Povežite se sa nama

MONITORING

POSLJEDICE NEKONTROLISANE GRADNJE: Budvani gube tlo pod nogama

Objavljeno prije

na

Dogodilo se, konačno, i to. Ostvaruju se preporuke bivšeg ministra Predraga Sekulića, kako Budvu treba pustiti da propadne do kraja. I pustili su je, on, njegovi prethodnici i nasljednici u fotelji čelnika Ministarstva održivog razvoja i turizma. Budva puca po svim šavovima pod teretom betona i željeza koje su svojim potpisima na nakaradne i pogubne urbanističke planove, sasuli u ovo nekada mirno turističko mjesto.

Glavna ulica u Budvi, Mediteranska, koja vodi ka Starom gradu popucala je u dužini od nekoliko desetina metara na jednom dijelu, dok na drugom polako tone…Pucaju i odvajaju se trotoari oko novosagrađenih stambenih zgrada i solitera.

Centar Budve urušava se naočigled građana koji su uzalud upozoravali da je ovakav ishod neminovan kao rezultat nekontrolisane gradnje na lokalitetu poznatom pod nazivom Velja voda. Toponim Velja voda za pojas između Jadranskog sajma i Starog grada, ukazuje da je riječ o močvarnom i trusnom području, velikom jezeru podvodnih voda ispod budvanskog akvatorijuma.

Upravo na tom najosjetljivijem dijelu grada planirana je gradnja niza gusto zbijenih višespratnica, sa 15 i više spratova, na osnovu kontroverznog plana DUP Budva-centar, koncipiranog tako da zadovolji interese vlasnika zemljišta i tajkuna povezanih sa vlastima na lokalnom i državnom nivou.

Investitori stambenih kompleksa i hotela koji grade u ovoj zoni pribjegavaju raznim tehnikama prilikom postavljanja temelja u mulju, ilovači i pijesku, i to na desetine metara ispod niova mora, kako bi gradili visokoisplativa garažna mjesta u nekoliko etaža. Neki su se osiguravali postavljajući na hiljade šipova, drugi gradnjom betonskih dijafragmi… Svako na svoj način, bez zakonom obavezujućih standarda.

Gradi se na vodi kao da je Budva Venecija ili Dubai. Na taj način izgrađen je kompleks Tre Canne uz Slovensku plažu, zatim stambeno- poslovni centar TQ Plaza, stambeni kompleks firme ICL Inženjering iz Podgorice, koji je izgradio Bemaks, soliter Perla, pored Zeta filma čiji su investitori nekoliko budvanskih porodica i grupa građevinskih tajkuna, zatim zgrada firme Stratex DOM XXI, i niz drugih zgrada.

Koliko je gradnja u ovom osjetljivom području izvan kontrole struke i nadležnih državnih organa pokazuju primjeri bespravno izgrađenih solitera i zgrada, praktično bez ijednog validnog dokumenta za gradnju.

No prst krivice za pucanje Mediteranske uperen je na otvoreno gradilište kompleksa Porto Budva, čije je investitor firma Alart centar a jedan od vlasnika, arhitekta iz Prištine Naser Ramaj. Na tom lokalitetu u toku je postavljanje temelja za velelepni stambeno-poslovni kompleks i iskop zemljišta za podzemne prostorije.

Ramaj je odbacio optužbe za nastalu situaciju i naveo kako ne postoje dokazi da je upravo to gradilište uzrokovalo štetu.

On je kazao da građani Budve dobro znaju da put ima slijeganja i da cijeli grad pliva tokom većih padavina zato što nisu izgrađeni kanali za odvod atmosferskih voda, dok su stari zatrpani.

„Angažovanjem vještaka treba da se duž cijele Mediteranske ulice procijeni slijeganje puta i nastalih pukotina da bi se došlo do pravog stanja problema. Porto Budva nije problem iako ga je najlakše optužiti,” kazao je Ramaj i apelovao na nadležne institucije da se uključe u rješavanje problema zbog kojeg trpi veliku materijalnu štetu, kako bi neometano nastavio radove.

Pomjeranje zemljišta, pucanje i ugibanje tla, isplivavanje objekata, već su viđeni ekscesi u budvanskoj građevinskoj zbilji. Zato je predsjednik Opštine Dragan Krapović zatražio ekspertizu stručnjaka Građevinskog fakulteta iz Podgorice, koji treba da ustanove uzroke pucanja asfalta u Mediteranskoj.

Prilikom izgradnje kompleksa ICL Inženjeringa sa četiri kule na Veljoj vodi, ukupne površine oko 30.000 kvadrata, temelji za podzemne garaže kopani su na 10,5 metara ispod nivoa tla, ili 6,5 metara ispod nivoa mora.

Graditelji su naišli na tekuće podzemne vode pod velikim pritiskom. U jednom trenutku temelji sa izgrađene tri podzemne i tri nadzemne etaže ovog kompleska zidanog na jednoj betonskoj podlozi, potpuno su isplivali na površinu za cijelih 10 centimetara. Danonoćnim betoniranjem, zgrade su se vratile na početni nivo. Kasnije se jedna od četiri kule nakrivila, ali su građevinci Bemaksa uspjeli da je vrate u normalu. Tokom gradnje popucali su zidovi na susjednim kućama i hotelu Oaza, sa kojim se kompleks graniči. Ali se niko nije uzbudio zbog toga.

Za potrebe iskopavanja temeljne jame, Bemaks je ugrađivao ankere ispod Mediteranske ulice prema susjednoj stambenoj zgradi, zbog čega stanari strahuju da je njihova zgrada ugrožena.

Mjerenjima koje je investitor sproveo ustanovljeno je kako su na čvrsto tlo, odnosno stijenu, naišli tek na 42. metru dubine. Sve ostalo je voda i pijesak u kome se besomučno gradi.

Slično se dogodilo i investitoru takozvane zelene zgrade naspram Pošte, sagrađene prije nekoliko godina, kome je temeljnu betonsku ploču sa sve armaturom voda izbacila uvis, na zaprepašćenje Budvana. Stvar je zataškana ponovnim betoniranjem i niko nije pravio problem oko takvog incidenta.

Na 12,5 metara dubine u 90 odsto budvanskog polja teče ogromna brza i slatka voda, tvrde naši sagovornici.

„Ulice pucaju zbog elementarnog neznanja o hidrografiji i kvalitetu terena na kome se objekti planiraju”, kaže za Monitor arhitekta Slobodan Bobo Mitrović. On navodi da je budvansko polje do juče bilo močvara u dijelu ispod magistralnog puta.

„Planeri i projektanti koji ne vode računa o hidrografiji su one školovane neznalice koje su Budvi došle glave. Prilikom planiranja jednog grada postoji niz strukovnih normi iz oblasti prirodnih nauka koje se moraju poštovati. U svom planerskom naletu od 2007. Budva nije vodila računa o tome a nadležno Minisatrstvo ni dan danas. Za zdavanje urbanističko-tehničkih uslova za gradnju ne postoje podaci o zemljištu, samim tim ne postoji zakonska obaveza na koji način da investitori fundiraju tlo”, kaže Mitrović

On navodi kako je izbor načina fundiranja i planiranja podzemnih garaža ostavljen na ličnu volju investitora koji u svojim ambicijama ne vode računa o podzemnim vodama niti ih ko na to upozorava.

„DUP Budva –centar u cjelini, sa gustom koncentracijom teških fizičkih struktura, izuzetno teškim za budvansko močvarno tlo prouzrokovao je niz problema koji će dugo trajati. Izgradnja garaža i podruma u vodi na tako banalan način i do 20 metara dubine a ne odvoditi vode koje su nove fizičke strukture istisnule, dovodi do poplava, i pravih gejzera koji izviru,” navodi Mitrović

Takav je slučaj sa soliterom nadomak Starog grada kojeg su građani nazvali Perla, ispred kojeg je Mediteranska ulica tokom kišnih dana neprohodna. Na toj lokaciji dogodila se i jedna uznemirujuća prirodna pojava, kada je stablo stare magnolije najednom propalo u zemlju koja se iznenada otvorila.

„Voda traži svoj put i ako se budvanska podzemna jezera hitno ne regulišu nekim odvučnim kanalima, stradaće i okolne starije zgrade”, upozorava Mitrović.

Podzemna voda pravi velike probleme već izgrađenim kompleksima čiji se stanovi i apartmani uveliko prodaju. U pomenutom Bemaksovom kompleksu crpne pumpe rade danonoćno jer podzemne etaže plivaju pod vodom. Slična je situacija i sa elitnom TQ Plazom, iz čijih se garaža voda izbacuje pumpama, dok je Perla gotovo stalno poplavljena. Sudbina solitera izgrađenih na Veljoj vodi je takva da tokom čitavog „života” ovih zgradurina pumpe moraju raditi i izbacivati vodu iz podrumskih prostorija, koju ni na koji način ne mogu zaustaviti.

Mediteranska ulica zatvorena je za saobraćaj do daljnjeg. Investitori prodaju svoje kvadrate, bivša DPS vlast naplatila je svoje usluge na razne načine, dok novoj lokalnoj upravi u Budvi preostaje saniranje posljedica divljeg urbanizma.

Uzaludne preporuke

Nakon katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio Crnu Goru 1979. godine, u kojem je sravnjen Stari grad i nekoliko hotela u zaleđu Slovenske obale, preduzete su brojne aktivnosti na sanaciji i analize svih seizmičkih aspekata. Veliki broj stručnjaka iz Amerike, Evrope i Japana bio je angažovan u okviru projekta tehničke pomoći Ujedinjenih nacija u timu Međunarodnog konsultativnog odbora, kojim je predsjedavao čuveni arhitekta Adolf Ciborovski.

Uspostavljeni su novi propisi i pravila gradnje objekata u trusnom području Crnogorskog primorja, koji su kasnije u najvećoj mjeri ignorisani. Odmah nakon zemljotresa započeta je izgradnja turističkog naselja Slovenska plaža.

„Montenegroturist je dobio podršku za gradnju Slovenske plaže, ali uz određene uslove”, navodi profesor Rade Ratković, koji je u to vrijeme bio zaposlen u velikom turističkom preduzeću.

Preporučena je isključivo ambijentalna, niska gradnja jednostavnih objekata tipa resorta, najviše prizemlje i jedan sprat. Imali smo dodatnih problema kada je projekat naselja bio gotov u pogledu spratnosti i komplikovanih osnova. Naglašeno je da se protiv zemljotresa treba boriti urbanizmom u smislu da se ljudim omogući lak i brz izlazak iz objekata u slučaju potresa.

Prostor Velje vode ocijenjen je tada kao nepodoban za gradnju zbog najgorih geomehaničkih svojstava tla na kome se ne može graditi ni po kojem poznatom sistemu gradnje objekata.

Eksperti su dali sugestije da se na toj lokaciji izgradi veliki gradski park”, podsjeća profesor Ratković.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo