Povežite se sa nama

DRUŠTVO

OD MORA DO DURMITORA: Zarobljeno ili zapušteno

Objavljeno prije

na

Prošlo je više od 40 godina od potapanja starog naselja Plužine na sjeveru Crne Gore, kada su izgradnjom brane Mratinje za potrebe Hidroelektrane Piva, kuće i imanja mještana ostala na dnu dubokog, vještačkog, Pivskog jezera. Za njih je izgrađeno novo naselje na obodima duge, plavo-zelene vodene površine, ali nisu svi sadržaji života na novoj lokaciji, kako je prilikom prisilnog iseljenja obećano.

Daleke 1975 godine između Opštine Plužine i EPCG napravljen je sporazum i potpisan ugovor kojim se Elektroprivreda obavezala da će izgraditi infrastrukturne objekte za nove Plužine, saobraćajnice za sela i mjesne centre odsječene akumulacionim jezerom, lokalne puteve u gradskom centru, priključnice na magistralni put koji prolazi kroz naselje, kanalizacione mreže, trotoare, parkinge, parkove, sportsku halu, bazen…

Gotovo ništa od navedenog nije izgrađeno. Tačnije, realizovano je samo 20-ak odsto ugovorenog, ističu iz lokalne uprave Plužina.

Kolika je nebriga države i EPCG prema ovom kraju koji zauzima dio prostrane, bajkovite durmitorske regije, čiji se prirodni potencijali za razvoj turizma promovišu u gotovo svim dokumentima, strategijama i planovima Ministarstva održivog razvoja i turizma, uvjerili smo se sami proteklog, julskog vikenda.

Grupa od 12 putnika, turista iz Budve, uputila se u posjetu prijateljima i rođacima u maleno selo Nedajno, smješteno ispod gustih šuma borova i jela, podno vrhova Durmitora. Raspoređeni u tri solidna automobila, uputili su se na izlet u planine. Putne dionice od Budve preko Cetinja, Podgorice i Nikšića pa sve do Plužina u prilično su dobrom stanju, iako je izgrađeno i renovirano daleko od modernih saobraćajnica kakve se očekuju u zemlji u kojoj je turizam glavna privredna grana.

Međutim, pravi horor za vozače nastaje u nastavku puta od Plužina prema malom seocetu Trsa, na putu za Nedajno.

Na samom kraju dugog mosta na izlazu iz Plužina, koji presijeca vještačko jezero, nestaje puni asfalt pa se izrovani i oštećeni uzani put nastavlja kroz čitav niz tunela, izbrojali smo 12, zastrašujućih krivudavih mračnih pećina, neobrađenih betonom i bez ikakvog osvjetljenja. O ogledalima koja bi pomogla u oštrim krivinama, ni govora.

Većina naših putnika nije nikada posjetila ovaj kraj, pa je njihovo iznenađenje izgledom i stanjem putnog kolovoza bilo veliko. Nisu mogli vjerovati da u turističkoj Crnoj Gori postoje ovakvi putevi, zapušteni i netaknuti decenijama.

Veliku opasnost predstavlja nezaštićena ivica puta pored koje se otvara ambis, duboka litica koja vodi direktno u jezero. Od pada u jezero vozače štite jedino sasušeni buseni trave, nema putne ograde, limene, kamene ili žičane, svejedno. Potrebna je maksimalna pažnja i oprez prestravljenih putnika da se pređe ova dionica puta iz prošlih vjekova. Put do Trse nastavlja se kroz predjele sa livadama i pašnjacima, prepunim planinskog cvijeća, preko velikog broja rupa koje se teško zaobilaze. Pogotovo kada vam u susret idu ogromni, dupli šleperi koncesionara, natovareni svježe nasječenim stablima durmitorskih borova i jela.

U gorem stanju je, kažu u Opštini, magistralni put Plužine-Šćepan Polje, koji vodi ka granici Crne Gore sa BiH. Taj put u dužini od 30-ak kilometara i pedeset loših tunela izuzetno je rizičan. Kao i dijelom onaj ka Trsi i ovaj je izgrađen uz ivicu kanjona vještačkog Pivskog jezera, koje je potopilo stari put. Zbog stalnih odrona i usova često je u prekidu i zimi i ljeti.

Pivsko jezero postalo je grobnica za mnoge nesrećne vozače. Samo u poslednjih desetak godina smrt na dnu jezera zatekla je mnoge koji su kolima sletjeli sa nedopustivo neobezbijeđenog puta.

Podaci govore kako je od izgradnje akumulacionog jezera na ovim putevima život izgubilo oko 20 osoba, među kojima i jedan profesionalni ronilac. Tijela mnogih nikada nisu pronađena, jer je dubina jezera oko 160 metara, dok je najveća dubina Pivskog jezera oko 220 metara.

Zbog nebrige države i neodgovornosti EPCG Pivsko jezero ostalo vječna grobnica za njih, dok su putnicima i turistima ovi putevi ceste strave i užasa.

Da li je EPCG novim Plužinama, najmlađem gradu na Balkanu, vratila makar dio prihoda od HE Piva, koji na godišnjem nivou iznose desetine miliona eura i zašto su putevi toliko zapušteni, pokušali smo dobiti odgovore u lokalnoj upravi u Plužinama.

„Put Plužine-Trsa regionalnog je karaktera, dok je onaj ka Šćepan Polju magistralni put, o njima brigu vodi država a ne lokalna uprava”, kazao je Vladimir Knežević, glavni administrator Opštine. On je potvrdio da EPCG nije ispunila svoje obaveze u izgradnji infrastruktunih objekata, seoskih puteva i lokalnih ulica na teritoriji novog grada. Izgrađena je samo jedna ulazna ulica u Plužine, dok izlazne nema, kazao je Knežević.

Razlog za nebrigu za razvoj Plužina i seoskih naselja u Opštini, Knežević vidi i u tome što je u Plužinama 20 godina vlast drži Socijalistička narodna partija. Na pitanje stižu li do njih sredstva koja Vlada izdvaja za privredni i turistički razvoj sjevera, Knežević navodi:

„Ne dobijamo ni ono na šta imamo pravo, a u projektima razvoja sjevernih opština nas nema. Plužine su jedina opština na sjeveru koja nije korisnik Egalizacionog fonda”.

U pitanju je fond Vlade osnovan kao jedan od načina finansiranja manje razvijenih lokalnih samouprava.

Planinski masiv Durmitora predstavlja najvrjedniji segment planinsko- turističkog potencijala Crne Gore, jedan je u nizu slogana koje koriste državne institucije, Nacionalna turistička organizacija, Ministarstvo održivog razvoja u svojim dokumentima i mnogi drugi, prilikom promovisanja planinskog turizma. Izmišljani su mnogi vidovi turističke ponude na planinama, poput „hajking end bajking” projekta bivšeg ministra turizma, Predraga Nenezića, u kampanji Biciklom preko planina, ili ono „bed and bajk”, koja nije dala rezultata.

Organizuju se džipijade, ture džipovima nazvane – Prsten oko Durmitora, koje prolaze jednim dijelom opisanim putevima. Navedene ture prolaze kroz Nacionalni park Dumitor u kome naplatna taksa iznosi 3 eura. Ko je ubira i u koje svrhe, nije poznato.

Sagrađena su etno sela koja na teritoriji opštine Plužine raspolažu sa oko 500 kreveta. Kako će turisti, korisnici turističke ponude durmitorske regije stići do svojih odredišta ljeti ili zimi, za turističke eksperte u Ministarstvu turizma nije toliko bitno.

Plejada ministara u ovom resoru uspjela je u jednom, obje turističke regije učinila je na izvjestan način nepristupačnim. Dok su jedinstvene prirodne ljepote turističkih mjesta na Crnogorskom primorju uništene prekomjernom gradnjom, čime su izgubile epitet visokokvalitetnih turističkih destinacija, poput Budve naprimjer, sa druge strane, izuzetne prirodne vrijednosti crnogorskih planina ne mogu se u značajnijoj mjeri turistički koristiti jer su – nedostupne.

Obećanja crnogorskih ministara nisu pratila djela, pa su tako mnoge naručene i skupo plaćene studije i planovi o razvoju planinskog turizma – ostale mrtvo slovo na papiru. A oni prešli na nove, unosne funkcije.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo