Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Podvojena svijest

Objavljeno prije

na

Peticija je potpisana. Mještani Bjelopavlića rekli su svoje – ne žele da se kod manastira Ždrebaonik sagradi objekat za djecu s posebnim potrebama. Koliko je u ovoj zemlji teško riješiti pitanje djece s posebnim potrebama, svjedoči i činjenica da u ovom slučaju nijesu suprotstavljene, kako je uobičajeno, dvije strane već – četiri. Ministarstvo rada i socijalnog staranja gura svoju priču, lokalna vlast drugu, mještani treću, a roditeljima čija djeca trebaju pomoć ostala je – četvrta varijanta. Pa, kako bude. PETICIJA: Iako su se mještani MZ Gorica, koji su potpisivali peticiju protiv izgradnje objekata za djecu s posebnim potrebama nedavno izvinili roditeljima iz danilovgradske NVO Rastimo zajedno zbog neprijatnosti koje su imali od protivnika gradnje Centra – ostali su pri svome. Protive se gradnji. I tačka. A za to vrijeme Udruženje roditelja djece sa smetnjama u razvoju želi da obezbijedi prostorije za svoj rad. Bilo gdje. Samo da ih konačno dobiju.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja nagovijestili su kako će u kućama koje bi se gradile na toj lokaciji biti smještena i sva djeca sa smetnjama u razvoju bez roditeljskog staranja iz Crne Gore. Među njima bi moglo biti i desetoro iz Zavoda Komanski most. A gradonačelnik Danilovgrada Branislav Đuranović ustvrdio je da će tamo boraviti samo djeca iz njegove opštine.

Šta će se, zapravo, desiti – još se ne zna. No, na Facebook grupi za podršku peticiji mještana pojavio se i komentar da će djecu “ošuriti kao svinje” ako kuće tamo budu izgrađene. Predstavnici dvije stotine potpisnika peticije na sastanku s roditeljima okupljenim u NVO Rastimo zajedno objasnili su da su prilikom potpisivanja peticije ,,postojali određeni propusti” zbog kojih su se roditelji uvrijedili. I priča je krenuila dalje.

PO SVOME: Nakon toga su se otvorenim pismom obratili i javnosti, obrazloživši zašto su pokrenuli i potpisivali peticiju. Nijesu, tvrde oni, protiv djece.
,,Građani mjesne zajednice reagovali su peticijom nakon informacija iz medija i dobijene dokumentacije, smatrajući svojim pravom da budu informisani na vrijeme i istinito, protiveći se izgradnji takve institucije van grada, u školskom dvorištu u centru sela, smatrajući takođe da je djeci u takvim institucijama mjesto u gradskoj zoni, kako nalažu standardi EU i UN za djecu s posebnim potrebama. U gradskoj sredini djeca imaju najveće moguće šanse za edukaciju i socijalnu inkluziju, kao pripremu za život. Dakle, građane mjesne zajednice nijesu udostojili bilo kakvom informacijom, smatrajući ih u ovom slučaju nebitnim i nedostojnim dekorom. Veoma ružno, složićete se!”.

Ispod ovog pisma, objavljenog u dnevnom listu Vijesti, potpisani su ugledni građani Crne Gore. Među njima i Tomaš Pavličić, penzionisani sudija Ustavnog suda, profesorica Univerziteta dr Gvozdenija Bogetić, bivši ministar zdravlja i poznati ljekar dr Miodrag-Caro Pavličić, Zoran Sekulić, dr Pavle Bogetić, dr Zoran Pavličić, Nevenka Pavličić…

Potpisnici peticije imaju u jednom pravo. Trebali su biti pitani. Jer, suština rada lokalne samouprave i jeste da kreira prostor upravo u saradnji s onima koji će da ga koriste. I da upravo oni budu pitani kako će im okruženje izgledati. I tačno je da treba građani da se pobune kada neko bez njihovog pitanja nešto radi. A intelektualci, logično, treba da predvode to buđenje građanske svijesti i savjesti.

RAZLOZI: No, pitanje je – jesu li mještani Bjelopavlića i oni koji odande potiču imali razloga da ranije reaguju na sve ono što se dešava u njihovom kraju i cijeloj Crnoj Gori.

Koliko li je samo u podgoričkoj i danilovgradskoj opštini plodnog poljoprivrednog zemljišta uništeno, nasuto kamenom i šljunkom i pretvoreno u građevinske parcele na kojima su iznikle zgrade i magacini. I nikome ništa. Oko toga nijesu nikada dizali prašinu.

Prije neki dan objavljen je izvještaj o tome kako je, zbog nepostojanja kolektora otpadnih voda u Nikšiću, zagađena rijeka Zeta. Vodom iz te rijeke natapaju se pašnjaci i povrtnjaci u danilovgradskom kraju. A opština Nikšić nikako da ispuni obećanje i zavši te kolektore. Izostala je peticija zbog višegodišnjeg zagađivanja rijeke i plodova koji rastu iz zemlje koju ta rijeka natapa a koje svi iznosimo na trpeze.

Sjekli su se parkovi pa na njihovim mjestima nicale zgrade. Sjekle su se i stoljetne topole na obali Zete. I nikome ništa. O lošim putevima u tom kraju i problemima s vodovodom svi znaju.

Imali su Bjelopavlići itekako razloga i ranije da upute packe lokalnoj samoupravi i državi. No, izgleda da ih je tek briga za djecu s posebnim potrebama nagnala na građansku reakciju.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo