Povežite se sa nama

Izdvojeno

POLOŽAJ OSI NA SJEVERU: Zaštita samo na papiru

Objavljeno prije

na

Udio OSI među nazaposlenim na sjeveru veći je nego u ostatku države. Zakonska regulativa, subvencije za poslodavce, ali ni lokalni akcioni planovi ne daju rezultate,  pa  se broj nezaposlenih osoba iz te kategorije, iz godine povećava.

 

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), na  kraju prošle godine,   u Crnoj Gori nezaposleno je bilo čak 10.970 osoba sa invaliditetom (OSI), od čega 60,6 odsto žena.   Najviša stopa nezaposlenosti  među tom populacijom registrovana je u nekoliko sjevernih opština.  U Beranama ih je 2.617 u  Rožajama  2.070,  u Bijelom Polju 975… I u tim opštinama dominiraju nezaposlene žene sa invaliditetom. Gotovo sve opštine na sjeveru i pored, kako tvrde, poštovanja zakona, lokalnih planova i dobre volje, ipak, bilježe rast nezaposlenih OSI osoba,  iz godine u godinu.

OSI se suočavaju sa stopom nezaposlenosti koja je dva do tri puta puta viša u odnosu na osobe bez invaliditeta,  piše u zvaničnim izvještajima bjelopoljske Opštine.

„Nezaposlene OSI žive ispod linije apsolutnog siromaštva dok je stopa zaposlenosti izuzetno niska… Trenutno 15 poslodavaca na lokalnom nivou koristi pravo kod Biroa rada na subvenciju zarade. Kod njih je upošljeno 29 lica sa invaliditetom. Radi se većinom o privatnom i NVO sektoru, dok je manji broj  u javno sektoru“, objašnjavaju u lokalnoj upravi Bijelog Polja.

Broj OSI  na evidenciji Biroa rada Gusinje se tokom 2019. godine povećao čak za 72,3 odsto,  u odnosu na prethodnu. Njihovo trenutno učešće u ukupnoj nezaposlenosti je oko 24 odsto. U toj opštini  najviše je nezaposlenih OSI sa I stepenom obrazovanja, a više od dvije trećine su stariji od 50 godina.

Za samo jednu godinu broj osoba sa invaliditetom na evidenciji Zavoda za zapošljavanje u Andrijevici povećao se 26,7 odsto. Nezaposleni iz te kategorije čine više od dvije trećine onih koji traže posao. To je, ujedno, i  značajno više od učešća lica sa invaliditetom u ukupnoj nezaposlenosti na nivou Crne Gore (29,7 odsto). Niko od njih nije uspio da se zaposli tokom 2019. i 2020. godine.

Ni nezaposlenima iz ove kategorije u Plavu nijesu dostupne usluge profesionalne rehabilitacije. Njihovo učešće  u ukupnom broju nezaposlenih, prema posednjim zvaničnim podacima, premašilo je 36 odsto. Dominiraju nekvalifikovani i stariji od 50 godina.

Samo osam  odsto Pljevljaka sa invaliditetom,  tokom minule dvije godine,  dobili su priliku da budu obuhvaćeni mjerama  profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja. I u toj opštini broj OSI na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, iz godine u godinu raste, a  prema posljednjim podacima ukupno ih je – 643.

Broj nezaposlenih  iz te kategorije za samo dvije godine duplirao se u Kolašinu, pa ih je sada 94. Većina ih je nekvalifikovanih i u srednjoj životnoj dobi. Za dvije godine samo jedna OSI u tom gradu  bila je uključena u mjere profesionalne rehabilitacije.

„Nastojimo da izradom lokalnih planova poboljšamo položaj naših sugrađana sa invaliditetom. Predviđene su i aktivnosti, koje bi poslodavce motivisale da zapošljavaju  osobe iz te kategorije.  Mislim da Opština, to jest preduzeća i službe čiji je osnivač, daju dobar primjer, pa je ranije zapošljeno nekoliko OSI“, kažu u kolašinskoj Opštini.

Šavnik je među rijetkim sjevernim opštinama  u kojima se broj OSI na evidenciji ZZZ smanjuje. Ipak, ni u tom gradu za dvije godine nije zapošljena nijedna osoba iz te kategrije.

Među nezaposlenim OSI u Šavniku najviše je onih za III stpenom stručne spreme,  a preko 60 odsto ih je starijih od  50 godina.

Ništa bolje nije ni u Mojkovcu, tvrdi predsjednik  Udruženje hendikepiranih Srce, Dušan Rakočević. Ta organizacija je, kroz nekoliko projekata,  otvorila zanatsku radionicu i zapošljava četiri OSI. No, kako Rakočević kaže, oni su već devet mjeseci u nezavidnoj situaciji, jer država ne ispunjava obaveze kada je riječ o subvenicijama za zarade.

„Zavod za zapošljavanje od decembra prošle godine,  nije uplatio subvencije za zarade, koje poslodavci dobijaju u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom. Zbog toga,  za četvoro zaposlenih na određeno, odnosno,  neodređeno vrijeme, zarade kasne mjesecima. Sve  ono što smo  zaradili tokom 2019. godine, prodajući  svoje rukotvorine,  potrošili smo na  jednokratne pomoći zaposlenima,  novca više nema, fali i meterijala“, kaže on.

U tom udruženju mjesecima čekaju i da im na brojne apele odgovore iz  nekoliko ministarstava.

Prema podacima ZZZ,  Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom,  prošle  godine podnijeto je 1.718 zahtjeva za priznavanje prava na subvenciju zarade za zapošljavanje.  Nešto manje  od trećine tih zahtjeva odnosilo se na produženje  prava, što znači da nije riječ o novozapošljenim OSI.  Krajem prošle godine  1.141 poslodavac ostvaruje pravo na subvenciju zarade za 2.040 lica  OSI. Većina su zapošljeni na neodređeno vrijeme.

Poslodavci koji zaposle OSI mogu ostvariti bespovratna sredstva za prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Takođe i kreditna sredstva pod povoljnim uslovima za kupovinu mašina, opreme i alata potrebnog za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Obavezno je i učešće države u  finansiranju ličnih troškova asistenta i subvencije za zarade za OSI.

Prema zakonu, poslodavac koji ima od 20 do 50 zaposlenih, dužan je da zaposli najmanje jedno lice sa invaliditetom. Ukoliko je riječ o preduzeću sa preko 50 radnika, među njima treba da bude pet odsto OSI.

Vlasnici privatnih preduzeća sa sjevera ne žele zvanično da govore zbog čega,  i pored stimulativnih subvenicija,  ne  zapošljavaju OSI. Nemaju objašnjanje, ali, kako tvrde, ni predrasude.

„Možda bi na nekom radnom mjestu u mojem preduzeću moglo i da se nađe mjesta za ljude sa tom vrstom zdravstvenih problema. Međutim, priznajem, nijesam bio zainteresovan, a niko mi ni sa ZZZ ni na drugi način nije to tražio. Surova je borba na tržištu, pa i mi valjda zanemarimo nekad slične obaveze. Nije zbog dikriminacije, nego, sticajem okolnosti među 70 zaposlenih nemam radnika s invaliditetom“, rekao je nezvanično Monitoru vlansik jedne od drvoprerađivačkih firmi sa sjevera.

S druge strane, prema rezultatima istraživanja ,,Položaj lica sa invaliditetom u Crnoj Gori: identifikacija praksi i obrazaca diskiminacije”, koje je radio CEDEM, diskriminacija je veća nego ikad.

Na pitanje „Da li postoji dikriminacija na osnovu inavliditeta pri zapošljavanju?“,  skoro 70 odsto ispitanika je odgvorilo potvrdno.  To je za 18 odsto više, nego u istraživanju CEDEM-a  „Indeks demokratije”, objavljenom u novembru 2016. godine.

                                                                                                Dragana Šćepanović

Komentari

FOKUS

GODINU POSLIJE: Čija je nula veća

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako ova Vlada sve više liči na DPS, makar u (ne)transparentnosti rada, (ne)poštovanju propisa, podsticanju podjela i favorizovanju partijskog na uštrb javnog interesa – da li je to ,,potreban i dovoljan uslov” da se njihovi prethodnici, u orginalu, vrate tamo odakle su otišli prije godinu dana. Ili je vrijeme da se pozabavimo alternativama

 

Aplauz socijalnih partnera za plan i predstojeće mjere ove Vlade najbolje pokazuje naš put, pohvalio se na Tviteru Milojko Spajić, ministar finansija u aktuelnoj/odlazećoj Vladi. Onda smo i od zvaničnika Unije poslodavaca i dvije reprezentativne sindikalne asocijacije čuli da oni podržavaju najavljeno povećanje zarada i smanjenje dažbina za poslodavce.

Tako su Spajić i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, njegov najbliži saradnik u promociji tzv. Maršalovog plana za Crnu Goru, dobili formalne partnere sa kojima će podijeliti teret ali i odgovornost za eventualni (ne)uspijeh najavljenog eksperimenta. Ali smo, ponovo, ostali bez odgovora na nekoliko jednostavnih i izuzetno važnih pitanja bez kojih je nemoguće dati valjan sud o stvarnim dometima Spajićevog plana.

Recimo: kako će Vlada nadomjestiti smanjenje prihoda od 180 – 200 miliona eura po osnovu ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje uz najavljeni rast izdataka za plate u javnom sektoru (zdravstvo, obrazovanje, pa redom…)? Šta će biti sa obećanim kapitalnim budžetom ,,najvećim u istoriji Crne Gore”? Da li će poslodavci, kada za to dođe vrijeme, bespogovorno prihvatiti ,,mali” rast troškova do koga će dovesti najavljeno povećanje minimalne i prosječne zarade i kako će se to odraziti na održivost njihovog biznisa? Kolika je vjerovatnoća da će neki od njih na povećane izdatke odgovoriti otpuštanjem radnika? Da li će najavljene mjere dovesti do nastavka trenda gašenja postojećih radnih mjesta, posebno na sjeveru zemlje?

Na kraju možda najvažnije – kako će armija penzionera i nezaposlenih preživjeti neminovni skok cijena koji je, makar to je jasno, neizbježan – što zbog globalnog rasta cijena hrane i energenata, što zbog Spajićeve namjere da sa sadašnjeg modela oporezivanja dohotka pređemo na oporezivanje potrošnje. Po uvećanim stopama poreza i dažbina (akcize…). Dok bi penzije i socijalne naknade ostale iste. Prema važećim propisima, usklađivanje sa najavljenim rastom zarada i cijena može uslijediti tek početkom 2023. godine.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZVJEŠTAJ O POSTUPANJU BEZBJEDNOSNOG SEKTORA NA CETINJU: Papir bez pravne snage

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komisiju Vladinog Biroa za operativnu koordinaciju ne prepoznaje zakon, zbog čega njen izvještaj nema pravnu snagu.  Međutim, ovaj dokument  može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu eventualne postupke

 

Nešto više od mjesec dana od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, završen je dokument komisije, koju je osnovao Biro za operativnu koordinaciju (BOK), a koja je trebala da utvrdi šta se dešavalo na dan ustoličenja na Cetinju, 5. septembra ove godine, i da li je bilo propusta u radu izvršnih organa.

Noć uoči ustoličenja došlo je do sukoba između premijera Zdravka Krivokapića i ministra unutrašnjih poslova (MUP) Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina, jer su navodno, vođeni bezbjednosnim procjenama Agencije za nacionalnu bezbjendost (ANB) i Uprave policije, čelnici policije bili za to da se ustoličenje izmjesti ili odgodi. Krivokapić je navodno tražio smjenu Sekulovića i Brđanina, ali se predomislio prije konferencije na kojoj je to trebao da najavi, a nakon reakcija zemalja Kvinte i najave Građanskog pokreta URA da će uskratiti podršku Vladi. Na toj konferenciji je, međutim, premijer iznio da će Vlada obrazovati tijelo, koje će ispitati rad svih državnih organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Iza Krivokapića stali su Demokratski front i Demokratska Crna Gora, dok je iza Sekulovića i Brđanina stao potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnih službi Dritan Abazović.

Izvještaju o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, prethodilo je prepucavanje između političkih lidera. Vlast i dalje preokupira  ko je bio za, a ko protiv ustoličenja novog mitropolita, dok se gotovo i ne pominje  uloga najvećeg opozicionog subjekta Demokratske partije socijalista (DPS) u neredima na Cetinju.

Komisija, na čijem čelu je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, konstatovala je u Izvještaju  da su lica kojima tu nije bilo mjesto i koja nisu u lancu odgovornosti, prisustvovala  sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija. Situaciju je, piše u izvještaju, dodatno usložnila činjenica da su se Sekulović i Brđanin protivili ustoličenju na Cetinju, pozivajuću se na procjene ANB-a i Uprave polcije. Komisija je zaključila da je Uprava policije profesionalno odradila svoj posao.

,,Uzimajući u obzir sve okolnosti, probleme i uočene nedostatke, UP je 5. septembra svoj zadatak obavila profesionalno i efikasno, čuvajući ustavni poredak i štiteći zagarantovana vjerska prava i slobode”, navodno piše u Izvještaju.

Na posljednjoj sjednici BOK-a nije usvojen Izvještaj, niti se razmatrao, jer je Ivanović bio odsutan. Abazović je rekao da je na sjednici preovladao stav da u Izvještaju nije dovoljno potencirana uloga državnog tužilaštva u potencijalnom suzbijanju rizika za dešavanje na Cetinju 4. i 5. septembra.

,,Siguran sam da će to biti glavni komentar nakon što se mi i zvanično izjasnimo, i vjerujem da će i Komisija to prihvatiti. Možda je to nešto što je promaklo, ali to je jako važna činjenica vezana za aktivnosti državnog tužilaštva u susret i tokom dešavanja na Cetinju”, kazao je Abazović.

Članovi Biroa za operativnu koordinaciju će na narednoj sjednici dati komentare na Izvještaj, ali i usvojiti zaključke. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, pojedini članovi će insistirati da se kroz zaključke precizira da Sekulović i Brđanin nijesu bili protiv ustoličenja mitropolita, već da nijesu željeli da ugrožavaju bezbjednost štićene ličnosti (patrijarha Porfirija), za čiji su život bili najodgovorniji kao rukovodioci policije. Da je postojao visok stepen opasnost po život štićene ličnosti ukazuju bezbjednosne procjene ANB-a.

Iako bi Izvještaj trebao da završi priču o događajima na Cetinju, sagovornici Monitora iz izvršne vlasti smatraju da se to neće dogoditi. Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević tražio je da Izvještaj, koji trenutno nosi oznaku tajnosti, bude dostavljen članovima tog tijela. Takođe je tražio da se taj dokument otvori za javnost.

Nezvanični izvori Monitora tvrde da je i ministar Sekulović predložio da se svi iskazi, na osnovu kojih je sačinjen Izvještaj, učine javnim. O tome će se, međutim, takođe raspravljati na narednoj sjednici BOK-a, a i na nekoj od narednih sjednica Vlade.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, ORGANIZACIJA KOD: Samo bjesomučna borba za moć

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izdijeljena, posvađana i bez jasne ideje kako pokrenuti temeljne reforme, i korak dalje, kako izvući zemlju recimo iz problema da naše stanovništvo stari, da ulazimo u zonu bijele kuge, da postajemo odredište nekvalifikovane i niskoplaćene radne snage… nova većina razumije da je glavni problem odgovor na pitanje ko će biti ,,DPS poslije DPS-a”.

 

MONITOR:  Demokratski front najavio je bojkot parlamenta i svih Vladinih zakona, ukoliko u Vladu  ne uđe lider DF-a Andrija Mandić. Kako vidite taj zahtjev?

PERIĆ: Ukoliko nova vlast želi da bude operativna, ona mora pronaći put uzajamnog uvažavanja. Niti je uvažavanje da nekoga unaprijed proglasite nepoželjnim za ministarske pozicije bez obzira na procenat koji osvoji na izborima, niti je od onog ko osvoji najviše glasova u novoj vlasti korektno da insistiranjem nametanja svojih političkih ciljeva doslovno uništava subjekt koji treba da obezbijedi većinu. Da ne govorimo koje su refleksije takve pozicije na cijelu zajednicu. U tom kontekstu valja demistifikovati određenje u odnosu na državu. Ako uzmemo jednu od najneutralnijih definicija da je država skup procedura koji nam omogućava da funkcionišemo kao zajednica, onda svi treba da prihvate da će poštovati te procedure i da će činiti što i koliko mogu da se društvo nepoštovanjem tih procedura ne bi dezintegrisalo. Bez toga je doslovno nemoguće, ne samo formirati djelotvornu većinu, već i funkcionisati uopšte.

Nama fali plan i dogovor na mnogim poljima, a posebno u politici. Političari bi trebalo da rješavaju probleme, da razumiju značaj kompromisa i da podnose odgovornost. Nažalost, ovo ostaje samo lijepa želja – u praksi je to bjesomučna borba za moć uz pomoć koje onda želite da raspolažete resursima svih nas.

Sve političke partije rasporedile su  svoje ljude u javnim preduzećima na čelnim pozicijama i ,,po dubini” uveliko kadriraju. Tu vidimo da onamo gdje imaju zajedničke interese partije se bez većih problema dogovaraju – bez obzira da li je to u interesu građana ili ne. Razumijem da mnogi ljudi zbog političke pripadnosti nisu mogli da se zaposle i/ili napreduju, ali taj problem se mora rješavati time što će se prvo procesuirati svi oni koji su radili nezakonito u prethodnom periodu i tako što ćete kadrirati najkvalitetnije, a ne ,,najzaslužnije” ljude.

MONITOR: Da li pregovori parlamentarne većine vode izborima ili će se nastaviti sa krizama, uslovljavanjima i pregovorima?

PERIĆ: Nije bilo teško predvidjeti da će se tokom pregovora nastaviti uzajamne optužbe unutar vlasti. Činjenica je da svaka od koalicija ima svoj ucjenjivački kapital, ali bojim se da će stalnim naglašavanjem te pozicije građani postajati taoci te političke realnosti. Ko će biti vještiji, a čija će procjena biti loša je nešto što razumijem da zanima stranke, ali šta to znači iz perspektive propuštanja prilike realizacije suštinskih promjena koju su sami akteri nazvali istorijskom i koja zaista ima taj potencijal?

Da li su razjašnjenje ovog rebusa izbori? Oni jesu opcija, ali ne vjerujem da je ijedan subjekt spreman za njih, a još manje da je siguran da bi mogao da politički kapitalizuje to što bi ih izazvao – tako da ne očekujem izbore u najmanje narednih pola godine.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo