Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVI UDAR NA LOKALNE SAMOUPRAVE: Vlada preuzima kontrolu turističkih organizacija

Objavljeno prije

na

Nastojanje Vlade Crne Gore da ograniči samostalnost lokalnih samouprava u vršenju vlasti u opštinama, posebno u onima u kojima su opozicione partije pobijedile na poslednjim lokalnim izborima, dobija nove zakonske okvire. Poslije usvajanja kontroverznog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kojim su lokalnim upravama oduzete nadležnosti u planiranju prostora, donošenju planskih dokumenata i izdavanja dozvola za gradnju objekata, u pripremi je preuzimanje kontrole nad lokalnim turističkim organizacijama, odnosno zavlačenje Vladine ruke u opštinsku kasu, u pretinac direktnih prihoda od turizma.

Uskoro se očekuje usvajanje Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turističkim organizacijama, koji je početkom juna ove godine proslijeđen opštinama na izjašnjavanje.

Zanimljivo je kako je Predlog izmjena i dopuna koji priprema Ministarstvo održivog razvoja i turizma proslijeđen opštinama posrednim putem, preko Zajednice opština na izjašnjavanje do 15 juna. Imali su samo sedam dana na raspolaganju da dostave primjedbe na izmjene kojima se u značajnoj mjeri oduzimaju prava i ingerencije u vršenju poslova lokalnih turističkih organizacija.

Totalna kontrola rada lokalnih zajednica putem donošenja rigoroznih zakonskih rješenja eskalirala je gubitkom vlasti Demokratske partije socijalista u tri primorske opštine koje raspolažu sa najatraktivnijim prirodnim resursima i ostvaruju najveći turistički promet.

Ulogu vrhovnog egzegutora preuzeo je ministar turizma i održivog razvoja Pavle Radulović, za čijeg se mandata opštinama ukidaju jedna po jedna Ustavom zagarantovana prava i uvodi centralizacija upravljanja prostorom i raspolaganjem prihodima od turizma.

U fokusu su lokalne turističke organizacije koje ostvaruju više nego pristojne prihode od turističke i boravišne takse. Cilj je da se na račun LTO osnaži i finansira Nacionalna turistička organizacija čiji je osnivač Vlada.

Iako se postojećim Zakonom o turističkim organizacijama i Zakonom o boravišnoj taksi prihodi po raznim osnovama dijele između LTO i NTO po utvrđenim kvotama, to očigledno nije dovoljno.

Ministar Radulović predlaže niz mjera za preuzimanje kontrole nad poslovanjem LTO.

Planira se osnivanje Regionalne turističke organizacije (RTO) i minimiziranje značaja LTO po opštinama.Predsjednik Opštine Budva Dragan Krapović uputio je ministru Raduloviću i Željki Radak Kukavičić, direktorici NTO, dopis sa primjedbama na Predlog izmjena Zakona o turističkim organizacijama, u kome je osudio način komunikacije između ove dvije Vladine institucije i Opština.

„Pored toga što je dat rok od svega sedam dana ( od kojih su pet radni dani) smatramo izuzetno neprimjerenim da nijeste našli za shodno da dokument ove važnosti uputite direktno opštinama, osnivačima turističkih organizacija”.

Krapović je odabrao direktno obraćanje predlagaču, bez posrednika i pojasnio da Predlog predstavlja instrumentalizaciju „Strateškog marketing plana za turizam u Crnoj Gori 2018-2022”, sa još gorim rješenjima.

Prema predloženoj varijanti opštine više nisu obavezne da osnivaju lokalnu turističku organizaciju. „Obavezno” iz važećeg zakona mijenja se i glasi „osniva”, što u Budvi tumače kao uvod u lakše spajanje LTO u opštinama koje imaju turistička mjesta A kategorije u Regionalnu turističku organizaciju.

Međutim, jedna od najznačajnijih izmjena jeste trasiranje puta ka privatizaciji LTO.

„Opština može obavljanje djelatnosti LTO prenijeti drugom pravnom licu, koje može biti privredno društvo, odnosno pravno lice osnovano za obavljenje djelatnosti u oblasti turizma”.

Ovaj stav, prema mišljenju Krapovića predstavlja prekretnicu u sistemu turizma Crne Gore i otvara mnoga pitanja.

On je u direktnoj suprotnosti sa članom 3. Zakona o turističkim organizacijama kojim se definiše: „Djelatnost TO zasniva se na načelu ostvarivanja javnog interesa u oblasti turizma, po pravilu bez ostvarivanja neposredne dobiti”.

Prema definiciji privredno društvo jeste poslovni subjekt sa statusom pravnog lica koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje, prodaje i vršenje usluga na tržištu – u cilju sticanja dobiti.

Da li se otvara mogućnost da se razni privilegovani biznismeni ili djeca visokih funkcionera domognu profitabilnih primorskih turistički organizacija i prihoda od boravišne takse, koji se ubiraju bez velikog truda.

To pravno lice, prema Predlogu novog zakona, može, ali ne mora biti privredno društvo osnovano za poslove turizma. Nejasna formulacija ostavlja mogućnost da lokalne uprave mogu prenijeti upravjanje u TO na bilo koje pravno lice, to može biti i građevinska firma, pekara, fakultet…, navodi u svom dopisu predsjednik Krapović.

Autonomnost lokalne turističke organizacije ograničava se uvođenjem obaveze da program rada i finansijski plan za svaku godinu unaprijed dostavlja na „saglasnost” Nacionalnoj turističkoj organizaciji, umjesto na „mišljenje”, kako je sada. To isto važi i za izvještaj o radu i godišnji finansijski izvještaj.

„Ovo je potpuna centralizacija i kontorla”, ističe predsjednik Krapović i pita da li to znači da NTO bolje zna šta je u svakom mjestu u Crnoj Gori potrebno raditi, šta turisti žele, na šta se žale, šta je potrebno lokalnim hotelijerima, agencijama…

Novi zakon uvodi i nove načine finansiranja turističkih organizacija. Predviđa se participacija LTO za realizaciju zajedničkih aktivnosti, za strateška i druga partnerstva…da se izrađuju promotivni i drugi informativni materijali u skladu sa knjigom standarda NTO-e.

„Iz iskustva sa brendom „Wild beauty”, (kojeg je lansirao bivši ministar Predrag Nenezić prim.a.), vidjeli smo da on ne korenspondira sa ponudom crnogorskog primorja koje čini ogromnu većinu turističkog prometa zemlje. Zbog čega se nameće NTO brend?” , pita Krapović.

Potpunu kontrolu rada lokalnih turističkih organizacija Vlada želi da postigne izmjenama u organima upravljanja LTO u kojima namjerava delegirati predstavnike iz Nacionalne turističke organizacije, što je u suprotnosti sa aktuelnim zakonskim rješenjem.

Mijenja se i sastav skupštine i izvršnog obora NTO i to tako da u svakoj kombinaciji članstva, od predstavnika lokalnih turističkih organizacija i predstavnika Vlade kao osnivača, odlučujuću riječ ima Vlada.

U skupštini i izvršnom odboru NTO – „Predstavnici osnivača imaju većinu u odlučivanju”, navodi se u tekstu ponuđenog Predloga izmjena Zakona o turističkim organizacijama.

„Ovo je direktna kontrola Vlade nad NTO-om, a putem nacionalne i nad lokalnim turističkim organizacijama. Zbog čega nije jednoobrazno definisano da i kod lokalnih turističkih organizacija predstavnici osnivača imaju većinu u odlučivanju”, upozorava na nelogičnost ovakvog stava, predsjednik Krapović.

Odgovor na sva pitanja jeste pokušaj nove raspodjele prihoda od boravišne takse.

Zakonom o boravišnoj taksi propisano je da 80 odsto prihoda pripada opštinama, dok 20 odsto ide u državni trezor, odakle Vlada dio dodjeljuje NTO. To se, po svemu sudeći, mora mijenjati u korist državne kase.

Po prihodima koje ostvaruje i budžetu kojim raspolaže, koji se kreće oko 2,6 miliona eura na godišnjem nivou, TO Budve finansijski je moćnija od Nacionalne organizacije sa budžetom oko 1,4 miliona eura. Kao najjača u državi, TO Budve ima 5 glasova u skupštini NTO.

Ukoliko se usvoje predložene izmjene pojedinačna finsnsijska snaga LTO neće imati nikakvog značaja. O svemu će odlučivati Vlada, pa i o novcima Budve, Kotora, Herceg Novog, Bara, Ulcinja i drugih, manje značajnih turističkih organizacija.

Prije četvrt vijeka primorskim opštinama je oduzet obalni pojas, najvredniji ekonomski resurs teritorije kojom upravljaju. Plažama, lukama, pristaništima i obalom upravlja Vladino, partijsko preduzeće, JP Morsko dobro.

Uslijedio je pomenuti Zakon o planiranju prostora i izgradnji, kojim su lokalnim samoupravama oduzete nadležnosti iz te oblasti. Nastavlja se sa turističkim organizacijama, dok je prema nezvaničnim informacijama u pripremi regionalizacija komunalnih službi i preduzeća za vodovod.

Da li je u pitanju ukidanje sistema autonomnog upravljanja u lokalnim zajednicama ili su navedene promjene motivisane trenutnim političkim prilikama u zemlji.

Predlog nvog Zakona o turističkim organizacijama naći će se uskoro pred poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UBISTVO EDMONDA MUSTAFE U BARU: Je li država zatajila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon ubistva Baranina, mediji su objavili da su ga nadzirali policajci. Upravo zato nameće se pitanje  kako se onda našao na meti ubica. Ko je zatajio i procijenio da mu ne treba policijska zaštita, nakon što je istražnim organima saopštio svoja saznanja, ali i strah da mu je bezbjednost ugrožena

 

Nakon dugog zatišja pripadnici kriminanih grupa su u utorak pokazali smjelost koju su godinama ranije iskazivali ubijajući svoje mete ne mareći za doba dana, mjesto, niti da li će biti nevino stradalih.

Na nepunih 200 metara od stanice barske policije hicima iz automatske puške je ubijen Baranin Edmond Mustafa, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana. Ubica mu je nešto poslije devet sati prišao s leđa i u njega ispalio, prema prvim informacijama, čak 12 hitaca.

Dvadesetdevetogodišnjak je na mjestu ostao mrtav, a ubica je pobjegao električnim trotinetom. Uslijedila je policijska potraga za ubicom koja je rezultirala hapšenjem Baranina 27.godišnjeg Dina Ibrahimovića.

„U roku manjem od pola sata su locirali lice za koje su postojali osnova sumnja odnosno postojali indikatori da se radi o izvršiocu ovog krivičnog djela koji je u roku od pola sata u naselju Bjelište lociran, sustignut u bjekstvu, savladan i doveden u službene prostorije odjeljenja bezbjednosti Bar. Prilikom bjekstva ovog lica isti je koristio moped- električni trotinet, kacigu na glavi, a u neposrednoj blizini ovog lica pronađena je automatska puška za koju se sumnja da je korišćena u izvršenju ovog krivičnog djela, saopštio je medijima Lazar Šćepanović, v.d.pomoćnika direktora Uprave policije.

Samo nekoliko sati nakon zločina, osumnjičeni Ibrahimović priveden je dežurnoj tužiteljki Ireni Burić, ali o zločinu nije želio da govori. To je novinarima kazao njegov advokat Damir Lekić.

„Dinu Ibrahimoviću je stavljeno na teret dva krivična djela. Ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Nakon što je od strane državne tužiteljke poučen o svojim pravima i obavezama, i nakon što je obavio poverljiv razgovor sa braniocima, on je iskoristio zakonsko pravo i branio se ćutanjem, što znači da nije iznosio odbranu i nije ni odgovarao na pitanja državne tužiteljke, kazao je advokat Lekić.

Žrtva i osumnjičeni za ubistvo su poznati istražiteljima. Kako tvrde iz bezbjednosnih službi, osim što su pripadali istoj kriminalnoj organizaciji, nekada su bili i bliski prijatelji.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septebra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plate koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da su za to kria prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Iako je Sindikat uporno tražio nastavak pregovora oni nijesu uslijedili uglavnom zbog zauzetosti premijera i ministra finansija. Ministarstvo prosvjete je dan prije zakazanog štrajka pozvalo prosvjetare na dogovor i tražilo da se štrajk odgodi. Odgađanje je odbijeno, a razredne starješine su porukama  obavještavale roditelje da li će im djeca u ponedjeljak ići u školu.

I u Ministarstvu kao da su znali da do dogovora neće doći, pa su za nedjelju, danu pregovora sa sindikatom, direktori obrazovnih ustanova, u grupama,  čekali na sastanak sa ministarkom Jakšić-Stojanović. Dio javnosti je  ovo vidio kao disciplinovanje direktora. Ministarka je izjavila da je njena zakonska obaveza da upozna direktore sa njihovim pravima i obavezama.

,,U nedelju ujutru imali smo 160 škola sa 50 odsto štrajkača. Poslije sastanka sa ministarkom 138 skola. Šta je bilo u nedelju veče i ponedeljak ujutru ne mogu vam reći”, izjavio je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Sindikat je optužio ministarstvo da su dali instrukcije direktorima škola da štrajkače prebroje i da im ukažu kako mogu dobiti otkaze. U zastašivanje su se uključili i pojedini, od ranije poznati, pravni eksperti. Tako je profesorica radnog prava Vesna Simović-Zvicer konstatovala da,   ako bi sud utvrdio da je štrajk nezakonit onda, shodno zakonu, veliki broj prosvjetnih radnika mogao dobiti otkaz.

Na dan početka štrajka, Ministarstvo je Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore uputili zahtjev za pokretanje postupka za utvrđivanje nezakonitosti, a sve sa ciljem iniciranja postupka pred Osnovnim sudom u Podgorici. Iz tog resora navode da su predstavnici Sindikata 7. februara 2024. dostavili ministarstvu odluku o stupanju u generalni štrajk, kao i odluku o minimumu procesa rada, koje su, kako tvrde, jednostrano donijeli. Iz Osnovnog suda su odgovorili da će hitno razmotriti ovu tužbu.

Iz Sindikata su  sredinom ovog mjeseca kod Agencije za mirno rješavanje sporova pokrenuli postupak kojim bi se utvrdio minimum  procesa rada.  Oni napominju da su proteklih osam godina, od donošenja Zakona o štrajku 2015, raznim vladama i resornim ministarstvima upućivali zahtjeve za utvrđivanje i donošenje akta o minimumu procesa rada. Oni su to ignorisali iako je iniciranje dogovora njihova obaveza, predviđena 90 dana od donošenja zakona. Kako to nije urađeno za osam godina iz Sindikata ističu da se Vlada uporno poziva na Uredbu iz 2006. godine kojom je štrajk u predškolskim i ustanovama osnovnog obrazovanja potpuno zabranjen, i koja omogućava direktorima da zaposlenima daju otkaze i pri pomisli na štrajk.

Nakon dogovora, obje strane su najavile povlačenje tužbi.

Da se sve dodatno zaoštri potrudila se i policija. Potpredsjednik Sindikata prosvejte Jovan Drašković kazao je u ponedjeljak da su policijski službenici obilazili ustanove u štrajku. ,,Službenici Uprave policije posjetili su mnoge podgoričke, ali i crnogorske ustanove. Tražili su razne, vrlo čudne informacije: kako se odvija nastava, a to pita inspektor za kriminalitet, bez ikakvog naloga… U školi u kojoj ja radim bio je inspektor za ekonomski kriminalitet koji je pitao kako se nastava planira, njegov kolega kasnije je zvao upravu i pitao za dodatne informacije u vezi sa nastavom”, kazao je Drašković. On je tražio od nadležnih da objasne ko je donio takvu odluku i čemu ta ispitivanja služe.

Objavljena je informacija da je policajac u školi u Rožajama fotografisao zaposlene. Uprava policije je saopštila da istražuju taj slučaj. Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama Aldin Kalač kazao je da su profesori iz Srednje stručne škole u tom gradu podnijeli prijavu ODT protiv F. M. zbog krivičnih djela neovlašćeno fotografisanje i zloupotreba službenog položaja.

Iz Ministarstva prosvjete su se branili da je policicija obilazila škole samoinicijativno. Iz Uprave policije je saopšteno da su njihovi službenici škole obilazili u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. ,,Obilazak je izvršen, između ostalog, i radi upoznavanja sa činjenicama u odnosu na vrijeme, mjesto, obim, tok i način održavanja štrajka i mogućih neprijavljenih javnih okupljanja sa stanovišta javnog reda i mira i bezbjednosti građana, a posebno učenika”.

Štrajk je, naravno dobio i političku dimenziju. Opozicija je bila jednoglasna u kritici nedemokratskih, neki su pominjali i staljinističke metode, nove vlasti.

Samo dan prije dogovora premijer Spajić je izjavio da mu nije jasno što prosvjetari traže i da neće popustiti pred njihovim pritiskom. Iz njegove partije su sindikalcima prebacivali da se baš i nijesu bunili za DPS zemana. ,,Voljela bih da se Sindikat prosvjete borio proteklih devet godina”, izjavila je ministarka Jakšić-Stojanović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, je prekorio partijske kolege.   Pozvao je Vladu da odgovornije uđe u razgovore sa Sindikatom prosvjete. Povodom štrajka prosvjetara, kazao da je zabrinjavajuće to što su  mnogi roditelji tek u nedjelju saznali da im djeca neće moći da idu u školu jer neće biti nastave. ,,Zaista ne znam kako smo došli u ovu situaciju u kojoj djeca najviše ispaštaju”.

Ostali sindikati dali su podršku Sindikatu prosvjete. Jedan od mnogobrojnijih, Sindikat zdravstva istakao je da Vlada Crne Gore beskrupulozno i arogantno krši granski kolektivni ugovor: ,,Ukoliko Vlada Crne Gore obesmisli kolektivno pregovaranje i prekrši granski kolektivni ugovor Sindikata prosvjete onda je potpuno jasno da sindikalne organizacije treba transformisati u sportsko rekreativna društva i agencije za kupovinu roba i usluga na rate”.

Iz Sindikata Uprave i pravosuđa smatraju da se to upravo i dešava. Nakon dogovora Vlade i Sindikata prosvjete, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević upozorio je da ,,premještanje tabela sa koeficijentima iz Granskog kolektivnog ugovora u novi Zakon o zaradama, koje je predviđeno Sporazumom premijera Milojka Spajića sa Sindikatom prosvjete, znači da se o visini zarada i koeficijenata neće pitati zaposleni, već skupštinska većina ili Vlada”. Iz ovog sindikata su upozorili da je značenje tih namjera uvod u autokratiju.

U vrijeme prošle autokratije najveći štrajk prosvjetara desio se 2002. Trajao je 10. mjeseci, okončan je povišicom od osam procenata, nakon štrajka glađu prosvjetnih radnika u Bijelom Polju. Tokom ovog štrajka i prosvjetari u Pljevljima iskazali su svoju spremnost da ako sve potraje stupe u štrajk glađu.

Kada se o prosvjeti radi, sem priče o platama u drugim promjenama nijesmo puno odmakli. Nakon promjene vlasti premijer Zdravko Krivokapić je javno vikao na prosvjetne radnike, ministarka Vesna Bratić je nezakonito dijelila otkaze i zapošljavala politički podobne kadrove. Prošli ministar Miomir Vojinović je za svog mandata, pod pritiskom roditelja, aminovao prepisivanje na maturskim ispitima.

O kvalitetu obrazovanja, prebukiranosti škola, nedostatku profesorskog kadra, neodgovornosti pojedinih predavača, velikom pritisku roditelja, nasilju u školama… priča se sporadično i ne nude se sistemska rješenja. Do nekog novog štrajka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo