Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVI UDAR NA LOKALNE SAMOUPRAVE: Vlada preuzima kontrolu turističkih organizacija

Objavljeno prije

na

Nastojanje Vlade Crne Gore da ograniči samostalnost lokalnih samouprava u vršenju vlasti u opštinama, posebno u onima u kojima su opozicione partije pobijedile na poslednjim lokalnim izborima, dobija nove zakonske okvire. Poslije usvajanja kontroverznog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kojim su lokalnim upravama oduzete nadležnosti u planiranju prostora, donošenju planskih dokumenata i izdavanja dozvola za gradnju objekata, u pripremi je preuzimanje kontrole nad lokalnim turističkim organizacijama, odnosno zavlačenje Vladine ruke u opštinsku kasu, u pretinac direktnih prihoda od turizma.

Uskoro se očekuje usvajanje Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turističkim organizacijama, koji je početkom juna ove godine proslijeđen opštinama na izjašnjavanje.

Zanimljivo je kako je Predlog izmjena i dopuna koji priprema Ministarstvo održivog razvoja i turizma proslijeđen opštinama posrednim putem, preko Zajednice opština na izjašnjavanje do 15 juna. Imali su samo sedam dana na raspolaganju da dostave primjedbe na izmjene kojima se u značajnoj mjeri oduzimaju prava i ingerencije u vršenju poslova lokalnih turističkih organizacija.

Totalna kontrola rada lokalnih zajednica putem donošenja rigoroznih zakonskih rješenja eskalirala je gubitkom vlasti Demokratske partije socijalista u tri primorske opštine koje raspolažu sa najatraktivnijim prirodnim resursima i ostvaruju najveći turistički promet.

Ulogu vrhovnog egzegutora preuzeo je ministar turizma i održivog razvoja Pavle Radulović, za čijeg se mandata opštinama ukidaju jedna po jedna Ustavom zagarantovana prava i uvodi centralizacija upravljanja prostorom i raspolaganjem prihodima od turizma.

U fokusu su lokalne turističke organizacije koje ostvaruju više nego pristojne prihode od turističke i boravišne takse. Cilj je da se na račun LTO osnaži i finansira Nacionalna turistička organizacija čiji je osnivač Vlada.

Iako se postojećim Zakonom o turističkim organizacijama i Zakonom o boravišnoj taksi prihodi po raznim osnovama dijele između LTO i NTO po utvrđenim kvotama, to očigledno nije dovoljno.

Ministar Radulović predlaže niz mjera za preuzimanje kontrole nad poslovanjem LTO.

Planira se osnivanje Regionalne turističke organizacije (RTO) i minimiziranje značaja LTO po opštinama.Predsjednik Opštine Budva Dragan Krapović uputio je ministru Raduloviću i Željki Radak Kukavičić, direktorici NTO, dopis sa primjedbama na Predlog izmjena Zakona o turističkim organizacijama, u kome je osudio način komunikacije između ove dvije Vladine institucije i Opština.

„Pored toga što je dat rok od svega sedam dana ( od kojih su pet radni dani) smatramo izuzetno neprimjerenim da nijeste našli za shodno da dokument ove važnosti uputite direktno opštinama, osnivačima turističkih organizacija”.

Krapović je odabrao direktno obraćanje predlagaču, bez posrednika i pojasnio da Predlog predstavlja instrumentalizaciju „Strateškog marketing plana za turizam u Crnoj Gori 2018-2022”, sa još gorim rješenjima.

Prema predloženoj varijanti opštine više nisu obavezne da osnivaju lokalnu turističku organizaciju. „Obavezno” iz važećeg zakona mijenja se i glasi „osniva”, što u Budvi tumače kao uvod u lakše spajanje LTO u opštinama koje imaju turistička mjesta A kategorije u Regionalnu turističku organizaciju.

Međutim, jedna od najznačajnijih izmjena jeste trasiranje puta ka privatizaciji LTO.

„Opština može obavljanje djelatnosti LTO prenijeti drugom pravnom licu, koje može biti privredno društvo, odnosno pravno lice osnovano za obavljenje djelatnosti u oblasti turizma”.

Ovaj stav, prema mišljenju Krapovića predstavlja prekretnicu u sistemu turizma Crne Gore i otvara mnoga pitanja.

On je u direktnoj suprotnosti sa članom 3. Zakona o turističkim organizacijama kojim se definiše: „Djelatnost TO zasniva se na načelu ostvarivanja javnog interesa u oblasti turizma, po pravilu bez ostvarivanja neposredne dobiti”.

Prema definiciji privredno društvo jeste poslovni subjekt sa statusom pravnog lica koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje, prodaje i vršenje usluga na tržištu – u cilju sticanja dobiti.

Da li se otvara mogućnost da se razni privilegovani biznismeni ili djeca visokih funkcionera domognu profitabilnih primorskih turistički organizacija i prihoda od boravišne takse, koji se ubiraju bez velikog truda.

To pravno lice, prema Predlogu novog zakona, može, ali ne mora biti privredno društvo osnovano za poslove turizma. Nejasna formulacija ostavlja mogućnost da lokalne uprave mogu prenijeti upravjanje u TO na bilo koje pravno lice, to može biti i građevinska firma, pekara, fakultet…, navodi u svom dopisu predsjednik Krapović.

Autonomnost lokalne turističke organizacije ograničava se uvođenjem obaveze da program rada i finansijski plan za svaku godinu unaprijed dostavlja na „saglasnost” Nacionalnoj turističkoj organizaciji, umjesto na „mišljenje”, kako je sada. To isto važi i za izvještaj o radu i godišnji finansijski izvještaj.

„Ovo je potpuna centralizacija i kontorla”, ističe predsjednik Krapović i pita da li to znači da NTO bolje zna šta je u svakom mjestu u Crnoj Gori potrebno raditi, šta turisti žele, na šta se žale, šta je potrebno lokalnim hotelijerima, agencijama…

Novi zakon uvodi i nove načine finansiranja turističkih organizacija. Predviđa se participacija LTO za realizaciju zajedničkih aktivnosti, za strateška i druga partnerstva…da se izrađuju promotivni i drugi informativni materijali u skladu sa knjigom standarda NTO-e.

„Iz iskustva sa brendom „Wild beauty”, (kojeg je lansirao bivši ministar Predrag Nenezić prim.a.), vidjeli smo da on ne korenspondira sa ponudom crnogorskog primorja koje čini ogromnu većinu turističkog prometa zemlje. Zbog čega se nameće NTO brend?” , pita Krapović.

Potpunu kontrolu rada lokalnih turističkih organizacija Vlada želi da postigne izmjenama u organima upravljanja LTO u kojima namjerava delegirati predstavnike iz Nacionalne turističke organizacije, što je u suprotnosti sa aktuelnim zakonskim rješenjem.

Mijenja se i sastav skupštine i izvršnog obora NTO i to tako da u svakoj kombinaciji članstva, od predstavnika lokalnih turističkih organizacija i predstavnika Vlade kao osnivača, odlučujuću riječ ima Vlada.

U skupštini i izvršnom odboru NTO – „Predstavnici osnivača imaju većinu u odlučivanju”, navodi se u tekstu ponuđenog Predloga izmjena Zakona o turističkim organizacijama.

„Ovo je direktna kontrola Vlade nad NTO-om, a putem nacionalne i nad lokalnim turističkim organizacijama. Zbog čega nije jednoobrazno definisano da i kod lokalnih turističkih organizacija predstavnici osnivača imaju većinu u odlučivanju”, upozorava na nelogičnost ovakvog stava, predsjednik Krapović.

Odgovor na sva pitanja jeste pokušaj nove raspodjele prihoda od boravišne takse.

Zakonom o boravišnoj taksi propisano je da 80 odsto prihoda pripada opštinama, dok 20 odsto ide u državni trezor, odakle Vlada dio dodjeljuje NTO. To se, po svemu sudeći, mora mijenjati u korist državne kase.

Po prihodima koje ostvaruje i budžetu kojim raspolaže, koji se kreće oko 2,6 miliona eura na godišnjem nivou, TO Budve finansijski je moćnija od Nacionalne organizacije sa budžetom oko 1,4 miliona eura. Kao najjača u državi, TO Budve ima 5 glasova u skupštini NTO.

Ukoliko se usvoje predložene izmjene pojedinačna finsnsijska snaga LTO neće imati nikakvog značaja. O svemu će odlučivati Vlada, pa i o novcima Budve, Kotora, Herceg Novog, Bara, Ulcinja i drugih, manje značajnih turističkih organizacija.

Prije četvrt vijeka primorskim opštinama je oduzet obalni pojas, najvredniji ekonomski resurs teritorije kojom upravljaju. Plažama, lukama, pristaništima i obalom upravlja Vladino, partijsko preduzeće, JP Morsko dobro.

Uslijedio je pomenuti Zakon o planiranju prostora i izgradnji, kojim su lokalnim samoupravama oduzete nadležnosti iz te oblasti. Nastavlja se sa turističkim organizacijama, dok je prema nezvaničnim informacijama u pripremi regionalizacija komunalnih službi i preduzeća za vodovod.

Da li je u pitanju ukidanje sistema autonomnog upravljanja u lokalnim zajednicama ili su navedene promjene motivisane trenutnim političkim prilikama u zemlji.

Predlog nvog Zakona o turističkim organizacijama naći će se uskoro pred poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo