Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ VESELINA VELJOVIĆA: Karijera od afera

Objavljeno prije

na

Premijer Duško Marković još jednom je pokazao da u svog kuma dr Veselina Veljovića ima bezrezrervno povjerenje. Vlada je formirala prošlog utorka Komisiju za izradu Predloga strategije nacionalne bezbjednosti i za njenog predsjednika postavila Veljovića, dosadašnjeg sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost. U martu prošle godine Marković je u svoj kabinet doveo Veljovića nakon što je Vlada usvojila uredbu kojom se u sastav premijerovog kabineta prvi put uvodi i sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

Što se tiče formalnog obrazovanja Veljović ima reference da komanduje timom za izradu pomenute strategije, ali njegova biografija okićena je i raznim aferama.

Veljović je završio Vojnu akademiju kopnene vojske i doktorirao na Fakultetu bezbjednosti u Beogradu. Vojnu karijeru započeo je kao oficir Jugoslovenske narodne armije, a od 1992. je u crnogorskoj policiji. Od decembra 1995. do oktobra 2005. bio je komandant Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ), a do kraja 2011. direktor Uprave policije.

Uprava policije je, dok joj je direktor bio Veljović, detaljno popisala kriminalne grupe u zemlji i u inostranstvu. Na spisku se našlo 700 kriminalaca. Plava knjiga crnogorske mafije odštampana je u jednom primjerku i čuvala se u sefu Veljovićevog kabineta. U Crnoj Gori, prema podacima direktora Veljovića, tada je djelovalo osam organizovanih kriminalnih klanova.

Koliki su u međuvremenu bili efekti tog inventara i onih Veljovićevih obećanja o efikasnom suzbijanju kriminala i korupcije besmisleno je objašnjavati. Svi se u to svakodnevno uvjeravamo.

Provladini mediji su ljetos Veljovića proglasili kao kandidata za novog načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore. Omanuli su u prognozi.

Veljovićeva doktorska teza bila je Kapaciteti Crne Gore u odgovoru na regionalne bezbjednosne prijetnje. Magistrirao je na Pravnom fakultetu u Podgorici. Vijesti su objavile da mu je komisija magistarski rad ocijenila najvećom ocjenom, iako je iz knjige mentora – profesora Milenka Kreće prepisao gotovo 40 stranica.

Veljović je početkom devedesetih bio starješina u Centru bezbjednosti Pljevlja. Kada se raspravljalo o vrelom ljetu 1992. godine u Pljevljima, čiji su akteri bili paravojne formacije vojvode Milike-Čeka Dačevića, pominjan je i Veljović, a čuvena DPS-ova poslanica Ljubica-Beba Džaković ovako ga je opisala: ,,Veselin Veljović je bio najhrabriji čovjek kojeg sam u životu vidjela. Tada je bio praktično dječak, ali se ni automata ni ničega nije plašio”.

Seif Osmanagić, jedan od progonjenih iz tog vremena, u ispovijesti koju je u publikaciji Bukovica objavio Fond za humanitarno pravo, Veljovića je optužio da je bio jedan od policijskih mučitelja bukovičkih Bošnjaka. Svjedok Osmanagić je tvrdio da se Veljović posebno isticao u maltretiranju ljudi: „Često smo izvođeni na ispitivanje. Pri tom, policajci su nas tukli čime su stigli: nogama, rukama, palicama, dok se u maltretiranju posebno istakao Veselin Veljović, komandir Specijalne jedinice policije”. Veljović je to demantovao.

U martu 2011. MANS je pozvao premijera Igora Lukšića da razriješi dužnosti direktora policije Veljovića jer je lično odgovoran za trogodišnji nezakonit rad policije i kršenje Ustavom garantovanih prava na privatnost građana Crne Gore. Agencija za zaštitu ličnih podataka potvrdila je sumnje MANS-a da je policija godinama nezakonito pristupala podacima u posjedu telekomunikacionih operatera, uz puno znanje i uključenost direktora policije, a da su sporazumi zaključeni sa M-telom i Telekomom suprotni Ustavu i zakonu.

Dok je bio šef policije, Veljovićevo ime se vezivalo za aferu Limenka koja je koštala građane 10,5 miliona eura. Krivična prijava protiv Veljovića odbačena je zbog zastare, iako je tužilaštvo konstatovalo da direktor Uprave policije nije preduzeo nijednu radnju da bi se ispunio ugovor sa Acom Đukanovićem, bratom Mila Đukanovića. Ugovor sa Đukanovićem potpisao je Veljović.

Veljović je bio i jedan od aktera čuvene afere Listing, kada su u medijima objavljeni ,,falsifikovani telefonski listinzi” odbjeglog narkobosa Darka Šarića, prema kojima su sa njim razgovarali tadašnji premijer Igor Lukšić i ministar vanjskih poslova Milan Roćen. Veljović je iz Uprave policije prekomandovan u kabinet Filipa Vujanovića na dužnost savjetnika za oblast odbrane i bezbjednosti. Dok je obavljao tu funkciju Veljović je bio akter i afere – Zlatica. On je uoči lokalnih izbora u Mojkovcu 2014. u kampu SAJ-a na Zlatici okupio kompletan sastav mojkovačke policije i, kako je više izvora Vijesti potvrdilo, tražio da što veći broj birača nagovore da u tom gradu podrže DPS. Veljović je tvrdio da je u kampu organizovao predavanje o – NATO integracijama.

Kao direktor Uprave policije prozivan je i da je 2013. godine sklopio štetan ugovor o kupovini kamp-hotela Zlatica, kada je državni budžet oštećen za višemilionski iznos.

Dok je bio na čelu SAJ-a Veljovićevo ime je povezivano sa aferom Crne trojke. Bivši pripadnik SAJ-a Brajuško Brajušković je 2013. optužio Veljovića da je bio organizator takozvanih crnih trojki koje su, prema njegovim riječima, prebijale nepodobne novinare i opozicionare. Veljović je negirao i te optužnice.

Kada je prije četiri godine tadašnji potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković najavio osnivanje Specijalnog tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala po uzoru na hrvatski USKOK (Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta), Veljović je figurirao kao najozbiljniji kandidat za prvog čovjeka crnogorskog USKOKA. USKOK nije formiran, ali Veljović je ostao upamćen po odgovoru TV Vijesti na pitanje da li bi skinuo policijsku značku ili uhapsio Mila Đukanovića ukoliko bi na to bio prinuđen: ,,Ja apsolutno ne vjerujem da se može takva situacija desiti i da može do takvog stanja doći”.

Demokratski front je optužio Veljovića da je u oktobru 2015. godine navodno stajao iza kriminalnih grupa i ljudi sa fantomkama koji su izazvali nerede i pravili druga krivična djela na protestu u Podgorici u organizaciji tog političkog saveza. Veljović je to energično negirao.

Veljovićeva karijera je nakon optužbi i krivičnih prijava tekla uzlaznom linijom.

Prošle godine Nebojša Medojević je izjavio da je Veljović dobio posebnu ulogu da koordinira specijalni rat protiv Demokratskog fronta i ovako prošetao kroz njegovu biografiju:

,,Ponovno odmrzavanje vojnika mafijaškog režima Veselina Veljovića, čovjeka zaduženog za tzv. crne operacije, kao što su zastrašivanje, prebijanje i likvidacije novinara, aktivisita NVO, opozicije, logistiku šverca cigareta, droge, oružja, razbijanja demonstaracija, za zaštitu režimskih mafijaških klanova, krađu na izborima, prikrivanje izvršilaca teških krivičnih djela, zataškavanje kompromitujućih afera za režim itd. itd. je jasna najava Duška Markovića i DPS-a militarizacije i eskalacije nasilja sa političkom pozadinom”.

Imajući njegovo svestrano iskustvo kao savjesnog čuvara vlasti možda je Veljović pravo rješenje za čelnika Komisije za izradu Predloga strategije nacionalne bezbjednosti. Opis svakog njegovog radnog mjesta, kako se iz priloženog vidi, bio je da prvenstveno sačuva vlast od opozicije i ostalih njenih neistomiljenika, da ne kažemo neprijatelja.

Brajovićev profesionalac

Odbor za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore je, 18. decembra 2009. godine, većinom glasova podržao predlog tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova i javne uprave Ivana Brajovića da se za direktora Uprave policije Crne Gore ponovo imenuje Veljović. Brajović je rekao da je Veljović u dotadašnjem radu pokazao ,,profesionalizam, stručnost i radne sposobnosti koje ga preporučuju za ponovno imenovanje na funkciju direktora Uprave policije”. Veljović se, u obraćanju članovima Odbora, pohvalio da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori stabilna, „zbog čega se naša država u međunarodnim okvirima tretira kao veoma bezbjedna destinacija”. Najavio je da će jedan od strateških prioriteta policije biti ,,suzbijanje, dokumentovanje i procesuiranje krivičnih djela organizovanog kriminala i korupcije”.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo