Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ RADMILE VOJVODIĆ I JANKA LJUMOVIĆA: Dvorske spojene posude

Objavljeno prije

na

Osnovni sud u Nikšiću je protekle srijede presudom poništio odluku Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG) o smjeni Radmile Vojvodić s mjesta rektorke.

Vojvodićeva je smjenjena u oktobru prošle godine, nakon sukoba sa Vladom Duška Markovića oko Više medicinske škole u Beranama. Izvođač proceduralnih radova bio je predsjednik UP UCG Duško Bjelica.

Deset mjeseci nakon smjene, sud je utvrdio da ,,nijesu bile ispunjene procesno-formalne pretpostavke za odlučivanje o razrješenju rektora UCG od strane UO UCG”. Naime, Upravni odbor UCG je donio odluku o smjeni bez izjašnjavanja Senata, što je suprotno proceduri. Utvrđeno je i da je Vojvodićeva odluke u vezi sa Visokom medicinskom školom u Beranama izvršavala u skladu sa obavezama propisanim Statutom UCG. Ona je mesecima zastupala stav da tu školu treba izmestiti iz Berana u Podgoricu, sa čime se Vlada nije saglasila.

,,Tužbom sam zajedno sa advokatom Nikolom Martinovićem štitila integritet institucije koju sam branila od totalitarističko-fašisoidnog postupanja Upravnog odbora i Vlade prema ustavno zaštićenoj kategoriji – autonomiji UCG”, izjavila je nakon odluke suda Vojvodićeva. Zatim je zatražila od Upravnog odbora UCG da podnese ostavku.

Iz Rektorata su odgovorili, kako tvrde, principijelno. Kažu da ne komentarišu odluke državnih organa, ali su uvjereni da je odluka o smjeni Vojvodićeve zakonita i opravdana. Pojasnili su i da je sud odbio tužbeni zahtjev da se Vojvodićeva vrati na mjesto rektora.

U presudi se odbija tužbeni zahtjev Vojvodićeve ,,kojim je traženo da se obaveže tuženi da u roku od osam dana od pravosnažnosti ove presude uspostavi stanje koje je bilo prije donošenja Odluke o razrješenju rektora Univerziteta od 3.10.2017. kao neosnovan”.

Iz Rektorata su naglasili i da će predati žalbu u zakonskom roku.

Pozivanje na zakon bi valjda trebalo da znači da će državni univerzitet početi da poštuje sopstvene procedure i pravila, nakon što je sudski utvrđeno sa je mimo njih, po prvi put u istoriji UCG smijenjen jedan rektor. To izbjegavanje procedura ustalilo se za mandata bivše rektorke. Samo što je došla na to mjesto, Vojvodićeva je, uz pomoć predsjednika UO Bjelice, smjenila dekana Ekonomskog fakulteta Milivoja Radovića. Uslijedila je smjena dekana Arhitektonskog fakulteta Dušana Vuksanovića. On je optužio Upravni odbor da su vodili proces disciplinovanja u maniru centralnog komiteta, te da odluke o razrješenju donose na osnovu Pravilnika kojim je UO dat mandat za uvođenje nezvaničnog vanrednog stanja na fakultetima, u svakoj prilici za koju oni tako procijene.

Krajem 2015. Ustavni sud Crne Gore donosi odluku o prestanku važenja Pravilnika o postupanju za utvrđivanje privremenih mjera za upravljanje i obezbjeđivanje funkcionisanja UCG, donesenog 2012, a na osnovu kojeg je UO godinama smjenjivao nepodobne rukovodioce fakulteta i na njima uvodio prinudne uprave.

Rektorkinoj ,,desnoj ruci” Bjelici, prilikom Vojvodićeve smjene nije bio potreban ni pravilnik, dovoljan je bio pritisak Vlade.

Nakon smjene Vojvodićeva je, radi mira na ,,dvoru”, govorila o ,,medijskom fabrikovanju sukoba između rektora i premijera, odnosno političke partije koju zastupa premijer”. Sada, nakon presude, tražeći smjenu UO UCG, kaže: ,,Tako bi najviše upravno tijelo UCG, koji se sramno služio silničkim političkim manipulacijama krašeći i zakon i akademaske etičke norme i čineći grubu povredu autonomije naše institucije, bilo sankcionisano”.

Da neko ne posumnja da je u pitanju politika, trudio se da pojasni i premijer Marković koji je prije Vojvodićeve smjene bio izričit da u tom slučaju ,,Nema nikakve politizacije”. Pokušao je da objasni i da Demokratska partija socijalista ni na koji način nije involvirana u tadašnji sukob Vlade i UCG, uz dodatak da u samoj partiji nema sukoba.

Premijer, kao i čelnici UCG, su svjesni da Vojvodićeva nije baš uobičajena rektorka. Veze sa Prvom bankom, braćom Đukanović, slikanje sa moćnim biznismenima tokom dočeka Nove godine, samo su neke od stavki u bogatoj pozorišno-akademsko-poslovnoj biografiji bivše rektorke. Da pomenemo i supruga, ambasadora Crne Gore u Srbiji Branislava Mićunovića, koji je nedavno bio gost na proslavi srpskog tabloida Informer, proslavljenog po pljuvačkim kampanjama protiv kritičara vlasti u Crnoj Gori i Srbiji i širenju nacionalne i vjerske mržnje. Pa otuda ne čudi što je smjena Vojvodićeve okarakterisana kao prvo otvoreno razmimoilaženje između Markovića i šefa partije Mila Đukanovića.

O tome je nedavno govoreno i u Skupštini, tokom rasprave o Predlogu zakonu o predsjedniku CG, kojim će se Đukanoviću omogućiti znatno šira ovlašćenja. Poslanik DF-a i čelnik Pokreta za promjene Nebojša Medojević istakao je da je sukob između Đukanovića i Markovića počeo kada je smijenjena rektorka UCG: ,,Đukanović sad formira paralelnu vladu. To je suština novog zakona. Novi ministar spoljnih poslova u toj paralelnoj vladi biće Milan Roćen, ministar kulture Radmila Vojović”, kazao je Medojević uz tvrdnju da je problem premijera Markovića što nema većinu u DPS-u.

Iz vladajuće stranke su odmah negirali da postoje ikakvi sukobi i struje unutar njihove partije.

Kako god bilo, državni univerzitet je dobar ogledni primjer akademskih i demokratskih kapaciteta različitih frakcija unutar ,,monolitne” partije.

Blokada za Ljumovića

Senat Univerziteta Crne Gore, početkom ovog mjeseca, nije izabrao Janka Ljumovića u zvanje redovnog profesora za oblast pozorišna produkcija na Fakultetu dramskih umjetnosti UCG, uprkos tome što je Naučni odbor dao pozitivno mišljenje za njegovu kandidaturu.

Ljumović, bivši direktor Crnogorskog narodnog pozorišta i ministar kulture, je prošle godine stao uz tadašnju rektorku Vojvodić kada je Vlada inicirala njenu smjenu. On je tada u znak protesta podnio ostavku na mjesto ministra kulture.

Vojvodić, koja je jedan od recenzenata u referatu za Ljumovićev izbor u zvanje redovnog profesora, nakon neizbora je izjavila da je ovaj potez nastavak odmazde i još jedna ,,u nizu čistki na UCG”.

Smjene najvližih saradnika Vojvodićeve – Živka Andrijaševića i Predraga Stanišića, prorektora i članova UO, ranije su obavljene.

Sadašnji neizbor Ljumovića navodno je uslijedio zbog dileme, koja je mučila senatore – da li je produkcija umjetnička ili naučna disciplina.

Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti pozvalo je rektora Univerziteta Cme Gore Gorana Nikolića da pokrene postupak razrešenja Nenada Šoskića iz Naučnog odbora. Šoškić, je kako tvrde, ,,doveo u zabludu članove i članice Senata, otvarajući dilemu o kategorizaciji predmeta u oblasti produkcije”.

Ljumović je u otvorenom pismu zaprijetio senatoru Nenadu Šoškiću da njegovo ponašanje ima ,,elemente etičke i krivične odgovornosti”.

Iz Centra za građansko obazovanje su ocjenili da je ova odluka Senata UCG osvetnička, te da se nastavlja sa pogubnom praksom da se podobni olako promovišu u akademska zvanja. Onima koji trenutno to nijesu slijedi blokada.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo