Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ RADMILE VOJVODIĆ I JANKA LJUMOVIĆA: Dvorske spojene posude

Objavljeno prije

na

Osnovni sud u Nikšiću je protekle srijede presudom poništio odluku Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG) o smjeni Radmile Vojvodić s mjesta rektorke.

Vojvodićeva je smjenjena u oktobru prošle godine, nakon sukoba sa Vladom Duška Markovića oko Više medicinske škole u Beranama. Izvođač proceduralnih radova bio je predsjednik UP UCG Duško Bjelica.

Deset mjeseci nakon smjene, sud je utvrdio da ,,nijesu bile ispunjene procesno-formalne pretpostavke za odlučivanje o razrješenju rektora UCG od strane UO UCG”. Naime, Upravni odbor UCG je donio odluku o smjeni bez izjašnjavanja Senata, što je suprotno proceduri. Utvrđeno je i da je Vojvodićeva odluke u vezi sa Visokom medicinskom školom u Beranama izvršavala u skladu sa obavezama propisanim Statutom UCG. Ona je mesecima zastupala stav da tu školu treba izmestiti iz Berana u Podgoricu, sa čime se Vlada nije saglasila.

,,Tužbom sam zajedno sa advokatom Nikolom Martinovićem štitila integritet institucije koju sam branila od totalitarističko-fašisoidnog postupanja Upravnog odbora i Vlade prema ustavno zaštićenoj kategoriji – autonomiji UCG”, izjavila je nakon odluke suda Vojvodićeva. Zatim je zatražila od Upravnog odbora UCG da podnese ostavku.

Iz Rektorata su odgovorili, kako tvrde, principijelno. Kažu da ne komentarišu odluke državnih organa, ali su uvjereni da je odluka o smjeni Vojvodićeve zakonita i opravdana. Pojasnili su i da je sud odbio tužbeni zahtjev da se Vojvodićeva vrati na mjesto rektora.

U presudi se odbija tužbeni zahtjev Vojvodićeve ,,kojim je traženo da se obaveže tuženi da u roku od osam dana od pravosnažnosti ove presude uspostavi stanje koje je bilo prije donošenja Odluke o razrješenju rektora Univerziteta od 3.10.2017. kao neosnovan”.

Iz Rektorata su naglasili i da će predati žalbu u zakonskom roku.

Pozivanje na zakon bi valjda trebalo da znači da će državni univerzitet početi da poštuje sopstvene procedure i pravila, nakon što je sudski utvrđeno sa je mimo njih, po prvi put u istoriji UCG smijenjen jedan rektor. To izbjegavanje procedura ustalilo se za mandata bivše rektorke. Samo što je došla na to mjesto, Vojvodićeva je, uz pomoć predsjednika UO Bjelice, smjenila dekana Ekonomskog fakulteta Milivoja Radovića. Uslijedila je smjena dekana Arhitektonskog fakulteta Dušana Vuksanovića. On je optužio Upravni odbor da su vodili proces disciplinovanja u maniru centralnog komiteta, te da odluke o razrješenju donose na osnovu Pravilnika kojim je UO dat mandat za uvođenje nezvaničnog vanrednog stanja na fakultetima, u svakoj prilici za koju oni tako procijene.

Krajem 2015. Ustavni sud Crne Gore donosi odluku o prestanku važenja Pravilnika o postupanju za utvrđivanje privremenih mjera za upravljanje i obezbjeđivanje funkcionisanja UCG, donesenog 2012, a na osnovu kojeg je UO godinama smjenjivao nepodobne rukovodioce fakulteta i na njima uvodio prinudne uprave.

Rektorkinoj ,,desnoj ruci” Bjelici, prilikom Vojvodićeve smjene nije bio potreban ni pravilnik, dovoljan je bio pritisak Vlade.

Nakon smjene Vojvodićeva je, radi mira na ,,dvoru”, govorila o ,,medijskom fabrikovanju sukoba između rektora i premijera, odnosno političke partije koju zastupa premijer”. Sada, nakon presude, tražeći smjenu UO UCG, kaže: ,,Tako bi najviše upravno tijelo UCG, koji se sramno služio silničkim političkim manipulacijama krašeći i zakon i akademaske etičke norme i čineći grubu povredu autonomije naše institucije, bilo sankcionisano”.

Da neko ne posumnja da je u pitanju politika, trudio se da pojasni i premijer Marković koji je prije Vojvodićeve smjene bio izričit da u tom slučaju ,,Nema nikakve politizacije”. Pokušao je da objasni i da Demokratska partija socijalista ni na koji način nije involvirana u tadašnji sukob Vlade i UCG, uz dodatak da u samoj partiji nema sukoba.

Premijer, kao i čelnici UCG, su svjesni da Vojvodićeva nije baš uobičajena rektorka. Veze sa Prvom bankom, braćom Đukanović, slikanje sa moćnim biznismenima tokom dočeka Nove godine, samo su neke od stavki u bogatoj pozorišno-akademsko-poslovnoj biografiji bivše rektorke. Da pomenemo i supruga, ambasadora Crne Gore u Srbiji Branislava Mićunovića, koji je nedavno bio gost na proslavi srpskog tabloida Informer, proslavljenog po pljuvačkim kampanjama protiv kritičara vlasti u Crnoj Gori i Srbiji i širenju nacionalne i vjerske mržnje. Pa otuda ne čudi što je smjena Vojvodićeve okarakterisana kao prvo otvoreno razmimoilaženje između Markovića i šefa partije Mila Đukanovića.

O tome je nedavno govoreno i u Skupštini, tokom rasprave o Predlogu zakonu o predsjedniku CG, kojim će se Đukanoviću omogućiti znatno šira ovlašćenja. Poslanik DF-a i čelnik Pokreta za promjene Nebojša Medojević istakao je da je sukob između Đukanovića i Markovića počeo kada je smijenjena rektorka UCG: ,,Đukanović sad formira paralelnu vladu. To je suština novog zakona. Novi ministar spoljnih poslova u toj paralelnoj vladi biće Milan Roćen, ministar kulture Radmila Vojović”, kazao je Medojević uz tvrdnju da je problem premijera Markovića što nema većinu u DPS-u.

Iz vladajuće stranke su odmah negirali da postoje ikakvi sukobi i struje unutar njihove partije.

Kako god bilo, državni univerzitet je dobar ogledni primjer akademskih i demokratskih kapaciteta različitih frakcija unutar ,,monolitne” partije.

Blokada za Ljumovića

Senat Univerziteta Crne Gore, početkom ovog mjeseca, nije izabrao Janka Ljumovića u zvanje redovnog profesora za oblast pozorišna produkcija na Fakultetu dramskih umjetnosti UCG, uprkos tome što je Naučni odbor dao pozitivno mišljenje za njegovu kandidaturu.

Ljumović, bivši direktor Crnogorskog narodnog pozorišta i ministar kulture, je prošle godine stao uz tadašnju rektorku Vojvodić kada je Vlada inicirala njenu smjenu. On je tada u znak protesta podnio ostavku na mjesto ministra kulture.

Vojvodić, koja je jedan od recenzenata u referatu za Ljumovićev izbor u zvanje redovnog profesora, nakon neizbora je izjavila da je ovaj potez nastavak odmazde i još jedna ,,u nizu čistki na UCG”.

Smjene najvližih saradnika Vojvodićeve – Živka Andrijaševića i Predraga Stanišića, prorektora i članova UO, ranije su obavljene.

Sadašnji neizbor Ljumovića navodno je uslijedio zbog dileme, koja je mučila senatore – da li je produkcija umjetnička ili naučna disciplina.

Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti pozvalo je rektora Univerziteta Cme Gore Gorana Nikolića da pokrene postupak razrešenja Nenada Šoskića iz Naučnog odbora. Šoškić, je kako tvrde, ,,doveo u zabludu članove i članice Senata, otvarajući dilemu o kategorizaciji predmeta u oblasti produkcije”.

Ljumović je u otvorenom pismu zaprijetio senatoru Nenadu Šoškiću da njegovo ponašanje ima ,,elemente etičke i krivične odgovornosti”.

Iz Centra za građansko obazovanje su ocjenili da je ova odluka Senata UCG osvetnička, te da se nastavlja sa pogubnom praksom da se podobni olako promovišu u akademska zvanja. Onima koji trenutno to nijesu slijedi blokada.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo