Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TUŽBE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA PROTIV CRNE GORE: Ni dva eura za patriotizam

Objavljeno prije

na

Svaki četvrti zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) tužio je državu zbog kršenja radničkih prava. Od oko 5.000 zaposlenih u MUP-u zbog kršenja prava iz oblasti rada tokom prošle godine njih 1.770 podnijelo je tužbu. Sve su prilike da će ove godine broj tužbi biti premašen, jer je do sada prispjelo 1.107.

Najnovije informacije iz MUP-a govore o neuspjehu nastojanja Vlade da svim sredstvima ,,nagovori” državne službenike da se dobrovoljno odreknu svojih prava. A na tome se posljednjih godinu dana svojski radilo.

Pored MUP-a, državni službenici najčešće tuže Ministarstvo odbrane i Ministarstvo pravde zbog neisplaćenih zarada, toplog obroka, naknada za prevoz, jubilarnih nagrada, prekovremenog rada, naknade za neiskorišćeni godišnji odmor… I zbog toga uredno godinama dobijaju sporove zbog očiglednih kršenja njihovih prava i grešaka rukovodilaca u državnim organima. Država je na račun toga u posljednje tri godine isplatila preko 70 miliona eura za sudske sporove. I umjesto da se utvrdi odgovornost rukovodilaca koji godinama svjesno zakidaju zaposlene za njihova zagarantovana prava, sistem se ostrvio na one koji sudski potražuju ono što im pripada.

Skupštinska većina je u avgustu prošle godine usvojila izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku s ciljem da se smanji broj parničnih postupaka protiv države. U suštini, usvojenim izmjenama građanima je otvoreno zaprijećeno da će ukoliko tuže državu, u slučaju da izgube spor, platiti pozamašne iznose za sudske troškove.

U ocjeni ovih izmjena pravnici su bili skoro jednoglasni – one ne samo što su u suprotnosti sa Ustavom, već i sa zdravim razumom: ,,Vladin predlog neosnovan, protivan zakonskim normama, istim se krše ljudska prava i slobode, a naročito vrijeđa advokatura”, uzalud su upozoravali iz Advokatske komore.

A baš na advokate su i kivni iz Vlade. Prepričava se slučaj službenice Vojske Crne Gore, koja je po osnovu neplaćenog prevoza za sedam dana tražila i dobila na sudu ukupno 2,4 eura sa zateznom kamatom od 1,2 eura, a troškovi postupka su bili 555,50 eura.

Zbog sporova u kojima su tužbe vrijedjele znatno manje nego sudski troškovi, ministri unutrašnjih poslova Melvudin Nuhodžić i odbrane Predrag Bošković naložili su utvrđivanje odgovornosti za to, posebno apostrofirajući krivicu advokata. Na advokate se ostrvila i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. Objasnila je da pojedini advokati stoje iza parničnih predmeta kojima se od države potražuju dva, tri ili pet eura, a sudski troškovi dostignu nekoliko stotina eura.

Sve je kulminiralo ,,pravednim bijesom” premijera Duška Markovića, koji je početkom ove godine izjavio da su tužbe protiv države ,,plan da se državni budžet ošteti i da se na nezakonit način dođe do novca”.

U izvještaju iz marta ove godine Vlada je obavijestila javnost da je vrijednost izgubljenih sporova u kojima je postupao Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore tokom 2017. godine oko 11,6 miliona eura. A da je ukupno sa Glavnog računa Državnog trezora naplaćeno više od 20,2 miliona eura, jer taj iznos obuhvata i naplate koje su dospjele u 2017. godini, ali se vezuju za ranije postupke.

U diskusiji o odlivu novca iz budžeta po osnovu tužbi zaposlenih u javnoj administraciji, Vlada je ukazala na zabrinjavajući odnos službenika prema državi i njenoj finansijskoj stabilnosti. Pored manjka patriotizma i nebrige za budžet, navedeno je da informacija ukazuje i na slučajeve da pojedini državni službenici tuže državu za iznose od desetak eura, te da razrađena šema sa advokatima umnogostručuje iznose na štetu budžeta.

Da bi se to preduprijedilo premijer Marković je zatražio da se javno objelodane imena službenika i ostalih drznika koji tuže državu. Zatražio je da se sa te informacije ukloni oznaka tajnosti, uz obrazloženje da ovakvi slučajevi ne samo da ne treba da budu sklonjeni od očiju javnosti već da, naprotiv, svaki građanin treba da raspolaže informacijom o odnosu pojedinih državnih službenika prema državnom novcu.

I bi tako. Saznalo se da među onima koji su tužili državu Crnu Goru po raznim osnovana ima najviše državnih službenika, ali i sudija, profesora Univerziteta i NVO aktivista.

Vladu su posebno zaboljele sudije – navodeći da su se čak i pojedine sudije ,,iz nekoliko sudova različitog nivoa” drznule da od države traže svoja prava. „Pojedine sudije su tužile, a njihove kolege im dosudile značajna sredstva na teret državnog budžeta…”, neveli su iz Vlade. Uzalud je Zaštinica imovinsko-pravnih odnosa Dragana Đuranović, u Informaciji koju je Vlada usvojila 8. marta, stavila do znanja da je ogromna većina tih tužbi osnovana.

Javnost je mogla da pročita ime službenika MUP-a koji je zbog neisplaćene naknade za prekomjerni rad tužio državu za pet eura. Protiv države je pokrenuto desetine sporova, od strane službenika MUP-a, zbog 10 eura manjka u isplati toplog obroka. Neki datiraju iz 2008. godine. A Vlada je sve njih javno imenom i prezimenom, po spisku i iznosu, na ,,stub srama”.

Nakon što je na sajtu Vlade, sredinom marta, objavljen spisak službenika koji su tužili državu, Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) stigla je prijava. Podnio je službenik Uprave policije čije je ime objavljeno na vladinom sajtu.

U prijavi službenik policije navodi da on i porodica strepe za svoju budućnost ,,zbog objavljenih ličnih podataka, a naročito u kontekstu u kojem su objavljeni ti podaci, jer se radi o sporovima protiv države Crne Gore”.

Ubrzo je sa sajta Vlade uklonjen sporni spisak, iako je premijer Marković tvrdio da Vlada objavljivanjem imena službenika koji su prošle godine tužili državu nije prekršila zakon jer nijesu javno dostupni njihovi matični brojevi.

Sredinom maja Savjet AZLP-a odbio je da prekršajno kazni Vladu, iako je utvrdio da je nezakonito objavila spisak činovnika koji su tužili državu koja ih je zakinula za naknade iz radnih odnosa. Inicijativa člana AZLP-a Radenka Lacmanovića da se premijer prekršajno kazni kao odgovorno lice u Vladi, odbijena je. Lacmanoviću i javnosti je ostalo samo da konstatuje da Savjet AZLP-a primjenjuje selektivnu pravdu.

„Zamislite da neko poslije 7-8 godina tuži državu za tri eura”, jedna je od izjava premijera Markovića koja bi trebala da ilustruje alavost državnih službenika i njihovu nebrigu za državu. Premda bi mnogo korisnije bilo da premijer nešto uradi i pokrene povodom višegodišnje neodgovornosti ministara i strarješina državnih organa koji su, inateći se sa zaposlenima, državi na grbaču natovarili milionske štete.

Država i dalje ima strategiju odvraćanja zaposlenih od ostvarivanja njihovih prava. Dopune i izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koje su počele da se primjenjuju od 1. jula, uslovljavaju pokretanje postupaka za ostvarivanje prava iz rada ped sudovima, prethodnim pokretanjem mirnog rješavanja radnog spora pred nadležnim organom. Pri tome je predviđena zastrarjelost novčanih potraživanja u roku od tri godine od dana nastanka obaveze. A po sudovima i dalje čame slučajevi iz radnog prava koji datiraju od prije 10 i više godina.

Na ovonedjeljnoj skupštinskoj raspravi o rebalansku budžeta, poslanik Raško Konjević je upitao zašto se Ministarstvu prosvjete povećava budžet za bruto plate za 13,5 miliona eura, a nema novog zapošljavanja. Da li se tu radi o isplaćivanju nekih dugova prema zapošljenima? Iz Vlade nijesu odgovorili.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo