Povežite se sa nama

Izdvojeno

POLOŽAJ OSI NA SJEVERU: Zaštita samo na papiru

Objavljeno prije

na

Udio OSI među nazaposlenim na sjeveru veći je nego u ostatku države. Zakonska regulativa, subvencije za poslodavce, ali ni lokalni akcioni planovi ne daju rezultate,  pa  se broj nezaposlenih osoba iz te kategorije, iz godine povećava.

 

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), na  kraju prošle godine,   u Crnoj Gori nezaposleno je bilo čak 10.970 osoba sa invaliditetom (OSI), od čega 60,6 odsto žena.   Najviša stopa nezaposlenosti  među tom populacijom registrovana je u nekoliko sjevernih opština.  U Beranama ih je 2.617 u  Rožajama  2.070,  u Bijelom Polju 975… I u tim opštinama dominiraju nezaposlene žene sa invaliditetom. Gotovo sve opštine na sjeveru i pored, kako tvrde, poštovanja zakona, lokalnih planova i dobre volje, ipak, bilježe rast nezaposlenih OSI osoba,  iz godine u godinu.

OSI se suočavaju sa stopom nezaposlenosti koja je dva do tri puta puta viša u odnosu na osobe bez invaliditeta,  piše u zvaničnim izvještajima bjelopoljske Opštine.

„Nezaposlene OSI žive ispod linije apsolutnog siromaštva dok je stopa zaposlenosti izuzetno niska… Trenutno 15 poslodavaca na lokalnom nivou koristi pravo kod Biroa rada na subvenciju zarade. Kod njih je upošljeno 29 lica sa invaliditetom. Radi se većinom o privatnom i NVO sektoru, dok je manji broj  u javno sektoru“, objašnjavaju u lokalnoj upravi Bijelog Polja.

Broj OSI  na evidenciji Biroa rada Gusinje se tokom 2019. godine povećao čak za 72,3 odsto,  u odnosu na prethodnu. Njihovo trenutno učešće u ukupnoj nezaposlenosti je oko 24 odsto. U toj opštini  najviše je nezaposlenih OSI sa I stepenom obrazovanja, a više od dvije trećine su stariji od 50 godina.

Za samo jednu godinu broj osoba sa invaliditetom na evidenciji Zavoda za zapošljavanje u Andrijevici povećao se 26,7 odsto. Nezaposleni iz te kategorije čine više od dvije trećine onih koji traže posao. To je, ujedno, i  značajno više od učešća lica sa invaliditetom u ukupnoj nezaposlenosti na nivou Crne Gore (29,7 odsto). Niko od njih nije uspio da se zaposli tokom 2019. i 2020. godine.

Ni nezaposlenima iz ove kategorije u Plavu nijesu dostupne usluge profesionalne rehabilitacije. Njihovo učešće  u ukupnom broju nezaposlenih, prema posednjim zvaničnim podacima, premašilo je 36 odsto. Dominiraju nekvalifikovani i stariji od 50 godina.

Samo osam  odsto Pljevljaka sa invaliditetom,  tokom minule dvije godine,  dobili su priliku da budu obuhvaćeni mjerama  profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja. I u toj opštini broj OSI na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, iz godine u godinu raste, a  prema posljednjim podacima ukupno ih je – 643.

Broj nezaposlenih  iz te kategorije za samo dvije godine duplirao se u Kolašinu, pa ih je sada 94. Većina ih je nekvalifikovanih i u srednjoj životnoj dobi. Za dvije godine samo jedna OSI u tom gradu  bila je uključena u mjere profesionalne rehabilitacije.

„Nastojimo da izradom lokalnih planova poboljšamo položaj naših sugrađana sa invaliditetom. Predviđene su i aktivnosti, koje bi poslodavce motivisale da zapošljavaju  osobe iz te kategorije.  Mislim da Opština, to jest preduzeća i službe čiji je osnivač, daju dobar primjer, pa je ranije zapošljeno nekoliko OSI“, kažu u kolašinskoj Opštini.

Šavnik je među rijetkim sjevernim opštinama  u kojima se broj OSI na evidenciji ZZZ smanjuje. Ipak, ni u tom gradu za dvije godine nije zapošljena nijedna osoba iz te kategrije.

Među nezaposlenim OSI u Šavniku najviše je onih za III stpenom stručne spreme,  a preko 60 odsto ih je starijih od  50 godina.

Ništa bolje nije ni u Mojkovcu, tvrdi predsjednik  Udruženje hendikepiranih Srce, Dušan Rakočević. Ta organizacija je, kroz nekoliko projekata,  otvorila zanatsku radionicu i zapošljava četiri OSI. No, kako Rakočević kaže, oni su već devet mjeseci u nezavidnoj situaciji, jer država ne ispunjava obaveze kada je riječ o subvenicijama za zarade.

„Zavod za zapošljavanje od decembra prošle godine,  nije uplatio subvencije za zarade, koje poslodavci dobijaju u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom. Zbog toga,  za četvoro zaposlenih na određeno, odnosno,  neodređeno vrijeme, zarade kasne mjesecima. Sve  ono što smo  zaradili tokom 2019. godine, prodajući  svoje rukotvorine,  potrošili smo na  jednokratne pomoći zaposlenima,  novca više nema, fali i meterijala“, kaže on.

U tom udruženju mjesecima čekaju i da im na brojne apele odgovore iz  nekoliko ministarstava.

Prema podacima ZZZ,  Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom,  prošle  godine podnijeto je 1.718 zahtjeva za priznavanje prava na subvenciju zarade za zapošljavanje.  Nešto manje  od trećine tih zahtjeva odnosilo se na produženje  prava, što znači da nije riječ o novozapošljenim OSI.  Krajem prošle godine  1.141 poslodavac ostvaruje pravo na subvenciju zarade za 2.040 lica  OSI. Većina su zapošljeni na neodređeno vrijeme.

Poslodavci koji zaposle OSI mogu ostvariti bespovratna sredstva za prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Takođe i kreditna sredstva pod povoljnim uslovima za kupovinu mašina, opreme i alata potrebnog za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Obavezno je i učešće države u  finansiranju ličnih troškova asistenta i subvencije za zarade za OSI.

Prema zakonu, poslodavac koji ima od 20 do 50 zaposlenih, dužan je da zaposli najmanje jedno lice sa invaliditetom. Ukoliko je riječ o preduzeću sa preko 50 radnika, među njima treba da bude pet odsto OSI.

Vlasnici privatnih preduzeća sa sjevera ne žele zvanično da govore zbog čega,  i pored stimulativnih subvenicija,  ne  zapošljavaju OSI. Nemaju objašnjanje, ali, kako tvrde, ni predrasude.

„Možda bi na nekom radnom mjestu u mojem preduzeću moglo i da se nađe mjesta za ljude sa tom vrstom zdravstvenih problema. Međutim, priznajem, nijesam bio zainteresovan, a niko mi ni sa ZZZ ni na drugi način nije to tražio. Surova je borba na tržištu, pa i mi valjda zanemarimo nekad slične obaveze. Nije zbog dikriminacije, nego, sticajem okolnosti među 70 zaposlenih nemam radnika s invaliditetom“, rekao je nezvanično Monitoru vlansik jedne od drvoprerađivačkih firmi sa sjevera.

S druge strane, prema rezultatima istraživanja ,,Položaj lica sa invaliditetom u Crnoj Gori: identifikacija praksi i obrazaca diskiminacije”, koje je radio CEDEM, diskriminacija je veća nego ikad.

Na pitanje „Da li postoji dikriminacija na osnovu inavliditeta pri zapošljavanju?“,  skoro 70 odsto ispitanika je odgvorilo potvrdno.  To je za 18 odsto više, nego u istraživanju CEDEM-a  „Indeks demokratije”, objavljenom u novembru 2016. godine.

                                                                                                Dragana Šćepanović

Komentari

FOKUS

USTAVNI SUD PO PARTIJSKIM KVOTAMA: Lako je Vatikanu, oni biraju samo jednog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Deblokada Ustavnog suda  je bila neophodna. Zbog  toga se danas pozdravlja dogovor političkih stranaka oko nedostajućih kandidata za sudije tog suda, pa makar i po kvotama. No,  stvar neće biti riješena sve dok Ustavni sud ne prestane da  bude predmet  političke trgovine, već postane  nezavisna i kredibilna institucija

 

Djelimičan dogovor parlamentarnih stranaka oko sudija Ustavnog suda, kako bi se taj sud odblokirao, postignut je sredinom sedmice. Vodio se iza zatvorenih vrata Vile Gorica, a ne u parlamentu, baš kao da se dogovaraju ministarska mjesta, a ne sudije. To je dodatno pojačalo utisak koji se političkim klasama zamjera – da nedostajuće sudije Ustavnog suda biraju po modelu – naši i njihovi. Ni sami se parlamentarci nijesu libili da saopšte da se izbor odvija po principu partijskih kvota. ,,Pregovara se da od četvoro novih sudija, dvoje bude aktuelne većine, jedan DPS-a, jedan manjina“, nezvanično su objašnjavali mediji situaciju u kojoj političke klase biraju nedostajuće sudije Ustavnog suda.

Poslanici vlasti i opozicije, za sada su se dogovorili oko tri od četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda. Izbor jednog sudije dovoljan je da se odblokira rad tog suda, ali nedovoljan za donošenje važnih odluka. Parlamentarne stranke za sada su postigle dogovor oko ovih imena:  zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko pravnih odnosa Dragana Đuranović.  Kandidatkinja Đuranović se tokom saslušanja u parlamentu izjasnila da je članica DPS-a, ali da će ukoliko bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda, vratiti člansku kartu. I tokom prethodnih konkursa prijavljivala se za sutkinju Ustavnog suda i dobijala glasove DPS-a i LP-a. Ako se primijeni model – „dvoje parlamentarne većine, jedan DPS-a i jedan manjina“, s početka priče, jasno je da je Đuranović kandidatkinja DPS-a. Ona, međutim, ima još šest mjeseci do penzije, zbog čega, smatra se, parlamentarna većina nije kočila dogovor. Ono, ima i dovoljno vremena da utiče na određene važne odluke.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, Tešić protežiraju  poslanici Demokrata, a Armenko Demokratski front.  Ni sutkinja Tešić nije prvi put kandidatkinja za Ustavni sud. U maju prošle godine dobila je dva glasa  – Demokrata. Poslanik Marko Milačić tada je problematizovao njenu kandidaturu podsjećajuči da je zbog sumnje u njenu nepristrasnost bila izuzeta iz predmeta pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin.  Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M.S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo