Povežite se sa nama

Izdvojeno

POLOŽAJ OSI NA SJEVERU: Zaštita samo na papiru

Objavljeno prije

na

Udio OSI među nazaposlenim na sjeveru veći je nego u ostatku države. Zakonska regulativa, subvencije za poslodavce, ali ni lokalni akcioni planovi ne daju rezultate,  pa  se broj nezaposlenih osoba iz te kategorije, iz godine povećava.

 

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), na  kraju prošle godine,   u Crnoj Gori nezaposleno je bilo čak 10.970 osoba sa invaliditetom (OSI), od čega 60,6 odsto žena.   Najviša stopa nezaposlenosti  među tom populacijom registrovana je u nekoliko sjevernih opština.  U Beranama ih je 2.617 u  Rožajama  2.070,  u Bijelom Polju 975… I u tim opštinama dominiraju nezaposlene žene sa invaliditetom. Gotovo sve opštine na sjeveru i pored, kako tvrde, poštovanja zakona, lokalnih planova i dobre volje, ipak, bilježe rast nezaposlenih OSI osoba,  iz godine u godinu.

OSI se suočavaju sa stopom nezaposlenosti koja je dva do tri puta puta viša u odnosu na osobe bez invaliditeta,  piše u zvaničnim izvještajima bjelopoljske Opštine.

„Nezaposlene OSI žive ispod linije apsolutnog siromaštva dok je stopa zaposlenosti izuzetno niska… Trenutno 15 poslodavaca na lokalnom nivou koristi pravo kod Biroa rada na subvenciju zarade. Kod njih je upošljeno 29 lica sa invaliditetom. Radi se većinom o privatnom i NVO sektoru, dok je manji broj  u javno sektoru“, objašnjavaju u lokalnoj upravi Bijelog Polja.

Broj OSI  na evidenciji Biroa rada Gusinje se tokom 2019. godine povećao čak za 72,3 odsto,  u odnosu na prethodnu. Njihovo trenutno učešće u ukupnoj nezaposlenosti je oko 24 odsto. U toj opštini  najviše je nezaposlenih OSI sa I stepenom obrazovanja, a više od dvije trećine su stariji od 50 godina.

Za samo jednu godinu broj osoba sa invaliditetom na evidenciji Zavoda za zapošljavanje u Andrijevici povećao se 26,7 odsto. Nezaposleni iz te kategorije čine više od dvije trećine onih koji traže posao. To je, ujedno, i  značajno više od učešća lica sa invaliditetom u ukupnoj nezaposlenosti na nivou Crne Gore (29,7 odsto). Niko od njih nije uspio da se zaposli tokom 2019. i 2020. godine.

Ni nezaposlenima iz ove kategorije u Plavu nijesu dostupne usluge profesionalne rehabilitacije. Njihovo učešće  u ukupnom broju nezaposlenih, prema posednjim zvaničnim podacima, premašilo je 36 odsto. Dominiraju nekvalifikovani i stariji od 50 godina.

Samo osam  odsto Pljevljaka sa invaliditetom,  tokom minule dvije godine,  dobili su priliku da budu obuhvaćeni mjerama  profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja. I u toj opštini broj OSI na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, iz godine u godinu raste, a  prema posljednjim podacima ukupno ih je – 643.

Broj nezaposlenih  iz te kategorije za samo dvije godine duplirao se u Kolašinu, pa ih je sada 94. Većina ih je nekvalifikovanih i u srednjoj životnoj dobi. Za dvije godine samo jedna OSI u tom gradu  bila je uključena u mjere profesionalne rehabilitacije.

„Nastojimo da izradom lokalnih planova poboljšamo položaj naših sugrađana sa invaliditetom. Predviđene su i aktivnosti, koje bi poslodavce motivisale da zapošljavaju  osobe iz te kategorije.  Mislim da Opština, to jest preduzeća i službe čiji je osnivač, daju dobar primjer, pa je ranije zapošljeno nekoliko OSI“, kažu u kolašinskoj Opštini.

Šavnik je među rijetkim sjevernim opštinama  u kojima se broj OSI na evidenciji ZZZ smanjuje. Ipak, ni u tom gradu za dvije godine nije zapošljena nijedna osoba iz te kategrije.

Među nezaposlenim OSI u Šavniku najviše je onih za III stpenom stručne spreme,  a preko 60 odsto ih je starijih od  50 godina.

Ništa bolje nije ni u Mojkovcu, tvrdi predsjednik  Udruženje hendikepiranih Srce, Dušan Rakočević. Ta organizacija je, kroz nekoliko projekata,  otvorila zanatsku radionicu i zapošljava četiri OSI. No, kako Rakočević kaže, oni su već devet mjeseci u nezavidnoj situaciji, jer država ne ispunjava obaveze kada je riječ o subvenicijama za zarade.

„Zavod za zapošljavanje od decembra prošle godine,  nije uplatio subvencije za zarade, koje poslodavci dobijaju u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom. Zbog toga,  za četvoro zaposlenih na određeno, odnosno,  neodređeno vrijeme, zarade kasne mjesecima. Sve  ono što smo  zaradili tokom 2019. godine, prodajući  svoje rukotvorine,  potrošili smo na  jednokratne pomoći zaposlenima,  novca više nema, fali i meterijala“, kaže on.

U tom udruženju mjesecima čekaju i da im na brojne apele odgovore iz  nekoliko ministarstava.

Prema podacima ZZZ,  Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom,  prošle  godine podnijeto je 1.718 zahtjeva za priznavanje prava na subvenciju zarade za zapošljavanje.  Nešto manje  od trećine tih zahtjeva odnosilo se na produženje  prava, što znači da nije riječ o novozapošljenim OSI.  Krajem prošle godine  1.141 poslodavac ostvaruje pravo na subvenciju zarade za 2.040 lica  OSI. Većina su zapošljeni na neodređeno vrijeme.

Poslodavci koji zaposle OSI mogu ostvariti bespovratna sredstva za prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Takođe i kreditna sredstva pod povoljnim uslovima za kupovinu mašina, opreme i alata potrebnog za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Obavezno je i učešće države u  finansiranju ličnih troškova asistenta i subvencije za zarade za OSI.

Prema zakonu, poslodavac koji ima od 20 do 50 zaposlenih, dužan je da zaposli najmanje jedno lice sa invaliditetom. Ukoliko je riječ o preduzeću sa preko 50 radnika, među njima treba da bude pet odsto OSI.

Vlasnici privatnih preduzeća sa sjevera ne žele zvanično da govore zbog čega,  i pored stimulativnih subvenicija,  ne  zapošljavaju OSI. Nemaju objašnjanje, ali, kako tvrde, ni predrasude.

„Možda bi na nekom radnom mjestu u mojem preduzeću moglo i da se nađe mjesta za ljude sa tom vrstom zdravstvenih problema. Međutim, priznajem, nijesam bio zainteresovan, a niko mi ni sa ZZZ ni na drugi način nije to tražio. Surova je borba na tržištu, pa i mi valjda zanemarimo nekad slične obaveze. Nije zbog dikriminacije, nego, sticajem okolnosti među 70 zaposlenih nemam radnika s invaliditetom“, rekao je nezvanično Monitoru vlansik jedne od drvoprerađivačkih firmi sa sjevera.

S druge strane, prema rezultatima istraživanja ,,Položaj lica sa invaliditetom u Crnoj Gori: identifikacija praksi i obrazaca diskiminacije”, koje je radio CEDEM, diskriminacija je veća nego ikad.

Na pitanje „Da li postoji dikriminacija na osnovu inavliditeta pri zapošljavanju?“,  skoro 70 odsto ispitanika je odgvorilo potvrdno.  To je za 18 odsto više, nego u istraživanju CEDEM-a  „Indeks demokratije”, objavljenom u novembru 2016. godine.

                                                                                                Dragana Šćepanović

Komentari

FOKUS

MANDATAR BEZ MANDATA: Il je vlada ili su izbori, il je nešto gore od oboje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je dodatno produbljena politička kriza, a zemlja upala u institucionalni bezdan, pa se ne zna čekaju li nas izbori ili nova vlada, svi okrivljuju sve za sabotiranje dogovora i kršenje Ustava. Ustav, na žalost, nije predvidio da zemljom upravljaju neodgovorne elite, spremne na sve zarad funkcija

 

Nakon maratonskih konsultacija avgustovske većine i konačnog dogovora da formiraju novu 44. vladu sa Miodragom Lekićem na čelu, rasplet političke krize se – ne nazire.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio je da prihvati ponudu 41 poslanika koja mu je verbalno, putem medija, saopštena po isteku zakonskog roka. Prethodno je Andrija Mandić, pismom, od njega zatražio da mandat za sastav nove vlade povjeri Lekiću. Dok su se lideri tzv. stare većine međusobno optuživali za neuspjeh pregovora,  Đukanović je u utorak, nakon što nikome nije povjerio mandat za sastav nove vlade, Skupštini dostavio predlog za skraćenje mandata i raspisivanje novih izbora. U obrazloženju je naveo da „nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira vladu”, kao i to da se oni koji su predložili Miodraga Lekića nisu odazvali konsultacijama ni dostavili potpise kojima bi potvrdili postojanje neophodne podrške.

Predlog predsjednika za skraćenje mandata parlamentu stara parlamentarna većina već je javno odbila, tvrdeći da neće na sjednici glasati za to. Lider DF-a Andrija Mandić ocijenio je da je Đukanović na taj način izvršio „državni udar“.

Đukanović je tražio da se o inicijativi za skraćenje mandata parlamentu glasa 30. septembra. Avgustovski pobjednici prijete da će izazvati prijevremene predsjedničke izbore ukoliko Đukanović do tada ne povuče svoj predlog. Đukanović je saopštio da neće da prejudicira šta će uraditi ako Skupština Crne Gore ne skrati mandat 30. septembra, ali je naveo da će „njegov potez biti u skladu sa Ustavom“.

Ustav je ove sedmice najčešće korišćena riječ. Nakon što je dodatno produbljena politička kriza, a zemlja upala u institucionalni bezdan, pa se ne zna čekaju li nas izbori ili nova vlada, svi okrivljuju sve za kršenje Ustava i tumače ga po svojoj volji. Ustav, na žalost, nije predvidio da zemljom upravljaju neodgovorne elite, spremne na sve zarad funkcija i moći.

Poslanici stare parlamentarne sada tvrde da je predsjednik države prekršio Ustav jer nije ispoštovao odredbu koja ga obavezuje da pozove predstavnike svih parlamentarnih partija na konsultacije.

„Đukanović je napravio veliku grešku koja se slobodno može nazvati kršenjem Ustava, kada je sazvao konsultacije. On je, prenebregavajući ono što piše u članu 95 Ustava, pozvao samo dio predstavnika političkih partija zastupljenih u Skupštini… Pošto to nije urađeno kako treba, jedan od najlakših izlaza je da Đukanović ponovi proces, da u skladu sa Ustavom sazove konsultacije, i stvar će biti riješena. Da stvar bude smješnija i čudnija, čak nije pozvao ni Lekića, za kojeg zna da je kandidat za mandatara”, ocijenio je je šef Kluba poslanika Demokratskog fronta Slaven Radunović.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Političko lešinarenje nagriza društvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Desile su se dvije smjene vlasti, treba provesti još dvije brze smjene pa će tek peta vlada početi ozdravljenje i društva i države. Novi glavni SDT Vladimir Novović je znak da u crnogorskom društvu ima zdravih snaga. Ukoliko u narednoj vladi bude i u najmanjoj mogućoj mjeri participirao DPS, siguran sam, Novović će biti smijenjen

 

MONITOR: Avgustovska većina u posljednjem času, nakon sedam sastanaka, dogovorila je mandatara i vladu. Kako to komentarišete?

GRAHOVAC: Politička prostitucija je osnovna karakteristika a političko lešinarenje je prodrlo skoro u sve sfere društvenog života pa nemoral svake vrste nagriza kako mnoge pojedince tako i veći dio društva.

Ako i ovlaš analiziramo ljudske kvalitete lica koja vrše vlast na svim nivoima u Crnoj Gori u posljednje tri decenije doći ćemo do zaključka da, osim malog broja časnih pojedinaca, na vlasti se nalazi  veoma rđav ljudski materijal. To za posljedicu ima ne samo kulturološke nego i mentalitetske poremećaje jer ovo stanje predugo traje.

Već smo svjedoci da oni, koji imaju nekakvu vlast a otimaju, kradu, uzurpiraju ili varaju, njihova djeca idu putem svojih roditelja. Ovo u Crnoj Gori  poprima zabrinjavajući   zamah. U takvom društvenom  i političkom ambijentu u Crnoj Gori se dogovara i vlada.

MONITOR: Gdje je uzrok i ko je za ovo najviše odgovoran?

GRAHOVAC: Uzrok je u višedecenijski nesmjenjivoj vlasti a najveću odgovornost snose sami građani jer uporno biraju političkog monstruma. Više od 15 godina DPS javno kvalifikujem kriminalnom, zločinačkom i neofašističkom organizacijom. Ovo ne činim jer sam nekakva zloća nego zato što prepoznajem parametre koji zlo nagovještavaju i na to upozoravaju. U isto vrijeme, ponavljam da u toj partiji postoji zdravo tkivo koje je  Crnoj Gori i te kako potrebno. Mnogi mi zamjeraju što i pomišljam da u DPS-u ima zdravog tkiva. Ovo ističem iz razloga što vidim da i u drugim političkim subjektima ima onih koji su jednako politički i moralno nezdravi kao što su oni u vrhu DPS-a.

MONITOR: Kako vidite dosadašnje pregovore avgustovskih pobjednika?

GRAHOVAC: Prethodno rečeno objašnjava veliku ličnu pohlepu, a malu ili nikakvu odgovornost prema svojoj državi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo