Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SANIRANJE POSLJEDICA NATO UDARA: Uklanjanje bombi čekalo norvešku pomoć

Objavljeno prije

na

Crna Gora bi do 1. avgusta 2020. godine trebalo da bude potpuno očišćena od kasetnih bombi, kojima je dio njene teritorije zasut tokom NATO intervencije. To je predviđeno memorandumom, koji je ovih dana usvojila Vlada Crne Gore, a potpisalo Ministarstvo unutrašnjih poslova sa Norveškom narodnom pomoći (NPA). Radi se o programu oslobađanja područja koje je kontaminirano ostacima kasetne municije u Crnoj Gori, odnosno o takozvanom humanitarnom deminiranju – čišćenju ostataka kasetne municije na teritoriji Golubovaca, Tuzi i Rožaja.

Generalni direktor Direktorata za vanredne situacije Mirsad Mulić, u ime Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, i direktor kancelarije Norveške narodne pomoći za Jugoistočnu Evropu Sven Džonas Zakrison u utorak su potpisali memorandum čiji je cilj da se stvore uslovi da se kontaminirana područja Golubovaca, Tuzi i Rožaja očiste od zaostale kasetne municije, saopšteno je iz MUP-a Crne Gore.

Projekat počinje 6. avgusta a trajaće dvije godine. Zajednički će ga realizovati humanitarna organizacija Norveška narodna pomoć i Direktorat za vanredne situacije MUP-a.

“Dekontaminacijom ovih prostora od kasetne municije Crna Gora će ispuniti posljednju obavezu iz Konvencije o zabrani upotrebe kasetne municije, a građani će dobiti zemljište koje će moći da koriste bez opasnosti”, kazao je Mulić.

Službenici Direktorata za vanredne situacije vršiće kontrolu kvaliteta sprovođenja projekta i uništavanje pronađene kasetne municije, dok će za pretraživanje terena uz najsavremeniju opremu biti zaduženi stručnjaci Norveške narodne pomoći, naviodi se u saopštenju MUP-a.

Norveška je obezbijedila za to deset miliona norveških kruna, što je oko 1.100.000 eura.

Prije pet godina u medijima je objavljeno da su rezultati netehničkog izviđanja kontaminiranosti pokazali da su zagađene 22 zone na području Golubovaca, Rožaja i Tuzi, na prostoru od 1,7 miliona kvadrata. Takođe je objavljeno da postoje indicije da je kontaminirano i područje opštine Plav.

„Istina je da na teritoriji Crne Gore ima zaostalih ubojnih sredstava iz NATO intervencije 1999. godine. Tačno je i to da je Norveška, kao članica NATO-a, ponudila pomoć za čišećenje kontaminiranog područja u Crnoj Gori. Kontaminirano podrazumijeva i ubojna sredstva koja fizički mogu ugroziti ljude, a i ona koja imaju sekundarna dejstva – radiološka ili neka druga. Međutim, nisu to jedina zaostala ubojna sredstva o kojima govorimo od 1999. godine, nego ima ubojnih sredstava zaostalih i iz Drugog svjetskog rata. Postoji i jedan prostor u kojem ima zaostalih ubojnih sredstava iz višegodišnjeg korišćenja poligona bivše JNA. Jedan od takvih prostora nalazi se i u srcu podgoričkih Plantaža”, kaže u razgovoru za Monitor general avijacije u penziji Blagoje Grahovac.

Područja Crne Gore, koja su za vrijeme NATO napada 1999. godine pogođena kasetnim bombama, ranije su vojno razminirana, a veliki dio i humanitarno. Stručnjaci kažu da poslije vojnog razminiranja može da ostane određeni postotak neuklonjenih minsko-eksplozivnih sredstava, ali poslije himanitarnog ne smije ostati ništa.

Najugroženije je Golubovačko polje, koje se prostire na teritoriji i Golubovaca i Tuzi. Podsjetimo: NATO je 27. аprilа 1999. u tri nаvrаtа bombаrdovаo аerodrom Golubovci, a posebno mu je bio interesantan podzemni objekаt аerodromа u Šipčаniku. Ta zona je vojno razminirana, ali ne i humanitarno. Vojno razminiranje Golubovačkog polja obavili su vojska i policija.

I u Rožajama je rađeno i humanitarno razminiranje, ali je ostao dio koji nije u potpunosti očišćen.

„Što se tiče ubojnih sredstava iz 1999. godine, ima nekoliko prostora gdje postoje neeksplodirane kasetne bombe. To je vrlo opasno i taj posao mogu obaviti samo visoko osposobljeni timovi. Imam informaciju da je Švedska voljna da bude finansijer tog rizičnog posla. Zato ih ohrabrujem da u Crnoj Gori postoji sertifikovana ekipa koja to može da uradi vrlo kvalitetno”, naglašava Grahovac.

On kaže da u Plantažama postoji još jedan prostor, nalazi se iznad brda Šipčanik gdje su bila komandna mjesta bivše JNA, koji nije ranije detektovan da ima ubojnih sredstava.

„Moraće sa tokom predstojeće akcije i on pregledati. Sugerišem vlastima opštine Tuzi da porazgovaraju sa svojim građanima, koji osporavaju vlasništvo na tom prostoru, i nađu zajedničko rješenje. Jer, koliko je meni poznato, bivšim vlasnicima naknadu za sve te prostore isplatila je bivša JNA. Zato bi bilo veoma razumno i korisno za sve da se ti prostori osposobe prvenstveno za privredne namjene”, predlaže Grahovac.

Početkom 2013. godine obavljena su netehnička istraživanja u Crnoj Gori I, kako rekosmo, utvrđeno je da postoje 22 zone kontaminirarne kasetnom municijom.

“Riječ je o tri opštine : Tuzima, odnosno Mjesnoj zajednici Šipačanik, Golubovcima – područje Mataguža i Aerodroma, i Rožajama – područje Jablanice i Njeguša. Imamo indicija da postoje dvije zone u opštini Plav”, kazao je tada projekat menadžer Darvin Lisica, iz kancelarije Norveške narodne pomoći u BIH.

Do kraja prve faze netehničkog izviđanja evidentirana je 21 nesreća. Dvije osobe su poginule, a sedam ranjeno. U Rožajama je, u martu 1999. godine, stradao jedan dječak, a dvojica su ranjena, kada su u šumi naišli na kasetnu bombu.

Tada je najavljeno da će početkom 2014. godine početi tehničko izviđanje i čišćenje tih lokacija i da će nakon nešto više od godinu Crna Gora biti potpuno očišćena od zaostale kasetne municije, Ali, kao što se saznalo ovih dana, čišćenje još nije završeno.

Kada se govori o NATO napadima često su objavljivane kontroverzne informacije o tome da li je dekontamiran rt Arza. Perko Vukotić, koji je bio rukovodilac značajnih radioekoloških projekata u Crnoj Gori, pored ostalog i projekta dekontaminacije rta Arza, nedavno je u intervjuu Monitoru rekao da je Arza dekontaminirana i to veoma uspješno.

O tome, kaže Vukotić, objektivno svjedoče objavljeni rezultati ekspertske misije UNEP-a na rtu Arza, kao i rezultati publikovani u naučnim časopisima i u zbornicima naučnih skupova.

Blagoje Grahovac, general avijacije u penziji
Pronađene 102 bombe

Malo je poznato da je prije nekoliko godina od ubojnih sredstava čišćen prostor koji pripada podgoričkoj kompaniji Plantaže. O toj akciji Blagoje Grahovac, kao jedan od njenih učesnika , kaže:

– Mislim da ovo neko prvi put javno saopštava: kompanija Plantaže i Vlada Crne Gore obezbijedili su finansijska sredstva da se očisti 60 hektara u srcu prostora koji koristi kompanija Plantaže, a bio je nezaštićen od ubojnih sredstava zaostalih iz Drugog svjetskog rata i od obuke pilota bivše JNA.

Bilo je raznih mešetara, foliranata i blefera koji su htjeli da to rade, ali niko od njih, ni iz regiona, pa ni iz Crne Gore, nije po mišljenju stručnjaka ispunjavao uslove za to. Taj posao povjeren je ekipi MUP-a Crne Gore, sektor za vanredne situacije. Pošto sam bio od početka privođenja tog prostora od vojne u civilne namjene, prvenstveno u korist Plantaža, dobro sam upoznat sa tim poslovima. Mogu reći da se na zadovoljstvo Crne Gore i njenih građana pokazalo da je ekipa za vanredne situacije MUP-a Crne Gore dokazala i visoku ospoboljenost, pored sertifikata koje ima, prilikom čišećenja tog prostora. Za sedam mjeseci, koliko je trajalo čišćenje, ekipa od dvanaest ljudi očistila je 60 hektara prostora i uklonila preko 300 tona metalnog otpada od eksplodiranih i neeksplodiranih ubojnih sredstava.

Tu su tada pronađene 102 bombe, prvenstveno iz Drugog svjetskog rata, koje su bile potencijalno aktivne. I sve je to urađeno vrlo kvalitetno i za minimalna finansijska sredstva. Zbog toga sada možemo reći da Crna Gora ima ekipu koja uspješno može da obavi takve rizične poslove, jer je pokazala i praktično svoju sposobnost.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo