi na kraju na ovu zemljišnu parcelu kao vlasnik 1/1 u katastru nepokretnosti bio upisan Taksin Šinavatra, bivši tajlandski premijer, vlasnik crnogorskog pasoša.

Tajkuni koji su iskazali interes za gradnju na ostrvu, najprije Nenad Đorđević, zatim Stanko Subotić Cane i na kraju Šinavatra, odredili su sudbinu budvanskih Havaja. Betonizacija koja je zadesila prostor Budvanske rivijere, nije se mogla izbjeći.

„Ljudi hoće da grade”, poentirao je nedavno ministar održivot razvoja i turizma Pavle Radulović, objašnjavajući da je projekat turističkog kompleksa na lokaciji Maljevik u Baru, obuhvaćen Planom obalnog područja, kao i mnoge druge ekskluzivne lokacije na primorju.

„Ljudi su donijeli pare i hoće da investiraju” postao je ključni argument u politici planiranja prostora na Crnogorskom primorju. Investitorima treba udovoljiti, urbanizirati svaku lokaciju koju pokažu prstom. Da li je to prirodni rezervat, nacionalni park, lokacija od kulturno-istorijskog značaja, ili područje pod zaštitom UNESCO-a, nije mnogo važno.

Iza svake degradirane lokacije na budvanskoj rivijeri stoji odluka o donošenju plana na lokalnom ili državnom nivou, u kojoj se kao razlog navodi, kako su nadležnima stigli zahtjevi zainteresovanih investitora.

Kreatori regionalnog plana PPPNOB ni ne kriju da je u pitanju investitorski a ne urbanistički plan. „Planski koncept je otvoren prema svim rješenjima od strane internacionalnih i lokalnih investitora”, navedeno je na početku teksta plana kojim se najvredniji prostor u državi, dragocjene i atraktivne lokacije uz obalu, urbanizuju u skladu sa potrebama onih koji imaju pare.

U urbanizaciju Sv. Nikole ušlo se sa istim lajtmotivom. Navodno su službama Ministarstva održivog razvoja i turizma pristigli zahtjevi vlasnika zemljišta koji žele da grade.

Cijelo ostrvo planom je označeno kao turistička zona, a na kojim pozicijama će se graditi, kazaće detaljni urbanistički planovi.

Gotovo polovina ostrva u vlasništvu je bratstva Rafailović iz istoimenog naselja u Bečićima. Oni vode sudske postupke za utvrđivanje prava svojine na osnovu starih zemljišnih knjiga. Dio pripada i porodicama Mitrović i Kažanegra iz naselja Pržno.

Neke su parcele prodate ruskim državljanima dok oko 70.000 kvadrata pripada podgoričkim biznismenima. Kompanija Montecco Inc, čiji je vlasnik i osnivač Predrag Pavličić, suprug sutkinje Valentine Pavličić, zastupnice Crne Gore pred sudom u Strazburu, posjeduje 38.000 kvadrata, na parceli koja se graniči sa imanjem Thaksina Šinavatre. Uz susvojinu na oko 12.000 kvadrata, Pavličić posjeduje zavidnu parcelu od 50.000 m2 na Havajima.

Poslanici parlamenta ekološke Crne Gore podržali su urbanizaciju jedinog ostrva na otvorenom moru na Crnogorskom primorju. Koliko takva odluka ima smisla može se procijeniti usporedbom sa praksom u drugim primorskim zemljama.

Hrvatska i Grčka, države čija razuđena morska obala broji na hiljade atraktivnih ostrva, ne dozvoljavaju gradnju novih objekata na njima. Hrvatska ima 1.244 ostrva od kojih je samo 66 naseljeno. Oko 80 ostrva je u privatnom vlasništvu. Veliki broj ostrva ponuđen je posljednjih godina na prodaju na tržištu nekretnina, ali pod jednim uslovom. Prema odredbama izmijenjenog Zakona o otocima, vlasnik je dužan da ostrvo prvo ponudi državi ili lokalnoj samoupravi na čijoj se teritoriji nalazi, pa ako se niko ne javi u roku od 60 dana, može da ga ponudi na tržištu, ali ne ispod prvobitno istaknute cijene.

No i pored toga, gradnja na ostrvima nije dozvoljena, osim rekonstrukcije postojećih objekata. Kupci ovome mogu doskočiti registrujući se za razvoj poljoprivrede ili voćarstva, kojom prilikom se dozvoljava gradnja porodičnih kuća i ekonomskih zgrada.

Ideja o revitalizaciji zapuštenih ostrva vodi ka privlačenju elitnog dijela društva koje voli ljetovanje u prirodi, na ostrvima, sa arhitekturom koja je utonula u zelenilo, sa bazenima i mirom daleko od gužvi turističkih centara, navodi se u grčkim i hrvatskim medijima. Revitalizacija na crnogorski način znači – urbanizacija.

Taze usvojeni Plan obalnog područja nenaseljeno ostrvo Školj targetirao je kao prioritetnu razvojnu zonu. Suprotno odredbama plana višeg reda, Prostornog plana Crne Gore donijetog 2008. godine sa važnošću do 2020. Ovaj krovni plan države nije u međuvremenu izmijenjen za potrebe donošenja regionalnog plana obalnog područja. Ministarstvo turizma i održivog razvoja je prema proceduri donošenja planova u prekršaju, kao i Skupština Crne Gore koja je takav plan usvojila.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo