Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SANIRANJE POSLJEDICA NATO UDARA: Uklanjanje bombi čekalo norvešku pomoć

Objavljeno prije

na

Crna Gora bi do 1. avgusta 2020. godine trebalo da bude potpuno očišćena od kasetnih bombi, kojima je dio njene teritorije zasut tokom NATO intervencije. To je predviđeno memorandumom, koji je ovih dana usvojila Vlada Crne Gore, a potpisalo Ministarstvo unutrašnjih poslova sa Norveškom narodnom pomoći (NPA). Radi se o programu oslobađanja područja koje je kontaminirano ostacima kasetne municije u Crnoj Gori, odnosno o takozvanom humanitarnom deminiranju – čišćenju ostataka kasetne municije na teritoriji Golubovaca, Tuzi i Rožaja.

Generalni direktor Direktorata za vanredne situacije Mirsad Mulić, u ime Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, i direktor kancelarije Norveške narodne pomoći za Jugoistočnu Evropu Sven Džonas Zakrison u utorak su potpisali memorandum čiji je cilj da se stvore uslovi da se kontaminirana područja Golubovaca, Tuzi i Rožaja očiste od zaostale kasetne municije, saopšteno je iz MUP-a Crne Gore.

Projekat počinje 6. avgusta a trajaće dvije godine. Zajednički će ga realizovati humanitarna organizacija Norveška narodna pomoć i Direktorat za vanredne situacije MUP-a.

“Dekontaminacijom ovih prostora od kasetne municije Crna Gora će ispuniti posljednju obavezu iz Konvencije o zabrani upotrebe kasetne municije, a građani će dobiti zemljište koje će moći da koriste bez opasnosti”, kazao je Mulić.

Službenici Direktorata za vanredne situacije vršiće kontrolu kvaliteta sprovođenja projekta i uništavanje pronađene kasetne municije, dok će za pretraživanje terena uz najsavremeniju opremu biti zaduženi stručnjaci Norveške narodne pomoći, naviodi se u saopštenju MUP-a.

Norveška je obezbijedila za to deset miliona norveških kruna, što je oko 1.100.000 eura.

Prije pet godina u medijima je objavljeno da su rezultati netehničkog izviđanja kontaminiranosti pokazali da su zagađene 22 zone na području Golubovaca, Rožaja i Tuzi, na prostoru od 1,7 miliona kvadrata. Takođe je objavljeno da postoje indicije da je kontaminirano i područje opštine Plav.

„Istina je da na teritoriji Crne Gore ima zaostalih ubojnih sredstava iz NATO intervencije 1999. godine. Tačno je i to da je Norveška, kao članica NATO-a, ponudila pomoć za čišećenje kontaminiranog područja u Crnoj Gori. Kontaminirano podrazumijeva i ubojna sredstva koja fizički mogu ugroziti ljude, a i ona koja imaju sekundarna dejstva – radiološka ili neka druga. Međutim, nisu to jedina zaostala ubojna sredstva o kojima govorimo od 1999. godine, nego ima ubojnih sredstava zaostalih i iz Drugog svjetskog rata. Postoji i jedan prostor u kojem ima zaostalih ubojnih sredstava iz višegodišnjeg korišćenja poligona bivše JNA. Jedan od takvih prostora nalazi se i u srcu podgoričkih Plantaža”, kaže u razgovoru za Monitor general avijacije u penziji Blagoje Grahovac.

Područja Crne Gore, koja su za vrijeme NATO napada 1999. godine pogođena kasetnim bombama, ranije su vojno razminirana, a veliki dio i humanitarno. Stručnjaci kažu da poslije vojnog razminiranja može da ostane određeni postotak neuklonjenih minsko-eksplozivnih sredstava, ali poslije himanitarnog ne smije ostati ništa.

Najugroženije je Golubovačko polje, koje se prostire na teritoriji i Golubovaca i Tuzi. Podsjetimo: NATO je 27. аprilа 1999. u tri nаvrаtа bombаrdovаo аerodrom Golubovci, a posebno mu je bio interesantan podzemni objekаt аerodromа u Šipčаniku. Ta zona je vojno razminirana, ali ne i humanitarno. Vojno razminiranje Golubovačkog polja obavili su vojska i policija.

I u Rožajama je rađeno i humanitarno razminiranje, ali je ostao dio koji nije u potpunosti očišćen.

„Što se tiče ubojnih sredstava iz 1999. godine, ima nekoliko prostora gdje postoje neeksplodirane kasetne bombe. To je vrlo opasno i taj posao mogu obaviti samo visoko osposobljeni timovi. Imam informaciju da je Švedska voljna da bude finansijer tog rizičnog posla. Zato ih ohrabrujem da u Crnoj Gori postoji sertifikovana ekipa koja to može da uradi vrlo kvalitetno”, naglašava Grahovac.

On kaže da u Plantažama postoji još jedan prostor, nalazi se iznad brda Šipčanik gdje su bila komandna mjesta bivše JNA, koji nije ranije detektovan da ima ubojnih sredstava.

„Moraće sa tokom predstojeće akcije i on pregledati. Sugerišem vlastima opštine Tuzi da porazgovaraju sa svojim građanima, koji osporavaju vlasništvo na tom prostoru, i nađu zajedničko rješenje. Jer, koliko je meni poznato, bivšim vlasnicima naknadu za sve te prostore isplatila je bivša JNA. Zato bi bilo veoma razumno i korisno za sve da se ti prostori osposobe prvenstveno za privredne namjene”, predlaže Grahovac.

Početkom 2013. godine obavljena su netehnička istraživanja u Crnoj Gori I, kako rekosmo, utvrđeno je da postoje 22 zone kontaminirarne kasetnom municijom.

“Riječ je o tri opštine : Tuzima, odnosno Mjesnoj zajednici Šipačanik, Golubovcima – područje Mataguža i Aerodroma, i Rožajama – područje Jablanice i Njeguša. Imamo indicija da postoje dvije zone u opštini Plav”, kazao je tada projekat menadžer Darvin Lisica, iz kancelarije Norveške narodne pomoći u BIH.

Do kraja prve faze netehničkog izviđanja evidentirana je 21 nesreća. Dvije osobe su poginule, a sedam ranjeno. U Rožajama je, u martu 1999. godine, stradao jedan dječak, a dvojica su ranjena, kada su u šumi naišli na kasetnu bombu.

Tada je najavljeno da će početkom 2014. godine početi tehničko izviđanje i čišćenje tih lokacija i da će nakon nešto više od godinu Crna Gora biti potpuno očišćena od zaostale kasetne municije, Ali, kao što se saznalo ovih dana, čišćenje još nije završeno.

Kada se govori o NATO napadima često su objavljivane kontroverzne informacije o tome da li je dekontamiran rt Arza. Perko Vukotić, koji je bio rukovodilac značajnih radioekoloških projekata u Crnoj Gori, pored ostalog i projekta dekontaminacije rta Arza, nedavno je u intervjuu Monitoru rekao da je Arza dekontaminirana i to veoma uspješno.

O tome, kaže Vukotić, objektivno svjedoče objavljeni rezultati ekspertske misije UNEP-a na rtu Arza, kao i rezultati publikovani u naučnim časopisima i u zbornicima naučnih skupova.

Blagoje Grahovac, general avijacije u penziji
Pronađene 102 bombe

Malo je poznato da je prije nekoliko godina od ubojnih sredstava čišćen prostor koji pripada podgoričkoj kompaniji Plantaže. O toj akciji Blagoje Grahovac, kao jedan od njenih učesnika , kaže:

– Mislim da ovo neko prvi put javno saopštava: kompanija Plantaže i Vlada Crne Gore obezbijedili su finansijska sredstva da se očisti 60 hektara u srcu prostora koji koristi kompanija Plantaže, a bio je nezaštićen od ubojnih sredstava zaostalih iz Drugog svjetskog rata i od obuke pilota bivše JNA.

Bilo je raznih mešetara, foliranata i blefera koji su htjeli da to rade, ali niko od njih, ni iz regiona, pa ni iz Crne Gore, nije po mišljenju stručnjaka ispunjavao uslove za to. Taj posao povjeren je ekipi MUP-a Crne Gore, sektor za vanredne situacije. Pošto sam bio od početka privođenja tog prostora od vojne u civilne namjene, prvenstveno u korist Plantaža, dobro sam upoznat sa tim poslovima. Mogu reći da se na zadovoljstvo Crne Gore i njenih građana pokazalo da je ekipa za vanredne situacije MUP-a Crne Gore dokazala i visoku ospoboljenost, pored sertifikata koje ima, prilikom čišećenja tog prostora. Za sedam mjeseci, koliko je trajalo čišćenje, ekipa od dvanaest ljudi očistila je 60 hektara prostora i uklonila preko 300 tona metalnog otpada od eksplodiranih i neeksplodiranih ubojnih sredstava.

Tu su tada pronađene 102 bombe, prvenstveno iz Drugog svjetskog rata, koje su bile potencijalno aktivne. I sve je to urađeno vrlo kvalitetno i za minimalna finansijska sredstva. Zbog toga sada možemo reći da Crna Gora ima ekipu koja uspješno može da obavi takve rizične poslove, jer je pokazala i praktično svoju sposobnost.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo