Povežite se sa nama

Izdvojeno

POLOŽAJ OSI NA SJEVERU: Zaštita samo na papiru

Objavljeno prije

na

Udio OSI među nazaposlenim na sjeveru veći je nego u ostatku države. Zakonska regulativa, subvencije za poslodavce, ali ni lokalni akcioni planovi ne daju rezultate,  pa  se broj nezaposlenih osoba iz te kategorije, iz godine povećava.

 

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), na  kraju prošle godine,   u Crnoj Gori nezaposleno je bilo čak 10.970 osoba sa invaliditetom (OSI), od čega 60,6 odsto žena.   Najviša stopa nezaposlenosti  među tom populacijom registrovana je u nekoliko sjevernih opština.  U Beranama ih je 2.617 u  Rožajama  2.070,  u Bijelom Polju 975… I u tim opštinama dominiraju nezaposlene žene sa invaliditetom. Gotovo sve opštine na sjeveru i pored, kako tvrde, poštovanja zakona, lokalnih planova i dobre volje, ipak, bilježe rast nezaposlenih OSI osoba,  iz godine u godinu.

OSI se suočavaju sa stopom nezaposlenosti koja je dva do tri puta puta viša u odnosu na osobe bez invaliditeta,  piše u zvaničnim izvještajima bjelopoljske Opštine.

„Nezaposlene OSI žive ispod linije apsolutnog siromaštva dok je stopa zaposlenosti izuzetno niska… Trenutno 15 poslodavaca na lokalnom nivou koristi pravo kod Biroa rada na subvenciju zarade. Kod njih je upošljeno 29 lica sa invaliditetom. Radi se većinom o privatnom i NVO sektoru, dok je manji broj  u javno sektoru“, objašnjavaju u lokalnoj upravi Bijelog Polja.

Broj OSI  na evidenciji Biroa rada Gusinje se tokom 2019. godine povećao čak za 72,3 odsto,  u odnosu na prethodnu. Njihovo trenutno učešće u ukupnoj nezaposlenosti je oko 24 odsto. U toj opštini  najviše je nezaposlenih OSI sa I stepenom obrazovanja, a više od dvije trećine su stariji od 50 godina.

Za samo jednu godinu broj osoba sa invaliditetom na evidenciji Zavoda za zapošljavanje u Andrijevici povećao se 26,7 odsto. Nezaposleni iz te kategorije čine više od dvije trećine onih koji traže posao. To je, ujedno, i  značajno više od učešća lica sa invaliditetom u ukupnoj nezaposlenosti na nivou Crne Gore (29,7 odsto). Niko od njih nije uspio da se zaposli tokom 2019. i 2020. godine.

Ni nezaposlenima iz ove kategorije u Plavu nijesu dostupne usluge profesionalne rehabilitacije. Njihovo učešće  u ukupnom broju nezaposlenih, prema posednjim zvaničnim podacima, premašilo je 36 odsto. Dominiraju nekvalifikovani i stariji od 50 godina.

Samo osam  odsto Pljevljaka sa invaliditetom,  tokom minule dvije godine,  dobili su priliku da budu obuhvaćeni mjerama  profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja. I u toj opštini broj OSI na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, iz godine u godinu raste, a  prema posljednjim podacima ukupno ih je – 643.

Broj nezaposlenih  iz te kategorije za samo dvije godine duplirao se u Kolašinu, pa ih je sada 94. Većina ih je nekvalifikovanih i u srednjoj životnoj dobi. Za dvije godine samo jedna OSI u tom gradu  bila je uključena u mjere profesionalne rehabilitacije.

„Nastojimo da izradom lokalnih planova poboljšamo položaj naših sugrađana sa invaliditetom. Predviđene su i aktivnosti, koje bi poslodavce motivisale da zapošljavaju  osobe iz te kategorije.  Mislim da Opština, to jest preduzeća i službe čiji je osnivač, daju dobar primjer, pa je ranije zapošljeno nekoliko OSI“, kažu u kolašinskoj Opštini.

Šavnik je među rijetkim sjevernim opštinama  u kojima se broj OSI na evidenciji ZZZ smanjuje. Ipak, ni u tom gradu za dvije godine nije zapošljena nijedna osoba iz te kategrije.

Među nezaposlenim OSI u Šavniku najviše je onih za III stpenom stručne spreme,  a preko 60 odsto ih je starijih od  50 godina.

Ništa bolje nije ni u Mojkovcu, tvrdi predsjednik  Udruženje hendikepiranih Srce, Dušan Rakočević. Ta organizacija je, kroz nekoliko projekata,  otvorila zanatsku radionicu i zapošljava četiri OSI. No, kako Rakočević kaže, oni su već devet mjeseci u nezavidnoj situaciji, jer država ne ispunjava obaveze kada je riječ o subvenicijama za zarade.

„Zavod za zapošljavanje od decembra prošle godine,  nije uplatio subvencije za zarade, koje poslodavci dobijaju u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom. Zbog toga,  za četvoro zaposlenih na određeno, odnosno,  neodređeno vrijeme, zarade kasne mjesecima. Sve  ono što smo  zaradili tokom 2019. godine, prodajući  svoje rukotvorine,  potrošili smo na  jednokratne pomoći zaposlenima,  novca više nema, fali i meterijala“, kaže on.

U tom udruženju mjesecima čekaju i da im na brojne apele odgovore iz  nekoliko ministarstava.

Prema podacima ZZZ,  Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom,  prošle  godine podnijeto je 1.718 zahtjeva za priznavanje prava na subvenciju zarade za zapošljavanje.  Nešto manje  od trećine tih zahtjeva odnosilo se na produženje  prava, što znači da nije riječ o novozapošljenim OSI.  Krajem prošle godine  1.141 poslodavac ostvaruje pravo na subvenciju zarade za 2.040 lica  OSI. Većina su zapošljeni na neodređeno vrijeme.

Poslodavci koji zaposle OSI mogu ostvariti bespovratna sredstva za prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Takođe i kreditna sredstva pod povoljnim uslovima za kupovinu mašina, opreme i alata potrebnog za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Obavezno je i učešće države u  finansiranju ličnih troškova asistenta i subvencije za zarade za OSI.

Prema zakonu, poslodavac koji ima od 20 do 50 zaposlenih, dužan je da zaposli najmanje jedno lice sa invaliditetom. Ukoliko je riječ o preduzeću sa preko 50 radnika, među njima treba da bude pet odsto OSI.

Vlasnici privatnih preduzeća sa sjevera ne žele zvanično da govore zbog čega,  i pored stimulativnih subvenicija,  ne  zapošljavaju OSI. Nemaju objašnjanje, ali, kako tvrde, ni predrasude.

„Možda bi na nekom radnom mjestu u mojem preduzeću moglo i da se nađe mjesta za ljude sa tom vrstom zdravstvenih problema. Međutim, priznajem, nijesam bio zainteresovan, a niko mi ni sa ZZZ ni na drugi način nije to tražio. Surova je borba na tržištu, pa i mi valjda zanemarimo nekad slične obaveze. Nije zbog dikriminacije, nego, sticajem okolnosti među 70 zaposlenih nemam radnika s invaliditetom“, rekao je nezvanično Monitoru vlansik jedne od drvoprerađivačkih firmi sa sjevera.

S druge strane, prema rezultatima istraživanja ,,Položaj lica sa invaliditetom u Crnoj Gori: identifikacija praksi i obrazaca diskiminacije”, koje je radio CEDEM, diskriminacija je veća nego ikad.

Na pitanje „Da li postoji dikriminacija na osnovu inavliditeta pri zapošljavanju?“,  skoro 70 odsto ispitanika je odgvorilo potvrdno.  To je za 18 odsto više, nego u istraživanju CEDEM-a  „Indeks demokratije”, objavljenom u novembru 2016. godine.

                                                                                                Dragana Šćepanović

Komentari

FOKUS

DAN NEZAVISNOSTI – 16 GODINA POTOM: Orao potkresanih nada

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Od suštinske važnosti će biti da Crna Gora sagradi državu u kojoj će bolje živjeti svi”, upozoravali su dobronamjerni nakon majskog referenduma 2006. Uzalud

 

Crna Gora između dva Dana nezavisnosti. Traje priča o neostvarenim željama: sloboda, demokratija, pravda, pristojne plate i penzije. I neodagnanim strahovima: kriminal, korupcija, vjerske i nacionalne podjele, siromaštvo, nepravda. Tu su, neko vrijeme, i obnovljene globalne prijetnje: pandemija, rat, glad.

Ponegdje, ipak, napredujemo.

Prošle godine u ovo doba odmjeravali smo – zastave. Jedna, crvena, površine 50X100 metara (5.000 kvadrata ili jedno poveće fudbalsko igralište) viorila se na Cetinju, svjedočeći patriotizam pod njom okupljenih. Druga, ,,najduža trobojka na ovim prostorima”, u Beranama je predstavljena kao iskaz nenatrunjenog rodoljublja dugačak svih 350 metara. S kraja na kraj.

Sada, umjesto zastava, naslovne stranice zauzimaju doskorašnji čelnici pravosuđa, danas pritvorenici Vesna Medenica i Blažo Jovanić. Mediji otkrivaju njihove saradnike, način djelovanja, privilegovane i oštećenje. Rano je za ozbiljnije računice o nezakonito stečenoj koristi i šteti pričinjenoj žrtvama uzurpiranog pravosudnog sistema. Posljedice slutimo, dok čekamo sljedeće privođenje. Biće ih, nepodijeljeno je mišljenje.

Ni zastave nijesu izašle iz mode. Samo su crnogorskim pridodate ukrajinske. Srpskima – ruske. Mašemo Evropi.

Između dva praznika dobili smo novu Vladu. Dritan Abazović zamijenio je Zdravka Krivokapića. Vesnu Bratić mijenja četvoro. S malo nade da će popraviti posljedice njenog rada. URA i SNP zadržali su mjesta u skupštinskim klupama namijenjena parlamentarnoj većini, a SD ona što pripadaju opoziciji. Ostali su zamijenili mjesta. I priču, prebacujući se sa jednog na drugo podešavanje.

Abazović je, neki dan, pod Ostrogom razgovarao sa patrijarhom SPC-a. Sličan razgovor Krivokapić je, prije nepunu godinu, vodio u beogradskoj Patrijaršiji. Tema – Temeljni ugovor, odnosno, mjesto SPC-a u Crnoj Gori i mjesto Crne Gore i njenih vlasti u sistemu pod ingerencijom srpskog patrijarha i Patrijaršije. A on je  sveobuhvatniji od liturgije i molitve.

Samo da ne umislimo kako su te konsultacije nešto što nam je donijela promjena vlasti nakon izbornog poraza DPS-a. Uoči prve proslave Dana nezavisnosti, 2007. godine, tadašnji ministar inostarnih poslova Milan Roćen razgovarao je sa ruskim patrijarhom o pozicijama koje će crkva imati u budućem Ustavu Crne Gore.

U  međuvremenu, u Moskvi smo stavljeni na listu ,,neprijateljskih zemalja”. A u Briselu, Berlinu, Parizu… nijesmo dokazali da smo partner od povjerenja. U bilo kom poslu. Evropska radiodifuzna unija (EBU) eliminisala je, onomad, glasove žirija iz Podgorice na izboru za pjesmu Evrovizije. EBU, saopšteno je, ,,krajnje ozbiljno shvata sve sumnjive pokušaje manipulisanja glasanjem na Eurosongu i ima pravo ukloniti takve glasove”. Saopštenje je pratila informacija da su glasovi iz Crne Gore, skupa sa onima iz Azerbejdžana, Gruzije, San Marina, Poljske i Rumunije – poništeni i izbrisani iz tabele.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo