Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PSIHOTERAPIJA: DRŽAVA NE UVAŽAVA, POJEDINCI NE RAZUMIJU: Ozbiljna profesija bez statusa

Objavljeno prije

na

Kao najaktuelnija polja djelovanja, Udruženje psihologa Crne Gore (UPCG), formirano prije dvije godine, izdvaja, između ostalog, predlog zakona o psihološkoj djelatnosti, utvrđivanje standarda, normi, stručnog nadzora i cijena usluga u toj oblasti.

Samo na osnovu činjenice da su te aktivnosti tek u planu, jasno je da profesija koja bi trebalo da brine o mentalnom zdravlju ljudi, i sama boluje od mnogih boljki, te da je mjesto psihologa i psihoterapije u crnogorskom društvu vrlo problematično. Čini se, s približno istim brojem problema, opterećena je i percepcija pojedinca prema stručnjacima koji bi trebalo da unaprijede kvalitet njihovog života i pruže pomoć u rješavanju teškoća, koje ometaju njihovo svakodnevno funkcionisanje.

Rad na sebi, za psihoterapeuta, tvrde stručnjaci iz te oblasti, nikad se ne završava, a sve to zahtijeva ,,velika lična i finansijska ulaganja profesionalaca, jer često institucije ne prepoznaju značaj te vrste edukacija”.

Situacija u Crnoj Gori, slično kao i u regionu, zabrinjava. UPCG je 2016. godine proslijedilo na mišljenje i postupanje Vladi radni tekst budućeg zakona o psihološkoj praksi. Međutim, Mistarstvo obrazovanja se oglasilo nenadležnim, a Ministarstvo zdravlja je dobilo zadatak da vodi radnu grupu, koja se ni do danas nije okupila. Prema propisima, UPCG ne može da sankcioniše zloupotrebe u oblasti psihoterapije i savjetovanja, ali može da pomogne u definisanju standarda i zakonskih regulativa u ovoj oblasti.

Psihoterapija je jedna od profesija s najprobelmatičnijim pravnim statusom u Crnoj Gori, tvrdi psiholog i komunikolog Radoje Cerović. Prema njegovom mišljenju, ogromna je teškoća što ne postoji zakon o psihološkoj i psihoterapeutskoj profesiji.

,,Stanje je do te mjere problematično da, recimo, ukoliko neko poželi da promijeni profesiju, pa ispred svoje kuće okači reklamu da je psihoterapeut, niko mu ništa ne može. Ne tvrdim da je bilo gdje u svijetu to idealno riješeno, niti da su rješenja jednostavna. Potrebno je uključiti široku metodološku lepezu aktivnosti, da bi se na adekvatan način regulisala ta profesija. Takođe, kod nas nema nikakve garancije da je osoba koja se bavi psihoterapijom završila čak i psihologiju, a kamoli ono što je još neophodno za psihoterapeutski posao, a to su postdiplomske psihoterapeutske škole”, kaže Cerović.

Trebalo bi da se zna da završen fakultet psihologije ni na kakav način nije garancija da bi osoba mogla da se bavi psihoterapijom. Moguće je, objašnjava Cerović, obratiti se takvim ljudima za psihološko savjetovanje, ,,ali to ne uključuje rad na bilo kojoj vrsti dijagnoze”.

U Crnoj Gori, kaže on, psiholozi imaju mogućnost da rade kao klinički psiholozi u domovima zdravlja i bolnicama i kroz privatnu praksu.

,,Zbog toga što naše pravo ne prepoznaje psihoterapiju kao profesiju, kolege koje su akreditovane i imaju potrebna stručna znanja nailaze na velike probleme pri otvaranju privatne prakse. Prinuđeni su da mjesecima, nekad, čak i godinama rade polulegalno, dok ne nađu neki model, koji im omogućava da ‘prečicama’ otvore legalno privatnu praksu ili psihološka savjetovališta.”

Rad psihologa u okviru zvaničnog zdravstvenog sistema, kaže Cerović, podrazumijeva uključivanje u multidisciplinarnu praksu, u sadejstvu s psihijatrima. On ističe kako je dobro što je ta vrsta prakse zaživjela i da bi sistem u toj oblasti tako i trebalo da funkcioniše.

U skladu s neriješenim statusom profesije, objašnjava Cerović, je i percepcija psihologa i psihoterapije kod pojedinaca. On smatra da ne postoje adekvatni izvori informisanja o toj oblasti, pored toga, malo je nevladinih udruženja, koja se bave psihološkom profesijom, UPCG je tek nedavno osnovano… Stav prosječnog građanina naše države prema psihoterapiji, kaže Cerović, tipičan je za patrijarhalna društva i anahron.

Jasmina Đukić, psihološkinja i geštalt psihoterapeutkinja, takođe, kao veliku poteškoću vidi to što ne postoji istitucionalni okvir podržan sistemom, koji bi omogućavao psihoterapiju.

,,Naime, psiholozi iz formalnog obrazovanja mogu ponuditi usluge psihološkog savjetovanja, psihijatri takođe mogu ponuditi medikamentnu terapiju, dok jedino psihoterapeuti mogu ponuditi uslugu psihoterapije. Ljudi često nemaju dovoljno informacija i pojmove usluga ‘brkaju’, zato je važno da se zna od koga i gdje se šta može dobiti ili očekivati”, kaže ona.

Ona smatra da se, ipak, stav o psihoterapeutima kod potencijalnih korisnika minulih godina mijenjao nabolje. Sve to, kaže Đukić, uz veliki napor psihoterapeuta, pa se sada, recimo, ne poistovjećuju s psihijatrijom, kako je to bilo ranije.

Cerović skreće pažnju i na veliki broj ljudi koji se, bez adekvatnog obrazovanja, najčešče preko društvenih mreža, reklamiraju kao neko ko može pomoći raznim nenaučnim metodama.

Pojam ,,lajf koučinga”, na primjer, nešto je što se prilično ,,rasteglo” u praksi. Istina je da u Crnoj Gori ima ozbiljnih ljudi, koji se bave, na primjer, poslovnim kučingom. Međutim, problematični su oni ..učitelji životnih vještina”, koji primjenjuju razne nenaučne metode, obećavajući mogućnost spektakularne životne transformacije.

Prema riječima Jasmine Đukić, u jednom trenutku veliki broj ljudi koji su se prestavljali kao ,,glasnici sreće”, lajf koučevi i slično, počeli su se identifikovati s psiholozima. Ipak, njen je stav da se sve manje nasijeda na takve pojave, uprkos tome što su bile novina na tržištu, obilovale slatkorječivošču i privlačnim pakovanjem.

Izazovi života i stres koji su sveprisutani u životu savremenog čovjeka u našem društvu, nameću potrebu za češćim konsultovanjem stručne psihoterapijske pomoći. Nažalost, pokazalo se u praksi, za tu vrstu pomoći dolazi se obično kasno.

Psihoterapija, saglasna je i Đukić, nije ,,kao što većina misli usluga koju tražimo samo onda kad nam je teško”. I Cerović tvrdi da ne postoji jednostavan odgovor na pitanje kada je vrijeme da se zatraži pomoć od psihoterapeuta.

,,Odlazak kod psihoterapeuta trebalo bi da ljudi doživljavaju, recimo, kao odlazak u teretanu. Nema potrebe da nas nešto boli da bismo otišli u teretanu. Međutim, onog trenutka kada sumnjamo da imamo neku vrsti psihološkog problema, koji bi mogao da bude na bilo koji način karakterisana kao dijagnoza ili, ako to nije, stvara poteškoće u svakodnevnom funkcionisanju, tada je sasvim sigurno vrijeme da se obratimo profesionalcu. To su psihijatri i psiholozi”, kaže on.

Dragana ŠČEPANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo