Povežite se sa nama

MONITORING

POSLJEDICE NEKONTROLISANE GRADNJE: Budvani gube tlo pod nogama

Objavljeno prije

na

Dogodilo se, konačno, i to. Ostvaruju se preporuke bivšeg ministra Predraga Sekulića, kako Budvu treba pustiti da propadne do kraja. I pustili su je, on, njegovi prethodnici i nasljednici u fotelji čelnika Ministarstva održivog razvoja i turizma. Budva puca po svim šavovima pod teretom betona i željeza koje su svojim potpisima na nakaradne i pogubne urbanističke planove, sasuli u ovo nekada mirno turističko mjesto.

Glavna ulica u Budvi, Mediteranska, koja vodi ka Starom gradu popucala je u dužini od nekoliko desetina metara na jednom dijelu, dok na drugom polako tone…Pucaju i odvajaju se trotoari oko novosagrađenih stambenih zgrada i solitera.

Centar Budve urušava se naočigled građana koji su uzalud upozoravali da je ovakav ishod neminovan kao rezultat nekontrolisane gradnje na lokalitetu poznatom pod nazivom Velja voda. Toponim Velja voda za pojas između Jadranskog sajma i Starog grada, ukazuje da je riječ o močvarnom i trusnom području, velikom jezeru podvodnih voda ispod budvanskog akvatorijuma.

Upravo na tom najosjetljivijem dijelu grada planirana je gradnja niza gusto zbijenih višespratnica, sa 15 i više spratova, na osnovu kontroverznog plana DUP Budva-centar, koncipiranog tako da zadovolji interese vlasnika zemljišta i tajkuna povezanih sa vlastima na lokalnom i državnom nivou.

Investitori stambenih kompleksa i hotela koji grade u ovoj zoni pribjegavaju raznim tehnikama prilikom postavljanja temelja u mulju, ilovači i pijesku, i to na desetine metara ispod niova mora, kako bi gradili visokoisplativa garažna mjesta u nekoliko etaža. Neki su se osiguravali postavljajući na hiljade šipova, drugi gradnjom betonskih dijafragmi… Svako na svoj način, bez zakonom obavezujućih standarda.

Gradi se na vodi kao da je Budva Venecija ili Dubai. Na taj način izgrađen je kompleks Tre Canne uz Slovensku plažu, zatim stambeno- poslovni centar TQ Plaza, stambeni kompleks firme ICL Inženjering iz Podgorice, koji je izgradio Bemaks, soliter Perla, pored Zeta filma čiji su investitori nekoliko budvanskih porodica i grupa građevinskih tajkuna, zatim zgrada firme Stratex DOM XXI, i niz drugih zgrada.

Koliko je gradnja u ovom osjetljivom području izvan kontrole struke i nadležnih državnih organa pokazuju primjeri bespravno izgrađenih solitera i zgrada, praktično bez ijednog validnog dokumenta za gradnju.

No prst krivice za pucanje Mediteranske uperen je na otvoreno gradilište kompleksa Porto Budva, čije je investitor firma Alart centar a jedan od vlasnika, arhitekta iz Prištine Naser Ramaj. Na tom lokalitetu u toku je postavljanje temelja za velelepni stambeno-poslovni kompleks i iskop zemljišta za podzemne prostorije.

Ramaj je odbacio optužbe za nastalu situaciju i naveo kako ne postoje dokazi da je upravo to gradilište uzrokovalo štetu.

On je kazao da građani Budve dobro znaju da put ima slijeganja i da cijeli grad pliva tokom većih padavina zato što nisu izgrađeni kanali za odvod atmosferskih voda, dok su stari zatrpani.

„Angažovanjem vještaka treba da se duž cijele Mediteranske ulice procijeni slijeganje puta i nastalih pukotina da bi se došlo do pravog stanja problema. Porto Budva nije problem iako ga je najlakše optužiti,” kazao je Ramaj i apelovao na nadležne institucije da se uključe u rješavanje problema zbog kojeg trpi veliku materijalnu štetu, kako bi neometano nastavio radove.

Pomjeranje zemljišta, pucanje i ugibanje tla, isplivavanje objekata, već su viđeni ekscesi u budvanskoj građevinskoj zbilji. Zato je predsjednik Opštine Dragan Krapović zatražio ekspertizu stručnjaka Građevinskog fakulteta iz Podgorice, koji treba da ustanove uzroke pucanja asfalta u Mediteranskoj.

Prilikom izgradnje kompleksa ICL Inženjeringa sa četiri kule na Veljoj vodi, ukupne površine oko 30.000 kvadrata, temelji za podzemne garaže kopani su na 10,5 metara ispod nivoa tla, ili 6,5 metara ispod nivoa mora.

Graditelji su naišli na tekuće podzemne vode pod velikim pritiskom. U jednom trenutku temelji sa izgrađene tri podzemne i tri nadzemne etaže ovog kompleska zidanog na jednoj betonskoj podlozi, potpuno su isplivali na površinu za cijelih 10 centimetara. Danonoćnim betoniranjem, zgrade su se vratile na početni nivo. Kasnije se jedna od četiri kule nakrivila, ali su građevinci Bemaksa uspjeli da je vrate u normalu. Tokom gradnje popucali su zidovi na susjednim kućama i hotelu Oaza, sa kojim se kompleks graniči. Ali se niko nije uzbudio zbog toga.

Za potrebe iskopavanja temeljne jame, Bemaks je ugrađivao ankere ispod Mediteranske ulice prema susjednoj stambenoj zgradi, zbog čega stanari strahuju da je njihova zgrada ugrožena.

Mjerenjima koje je investitor sproveo ustanovljeno je kako su na čvrsto tlo, odnosno stijenu, naišli tek na 42. metru dubine. Sve ostalo je voda i pijesak u kome se besomučno gradi.

Slično se dogodilo i investitoru takozvane zelene zgrade naspram Pošte, sagrađene prije nekoliko godina, kome je temeljnu betonsku ploču sa sve armaturom voda izbacila uvis, na zaprepašćenje Budvana. Stvar je zataškana ponovnim betoniranjem i niko nije pravio problem oko takvog incidenta.

Na 12,5 metara dubine u 90 odsto budvanskog polja teče ogromna brza i slatka voda, tvrde naši sagovornici.

„Ulice pucaju zbog elementarnog neznanja o hidrografiji i kvalitetu terena na kome se objekti planiraju”, kaže za Monitor arhitekta Slobodan Bobo Mitrović. On navodi da je budvansko polje do juče bilo močvara u dijelu ispod magistralnog puta.

„Planeri i projektanti koji ne vode računa o hidrografiji su one školovane neznalice koje su Budvi došle glave. Prilikom planiranja jednog grada postoji niz strukovnih normi iz oblasti prirodnih nauka koje se moraju poštovati. U svom planerskom naletu od 2007. Budva nije vodila računa o tome a nadležno Minisatrstvo ni dan danas. Za zdavanje urbanističko-tehničkih uslova za gradnju ne postoje podaci o zemljištu, samim tim ne postoji zakonska obaveza na koji način da investitori fundiraju tlo”, kaže Mitrović

On navodi kako je izbor načina fundiranja i planiranja podzemnih garaža ostavljen na ličnu volju investitora koji u svojim ambicijama ne vode računa o podzemnim vodama niti ih ko na to upozorava.

„DUP Budva –centar u cjelini, sa gustom koncentracijom teških fizičkih struktura, izuzetno teškim za budvansko močvarno tlo prouzrokovao je niz problema koji će dugo trajati. Izgradnja garaža i podruma u vodi na tako banalan način i do 20 metara dubine a ne odvoditi vode koje su nove fizičke strukture istisnule, dovodi do poplava, i pravih gejzera koji izviru,” navodi Mitrović

Takav je slučaj sa soliterom nadomak Starog grada kojeg su građani nazvali Perla, ispred kojeg je Mediteranska ulica tokom kišnih dana neprohodna. Na toj lokaciji dogodila se i jedna uznemirujuća prirodna pojava, kada je stablo stare magnolije najednom propalo u zemlju koja se iznenada otvorila.

„Voda traži svoj put i ako se budvanska podzemna jezera hitno ne regulišu nekim odvučnim kanalima, stradaće i okolne starije zgrade”, upozorava Mitrović.

Podzemna voda pravi velike probleme već izgrađenim kompleksima čiji se stanovi i apartmani uveliko prodaju. U pomenutom Bemaksovom kompleksu crpne pumpe rade danonoćno jer podzemne etaže plivaju pod vodom. Slična je situacija i sa elitnom TQ Plazom, iz čijih se garaža voda izbacuje pumpama, dok je Perla gotovo stalno poplavljena. Sudbina solitera izgrađenih na Veljoj vodi je takva da tokom čitavog „života” ovih zgradurina pumpe moraju raditi i izbacivati vodu iz podrumskih prostorija, koju ni na koji način ne mogu zaustaviti.

Mediteranska ulica zatvorena je za saobraćaj do daljnjeg. Investitori prodaju svoje kvadrate, bivša DPS vlast naplatila je svoje usluge na razne načine, dok novoj lokalnoj upravi u Budvi preostaje saniranje posljedica divljeg urbanizma.

Uzaludne preporuke

Nakon katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio Crnu Goru 1979. godine, u kojem je sravnjen Stari grad i nekoliko hotela u zaleđu Slovenske obale, preduzete su brojne aktivnosti na sanaciji i analize svih seizmičkih aspekata. Veliki broj stručnjaka iz Amerike, Evrope i Japana bio je angažovan u okviru projekta tehničke pomoći Ujedinjenih nacija u timu Međunarodnog konsultativnog odbora, kojim je predsjedavao čuveni arhitekta Adolf Ciborovski.

Uspostavljeni su novi propisi i pravila gradnje objekata u trusnom području Crnogorskog primorja, koji su kasnije u najvećoj mjeri ignorisani. Odmah nakon zemljotresa započeta je izgradnja turističkog naselja Slovenska plaža.

„Montenegroturist je dobio podršku za gradnju Slovenske plaže, ali uz određene uslove”, navodi profesor Rade Ratković, koji je u to vrijeme bio zaposlen u velikom turističkom preduzeću.

Preporučena je isključivo ambijentalna, niska gradnja jednostavnih objekata tipa resorta, najviše prizemlje i jedan sprat. Imali smo dodatnih problema kada je projekat naselja bio gotov u pogledu spratnosti i komplikovanih osnova. Naglašeno je da se protiv zemljotresa treba boriti urbanizmom u smislu da se ljudim omogući lak i brz izlazak iz objekata u slučaju potresa.

Prostor Velje vode ocijenjen je tada kao nepodoban za gradnju zbog najgorih geomehaničkih svojstava tla na kome se ne može graditi ni po kojem poznatom sistemu gradnje objekata.

Eksperti su dali sugestije da se na toj lokaciji izgradi veliki gradski park”, podsjeća profesor Ratković.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo