Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TUŽBE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA PROTIV CRNE GORE: Ni dva eura za patriotizam

Objavljeno prije

na

Svaki četvrti zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) tužio je državu zbog kršenja radničkih prava. Od oko 5.000 zaposlenih u MUP-u zbog kršenja prava iz oblasti rada tokom prošle godine njih 1.770 podnijelo je tužbu. Sve su prilike da će ove godine broj tužbi biti premašen, jer je do sada prispjelo 1.107.

Najnovije informacije iz MUP-a govore o neuspjehu nastojanja Vlade da svim sredstvima ,,nagovori” državne službenike da se dobrovoljno odreknu svojih prava. A na tome se posljednjih godinu dana svojski radilo.

Pored MUP-a, državni službenici najčešće tuže Ministarstvo odbrane i Ministarstvo pravde zbog neisplaćenih zarada, toplog obroka, naknada za prevoz, jubilarnih nagrada, prekovremenog rada, naknade za neiskorišćeni godišnji odmor… I zbog toga uredno godinama dobijaju sporove zbog očiglednih kršenja njihovih prava i grešaka rukovodilaca u državnim organima. Država je na račun toga u posljednje tri godine isplatila preko 70 miliona eura za sudske sporove. I umjesto da se utvrdi odgovornost rukovodilaca koji godinama svjesno zakidaju zaposlene za njihova zagarantovana prava, sistem se ostrvio na one koji sudski potražuju ono što im pripada.

Skupštinska većina je u avgustu prošle godine usvojila izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku s ciljem da se smanji broj parničnih postupaka protiv države. U suštini, usvojenim izmjenama građanima je otvoreno zaprijećeno da će ukoliko tuže državu, u slučaju da izgube spor, platiti pozamašne iznose za sudske troškove.

U ocjeni ovih izmjena pravnici su bili skoro jednoglasni – one ne samo što su u suprotnosti sa Ustavom, već i sa zdravim razumom: ,,Vladin predlog neosnovan, protivan zakonskim normama, istim se krše ljudska prava i slobode, a naročito vrijeđa advokatura”, uzalud su upozoravali iz Advokatske komore.

A baš na advokate su i kivni iz Vlade. Prepričava se slučaj službenice Vojske Crne Gore, koja je po osnovu neplaćenog prevoza za sedam dana tražila i dobila na sudu ukupno 2,4 eura sa zateznom kamatom od 1,2 eura, a troškovi postupka su bili 555,50 eura.

Zbog sporova u kojima su tužbe vrijedjele znatno manje nego sudski troškovi, ministri unutrašnjih poslova Melvudin Nuhodžić i odbrane Predrag Bošković naložili su utvrđivanje odgovornosti za to, posebno apostrofirajući krivicu advokata. Na advokate se ostrvila i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. Objasnila je da pojedini advokati stoje iza parničnih predmeta kojima se od države potražuju dva, tri ili pet eura, a sudski troškovi dostignu nekoliko stotina eura.

Sve je kulminiralo ,,pravednim bijesom” premijera Duška Markovića, koji je početkom ove godine izjavio da su tužbe protiv države ,,plan da se državni budžet ošteti i da se na nezakonit način dođe do novca”.

U izvještaju iz marta ove godine Vlada je obavijestila javnost da je vrijednost izgubljenih sporova u kojima je postupao Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore tokom 2017. godine oko 11,6 miliona eura. A da je ukupno sa Glavnog računa Državnog trezora naplaćeno više od 20,2 miliona eura, jer taj iznos obuhvata i naplate koje su dospjele u 2017. godini, ali se vezuju za ranije postupke.

U diskusiji o odlivu novca iz budžeta po osnovu tužbi zaposlenih u javnoj administraciji, Vlada je ukazala na zabrinjavajući odnos službenika prema državi i njenoj finansijskoj stabilnosti. Pored manjka patriotizma i nebrige za budžet, navedeno je da informacija ukazuje i na slučajeve da pojedini državni službenici tuže državu za iznose od desetak eura, te da razrađena šema sa advokatima umnogostručuje iznose na štetu budžeta.

Da bi se to preduprijedilo premijer Marković je zatražio da se javno objelodane imena službenika i ostalih drznika koji tuže državu. Zatražio je da se sa te informacije ukloni oznaka tajnosti, uz obrazloženje da ovakvi slučajevi ne samo da ne treba da budu sklonjeni od očiju javnosti već da, naprotiv, svaki građanin treba da raspolaže informacijom o odnosu pojedinih državnih službenika prema državnom novcu.

I bi tako. Saznalo se da među onima koji su tužili državu Crnu Goru po raznim osnovana ima najviše državnih službenika, ali i sudija, profesora Univerziteta i NVO aktivista.

Vladu su posebno zaboljele sudije – navodeći da su se čak i pojedine sudije ,,iz nekoliko sudova različitog nivoa” drznule da od države traže svoja prava. „Pojedine sudije su tužile, a njihove kolege im dosudile značajna sredstva na teret državnog budžeta…”, neveli su iz Vlade. Uzalud je Zaštinica imovinsko-pravnih odnosa Dragana Đuranović, u Informaciji koju je Vlada usvojila 8. marta, stavila do znanja da je ogromna većina tih tužbi osnovana.

Javnost je mogla da pročita ime službenika MUP-a koji je zbog neisplaćene naknade za prekomjerni rad tužio državu za pet eura. Protiv države je pokrenuto desetine sporova, od strane službenika MUP-a, zbog 10 eura manjka u isplati toplog obroka. Neki datiraju iz 2008. godine. A Vlada je sve njih javno imenom i prezimenom, po spisku i iznosu, na ,,stub srama”.

Nakon što je na sajtu Vlade, sredinom marta, objavljen spisak službenika koji su tužili državu, Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) stigla je prijava. Podnio je službenik Uprave policije čije je ime objavljeno na vladinom sajtu.

U prijavi službenik policije navodi da on i porodica strepe za svoju budućnost ,,zbog objavljenih ličnih podataka, a naročito u kontekstu u kojem su objavljeni ti podaci, jer se radi o sporovima protiv države Crne Gore”.

Ubrzo je sa sajta Vlade uklonjen sporni spisak, iako je premijer Marković tvrdio da Vlada objavljivanjem imena službenika koji su prošle godine tužili državu nije prekršila zakon jer nijesu javno dostupni njihovi matični brojevi.

Sredinom maja Savjet AZLP-a odbio je da prekršajno kazni Vladu, iako je utvrdio da je nezakonito objavila spisak činovnika koji su tužili državu koja ih je zakinula za naknade iz radnih odnosa. Inicijativa člana AZLP-a Radenka Lacmanovića da se premijer prekršajno kazni kao odgovorno lice u Vladi, odbijena je. Lacmanoviću i javnosti je ostalo samo da konstatuje da Savjet AZLP-a primjenjuje selektivnu pravdu.

„Zamislite da neko poslije 7-8 godina tuži državu za tri eura”, jedna je od izjava premijera Markovića koja bi trebala da ilustruje alavost državnih službenika i njihovu nebrigu za državu. Premda bi mnogo korisnije bilo da premijer nešto uradi i pokrene povodom višegodišnje neodgovornosti ministara i strarješina državnih organa koji su, inateći se sa zaposlenima, državi na grbaču natovarili milionske štete.

Država i dalje ima strategiju odvraćanja zaposlenih od ostvarivanja njihovih prava. Dopune i izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koje su počele da se primjenjuju od 1. jula, uslovljavaju pokretanje postupaka za ostvarivanje prava iz rada ped sudovima, prethodnim pokretanjem mirnog rješavanja radnog spora pred nadležnim organom. Pri tome je predviđena zastrarjelost novčanih potraživanja u roku od tri godine od dana nastanka obaveze. A po sudovima i dalje čame slučajevi iz radnog prava koji datiraju od prije 10 i više godina.

Na ovonedjeljnoj skupštinskoj raspravi o rebalansku budžeta, poslanik Raško Konjević je upitao zašto se Ministarstvu prosvjete povećava budžet za bruto plate za 13,5 miliona eura, a nema novog zapošljavanja. Da li se tu radi o isplaćivanju nekih dugova prema zapošljenima? Iz Vlade nijesu odgovorili.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo