Dogodilo se, konačno, i to. Ostvaruju se preporuke bivšeg ministra Predraga Sekulića, kako Budvu treba pustiti da propadne do kraja. I pustili su je, on, njegovi prethodnici i nasljednici u fotelji čelnika Ministarstva održivog razvoja i turizma. Budva puca po svim šavovima pod teretom betona i željeza koje su svojim potpisima na nakaradne i pogubne urbanističke planove, sasuli u ovo nekada mirno turističko mjesto.
Glavna ulica u Budvi, Mediteranska, koja vodi ka Starom gradu popucala je u dužini od nekoliko desetina metara na jednom dijelu, dok na drugom polako tone…Pucaju i odvajaju se trotoari oko novosagrađenih stambenih zgrada i solitera.
Centar Budve urušava se naočigled građana koji su uzalud upozoravali da je ovakav ishod neminovan kao rezultat nekontrolisane gradnje na lokalitetu poznatom pod nazivom Velja voda. Toponim Velja voda za pojas između Jadranskog sajma i Starog grada, ukazuje da je riječ o močvarnom i trusnom području, velikom jezeru podvodnih voda ispod budvanskog akvatorijuma.
Upravo na tom najosjetljivijem dijelu grada planirana je gradnja niza gusto zbijenih višespratnica, sa 15 i više spratova, na osnovu kontroverznog plana DUP Budva-centar, koncipiranog tako da zadovolji interese vlasnika zemljišta i tajkuna povezanih sa vlastima na lokalnom i državnom nivou.
Investitori stambenih kompleksa i hotela koji grade u ovoj zoni pribjegavaju raznim tehnikama prilikom postavljanja temelja u mulju, ilovači i pijesku, i to na desetine metara ispod niova mora, kako bi gradili visokoisplativa garažna mjesta u nekoliko etaža. Neki su se osiguravali postavljajući na hiljade šipova, drugi gradnjom betonskih dijafragmi… Svako na svoj način, bez zakonom obavezujućih standarda.
Gradi se na vodi kao da je Budva Venecija ili Dubai. Na taj način izgrađen je kompleks Tre Canne uz Slovensku plažu, zatim stambeno- poslovni centar TQ Plaza, stambeni kompleks firme ICL Inženjering iz Podgorice, koji je izgradio Bemaks, soliter Perla, pored Zeta filma čiji su investitori nekoliko budvanskih porodica i grupa građevinskih tajkuna, zatim zgrada firme Stratex DOM XXI, i niz drugih zgrada.
Koliko je gradnja u ovom osjetljivom području izvan kontrole struke i nadležnih državnih organa pokazuju primjeri bespravno izgrađenih solitera i zgrada, praktično bez ijednog validnog dokumenta za gradnju.
No prst krivice za pucanje Mediteranske uperen je na otvoreno gradilište kompleksa Porto Budva, čije je investitor firma Alart centar a jedan od vlasnika, arhitekta iz Prištine Naser Ramaj. Na tom lokalitetu u toku je postavljanje temelja za velelepni stambeno-poslovni kompleks i iskop zemljišta za podzemne prostorije.
Ramaj je odbacio optužbe za nastalu situaciju i naveo kako ne postoje dokazi da je upravo to gradilište uzrokovalo štetu.
On je kazao da građani Budve dobro znaju da put ima slijeganja i da cijeli grad pliva tokom većih padavina zato što nisu izgrađeni kanali za odvod atmosferskih voda, dok su stari zatrpani.
„Angažovanjem vještaka treba da se duž cijele Mediteranske ulice procijeni slijeganje puta i nastalih pukotina da bi se došlo do pravog stanja problema. Porto Budva nije problem iako ga je najlakše optužiti,” kazao je Ramaj i apelovao na nadležne institucije da se uključe u rješavanje problema zbog kojeg trpi veliku materijalnu štetu, kako bi neometano nastavio radove.
Pomjeranje zemljišta, pucanje i ugibanje tla, isplivavanje objekata, već su viđeni ekscesi u budvanskoj građevinskoj zbilji. Zato je predsjednik Opštine Dragan Krapović zatražio ekspertizu stručnjaka Građevinskog fakulteta iz Podgorice, koji treba da ustanove uzroke pucanja asfalta u Mediteranskoj.
Prilikom izgradnje kompleksa ICL Inženjeringa sa četiri kule na Veljoj vodi, ukupne površine oko 30.000 kvadrata, temelji za podzemne garaže kopani su na 10,5 metara ispod nivoa tla, ili 6,5 metara ispod nivoa mora.
Graditelji su naišli na tekuće podzemne vode pod velikim pritiskom. U jednom trenutku temelji sa izgrađene tri podzemne i tri nadzemne etaže ovog kompleska zidanog na jednoj betonskoj podlozi, potpuno su isplivali na površinu za cijelih 10 centimetara. Danonoćnim betoniranjem, zgrade su se vratile na početni nivo. Kasnije se jedna od četiri kule nakrivila, ali su građevinci Bemaksa uspjeli da je vrate u normalu. Tokom gradnje popucali su zidovi na susjednim kućama i hotelu Oaza, sa kojim se kompleks graniči. Ali se niko nije uzbudio zbog toga.
Za potrebe iskopavanja temeljne jame, Bemaks je ugrađivao ankere ispod Mediteranske ulice prema susjednoj stambenoj zgradi, zbog čega stanari strahuju da je njihova zgrada ugrožena.
Mjerenjima koje je investitor sproveo ustanovljeno je kako su na čvrsto tlo, odnosno stijenu, naišli tek na 42. metru dubine. Sve ostalo je voda i pijesak u kome se besomučno gradi.
Slično se dogodilo i investitoru takozvane zelene zgrade naspram Pošte, sagrađene prije nekoliko godina, kome je temeljnu betonsku ploču sa sve armaturom voda izbacila uvis, na zaprepašćenje Budvana. Stvar je zataškana ponovnim betoniranjem i niko nije pravio problem oko takvog incidenta.
Na 12,5 metara dubine u 90 odsto budvanskog polja teče ogromna brza i slatka voda, tvrde naši sagovornici.
„Ulice pucaju zbog elementarnog neznanja o hidrografiji i kvalitetu terena na kome se objekti planiraju”, kaže za Monitor arhitekta Slobodan Bobo Mitrović. On navodi da je budvansko polje do juče bilo močvara u dijelu ispod magistralnog puta.
„Planeri i projektanti koji ne vode računa o hidrografiji su one školovane neznalice koje su Budvi došle glave. Prilikom planiranja jednog grada postoji niz strukovnih normi iz oblasti prirodnih nauka koje se moraju poštovati. U svom planerskom naletu od 2007. Budva nije vodila računa o tome a nadležno Minisatrstvo ni dan danas. Za zdavanje urbanističko-tehničkih uslova za gradnju ne postoje podaci o zemljištu, samim tim ne postoji zakonska obaveza na koji način da investitori fundiraju tlo”, kaže Mitrović
On navodi kako je izbor načina fundiranja i planiranja podzemnih garaža ostavljen na ličnu volju investitora koji u svojim ambicijama ne vode računa o podzemnim vodama niti ih ko na to upozorava.
„DUP Budva –centar u cjelini, sa gustom koncentracijom teških fizičkih struktura, izuzetno teškim za budvansko močvarno tlo prouzrokovao je niz problema koji će dugo trajati. Izgradnja garaža i podruma u vodi na tako banalan način i do 20 metara dubine a ne odvoditi vode koje su nove fizičke strukture istisnule, dovodi do poplava, i pravih gejzera koji izviru,” navodi Mitrović
Takav je slučaj sa soliterom nadomak Starog grada kojeg su građani nazvali Perla, ispred kojeg je Mediteranska ulica tokom kišnih dana neprohodna. Na toj lokaciji dogodila se i jedna uznemirujuća prirodna pojava, kada je stablo stare magnolije najednom propalo u zemlju koja se iznenada otvorila.
„Voda traži svoj put i ako se budvanska podzemna jezera hitno ne regulišu nekim odvučnim kanalima, stradaće i okolne starije zgrade”, upozorava Mitrović.
Podzemna voda pravi velike probleme već izgrađenim kompleksima čiji se stanovi i apartmani uveliko prodaju. U pomenutom Bemaksovom kompleksu crpne pumpe rade danonoćno jer podzemne etaže plivaju pod vodom. Slična je situacija i sa elitnom TQ Plazom, iz čijih se garaža voda izbacuje pumpama, dok je Perla gotovo stalno poplavljena. Sudbina solitera izgrađenih na Veljoj vodi je takva da tokom čitavog „života” ovih zgradurina pumpe moraju raditi i izbacivati vodu iz podrumskih prostorija, koju ni na koji način ne mogu zaustaviti.
Mediteranska ulica zatvorena je za saobraćaj do daljnjeg. Investitori prodaju svoje kvadrate, bivša DPS vlast naplatila je svoje usluge na razne načine, dok novoj lokalnoj upravi u Budvi preostaje saniranje posljedica divljeg urbanizma.
Uzaludne preporuke
Nakon katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio Crnu Goru 1979. godine, u kojem je sravnjen Stari grad i nekoliko hotela u zaleđu Slovenske obale, preduzete su brojne aktivnosti na sanaciji i analize svih seizmičkih aspekata. Veliki broj stručnjaka iz Amerike, Evrope i Japana bio je angažovan u okviru projekta tehničke pomoći Ujedinjenih nacija u timu Međunarodnog konsultativnog odbora, kojim je predsjedavao čuveni arhitekta Adolf Ciborovski.
Uspostavljeni su novi propisi i pravila gradnje objekata u trusnom području Crnogorskog primorja, koji su kasnije u najvećoj mjeri ignorisani. Odmah nakon zemljotresa započeta je izgradnja turističkog naselja Slovenska plaža.
„Montenegroturist je dobio podršku za gradnju Slovenske plaže, ali uz određene uslove”, navodi profesor Rade Ratković, koji je u to vrijeme bio zaposlen u velikom turističkom preduzeću.
Preporučena je isključivo ambijentalna, niska gradnja jednostavnih objekata tipa resorta, najviše prizemlje i jedan sprat. Imali smo dodatnih problema kada je projekat naselja bio gotov u pogledu spratnosti i komplikovanih osnova. Naglašeno je da se protiv zemljotresa treba boriti urbanizmom u smislu da se ljudim omogući lak i brz izlazak iz objekata u slučaju potresa.
Prostor Velje vode ocijenjen je tada kao nepodoban za gradnju zbog najgorih geomehaničkih svojstava tla na kome se ne može graditi ni po kojem poznatom sistemu gradnje objekata.
Eksperti su dali sugestije da se na toj lokaciji izgradi veliki gradski park”, podsjeća profesor Ratković.
Branka PLAMENAC
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO1 sedmica
DRUŠTVO3 sedmice
SVIJET3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice
INTERVJU3 sedmice