MONITORING
DRUŠTVO OGUGLALO NA NASILJE: I ćutanje je zločin

P.J., petnaestomjesečni dječak, preminuo je početkom ove nedjelje u Kliničkom centru u Podgorici. Pod sumnjom da ga je na smrt pretukao uhapšen je Nermin Šišić, nevjenčani partner dječakove majke Jelene Jovović, koja je takođe uhapšena.
Za ubistvo dječaka Šišiću prijeti kazna do 40 godina, dok majka može biti osuđena do osam godina robije, zbog krivičnog djela ,,kršenje porodičnih obaveza”
Mediji su se potrudili da obavijeste javnost o detaljima. Od nezvaničnih izvora iz policije, tužilaštva ili bolnice, do javnosti je tako doprlo da su ,osim podliva po licu i tijelu, dječaku navodno „izbijeni prednji zubi”. Otkriveno je i da Šišić koji je u Podgoricu došao iz Tuzle ima kriminalni dosije, a da ,,osumnjičena Jovović ima još dva braka iza sebe i djecu koja ne žive sa njom”. ,,Prema dosadašnjim saznanjima istražitelja, dječaka je i ranije zlostavljao Šišić. To je pred inspektorima potvrdila dječakova majka, koja je saopštila da je njen partner mjesecima tukao njenog sina, kad god bi mu zasmetao bebin plač”, objavili su mediji. Ovu priču potvrdile su i komšije Jovovićeve, koje su kazale da se iz tog stana često čula svađa i dječji plač. Svjedoče da policija nikada nije intervenisala.
,,Teško je živjela, mi smo joj davali preko ograde, ja sam joj davala krompir i jaja da mu da, jogurt. Čak smo zvali Banku hrane da joj pomogne. Ona to kad je ovaj došao valjda nije ni tražila”, svjedoči jedna komšinica.
Iz Banke hrane su za Monitor potvrdili da su ih komšije upoznale sa nemaštinom u kojoj je živjela ova porodica. ,,Rekli su nam da nju i bebu komšiluk hrani. Komšije su govorile da nije sama tražila hranu, bila je skromna, ubrala bi voćke iz dvorišta. Jedan komšija nam je govorio da nije mogao sjesti sa porodicom da ruča kada je preko puta njih majka koja je gladna kao i njena beba. Pomagali smo koliko smo mogli. Upućivali smo i humane ljude ka njoj, koji su takođe nosili pomoć u hrani i garderobi za bebu. Komšije su čak nosile dokumentaciju kako bi ona ostvarila naknadu od 60-ak eura po osnovu rođenja djeteta ”, kazali su za naš list iz Banke hrane, uz objašnjenje da je majka bila evidentirana na Birou rada.
I dok je pomoć stizala iz jedne nevladine organizacije, Centar za socijalni rad nije imao nikakvih informacija o ovoj porodici. Iz podgoričkog Centra za socijalni rad obavijestili su medije da se ,,Porodica J.J. nije nalazila na evidenciji Centra za socijalni rad po osnovu prijave porodičnog ili bilo kog drugog oblika nasilja. Takođe, nijesu bili korisnici materijalnog obezbjeđenja, te shodno tome stručna služba centra nije imala obavezu praćenja porodice, niti vršenje uvida u porodične prilike”.
Predsjednica NVO Centar za ženska prava Maja Raičević kazala je da je ovom udruženju stigla anonimna prijava da je preminuli dječak i ranije bio priman u Klinički centar sa povredama, za koje je bilo očigledno da su posljedica nasilja.
,,Informisani smo da je 6. januara 2018. godine, očuh Nermin Šišić, u pratnji komšije, petnaestomjesečnog P. J. doveo u Dječju bolnicu u Podgorici, sa povredama u predjelu ispod očiju, te da je u periodu između 21.00 – 22.00 časa iz Dječje bolnice upućen na snimanje u Urgentni centar. Prema dobijenim informacijama, na pitanje ljekara što se desilo, očuh je odgovorio da je dijete par dana ranije palo iz kreveta”, navodi se u pismu koje je ova organizacija uputila direktorici KCCG Zorici Kovačević. „Ako se pokaže da je to tačno, tražićemo da se utvrdi odgovornost”, istakla je Raičević.
Direktorica KCCG pozvala je nadležen da se uključe i sprovedu istragu o tome. Oglasilo se i Ministarstvo zdravlja tražeći od KCCG ,,hitnu informaciju o svim detaljima vezanim za ovaj slučaj”. Ministarstvo je navelo i da u taj resor nije stigla prijava u vezi sa mogućim povređivanjem djeteta u januaru.
Direktorica Centra za ženska prava kazala je da ne želi nikoga da optužuje, prije nego što se utvrdi o čemu se radi: ,,Apelujem na zdravstvene radnike da počnu da koriste svoju zakonsku obavezu i da prijavljuju nasilje onda kada za njega saznaju u vršenju zdravstvene dužnosti. Pokazalo se u mnogo slučajeva nasilja da nije uslijedila adekvatna prijava od zdravstvenih radnika. Tu mora da se mijenja svijest jer je to jedini način da se nečiji život sačuva”, naglasila je Raičevićeva.
Stravični zločin je izazvao opštu osudu javnosti. Zgroženost je ubrzo prerasla u poziv na linč: ,,vratiti smrtnu kaznu”, ,,volio bih da mu ja sudim”, ,, narod da im sudi” ,,majka je kriva, trebalo bi je pustiti bijesnim psima da je rastrgnu”, ,,treba ih strijeljati”, ,,bolje je mučiti ih da polako umiru”… Izmaštavanje nasilja je otišlo toliko daleko da se na društvenim mrežama apeluje na one kojima je neko u ZIKS-u da ubicama dječaka pripreme adekvatan doček.
Opštoj atmosferi linča podlegli su i profesionalci. Nekolko advokata odbilo je da, po službenoj dužnosti, brani Nermina Šišića i Jelenu Jovović. Predsednik Advokatske komore Zdravko Begović je saopštio da su njegove kolege šokirane gnusnim zločinom, ali veruje da će se pojaviti neko ko će shodno kodeksu na častan način pružiti pravnu zaštitu osumnjičenima: ,,Makar se ja javio, advokati će raditi svoj posao bez obzira na težinu posledice koja je nastala u konkretnom događaju”.
Više državno tužilaštvo odredilo je, sredinom ove nedjelje, advokaticu B.J. i advokata B.J. koji će, po službenoj dužnosti, braniti Šišića i Jovovićevu. Zbog specifičnosti slučaja, Tužilaštvo nije objavilo imena i prezimena advokata.
Minutom ćutanja počeo je, sredinom ove nedjelje, u centru Podgorice protest pod nazivom Sačuvaj život, reaguj na nasilje. Jedna od glavnih poruka skupa bila je da se na nasilje mora reagovati, ali ne nasiljem.
Pred nekoliko stotina okupljenih Žarko Stanišić iz Mreže NVO za zaštitu djece od nasilja je zatražio sistem koji će zaštititi žrtve nasilja.
,,Svi zajedno apsolutno moramo reći jednom zauvijek, dosta, i da nećemo dozvoliti da ćutimo pred nasiljem i da kada znamo da se nasilje dešava da okrećemo glavu na drugu stranu”, kazala je izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović.
Aida Petrović, Crnogorski ženski lobi, kazala je da ćutanje o nasilju jeste zločin i saučesništvo u istom tom zločinu: ,,Nasilje ne može biti društveno prihvatljiva kategorija, za nasilje nema opravdanja, protiv nasilja se moramo svi zajedno boriti i institucije i društvo i organizacije i međunarodne organizacije”.
Ona je upozorila da su zakonske norme vrlo blage prema nasilnicima, te da često djeluju podsticajno: ,,Nekad se nasilnici u nedostatku dokaza oslobođaju krivice, i nisu osuđeni za počinjeni zločin. To djeluju podsticajno za buduće nasilnike, jer – nasilnici se ne rađaju, oni se stvaraju”.
Nacionalnoj SOS liniji za žrtve nasilja zlostavljanje uglavnom prijavljuju same žrtve, a građani u svega pet odsto slučajeva. Iz centara za socijalni rad tvrde da građani češće prijavljuju glasnu muziku nego porodično nasilje.
Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava apelovali su na građane da u slučaju bilo kakvog saznanja o potencijalnom zanemarivanju ili nasilju nad djetetom informišu nadležne institucije. ,,U podgoričkom Centru za socijalni rad nemaju, međutim, okvirno podatke koliko je nasilnika ili djece izmješteno iz porodica u kojima je nasilje registrovano. Jedan od problema je i to što su procedure zaštite komplikovane i dugo traju”, poručili su iz kabineta Mehmeta Zenke.
A da je nasilje poprimilo oblik epidemije govore podaci iz UNDP-vog istraživanja – Nasilje u porodici i nasilje nad ženama, prezentovanog krajem prošle godine
Istraživanje je pokazalo da se nasilje samo u 17 odsto slučajeva prijavi nadležnima, dok 73 odsto ostane neprijavljeno. Poražavajući je podatak u istraživanju koji govori o tome da žene nasilje uglavnom ne prijavljuju ili, ako se osmjele, povjere prijateljima ili porodici. Obraćanje formalnim institucijama još uvijek je na veoma niskom nivou.
Zabrinjavajuće je i da samo 49% građana smatra da je važno svaki slučaj nasilja prijaviti nadležnim institucijama, dok 48% njih ima stav da nije nužno prijavljivanje svakog oblika nasilja.
Društvo oguglalo na nasilje.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
SLOBODNO SUDIJSKO UVJERENJE: Uzmi od države što više možeš

Bivšim sudijama Vrhovnog suda Radulu Kojoviću i Petru Stojanoviću, Osnovni sud na ime višegodišnjeg nekorištenja godišnjih odmora, dosudio preko 14.000 eura, a Stanki Vučinić 20.000
Nekadašnje sudije Vrhovnog suda Radule Kojović, Stanka Vučinić i Petar Stojanović sredinom prošlog mjeseca, pred Osnovnim sudom u Podgorici, dobili su svog poslodavca Vrhovni sud i uspjeli da naplate neiskorištene godišnje odmore.
Sudija Dragan Babović usvojio je tužbene zahtjeve trojice bivših sudija i obavezao Državu, tj. Vrhovni sud CG da po osnovu naknade zbog neiskorištenih godišnjih odmora isplati odštetu. Radovanu Kojoviću 14.183 eura, Petru Stojanoviću 14.601 eura zbog neiskorištenih odmora od 2013. do 2019, a Stanki Vučinić za neiskorištene godišnje odmore od 2013. do 2020. – 20.339 eura.
Sve se ima isplatiti sa zateznom kamatom u roku od osam dana od dana pravosnažne presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Kojović je u aprilu 2020. otišao u penziju, dok je sudijama Vučinić i Stojanović Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije u avgustu 2021.
Troje sudija u zajedničkoj tužbi protiv države pojašnjavaju da im je od 2013. pa sve do prestanka funkcije uredno za svaku godinu donošeno rješenje o korišćenju godišnjeg odmora. Međutim, nisu mogli da ih koriste jer su imali obavezna dežurstva. I tako godinama.
Državu je branio Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa koji je tražio da se ovaj tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Naveo je da se ne može dokazati da sudije nijesu koristile godišnje odmore s obzirom da su im rješenja za njih uredno uručena. Po Zaštitniku, nesporno je da su sudije koristili godišnje odmore u navedenom periodu, a da su za dežurstva i pripravnost, koja su organizovana za vrijeme trajanja godišnjih odmora, redovno primali maksimalno utvrđeni iznos naknade. Zbog toga se ni po drugom osnovu ne može isplatiti nadoknada. ,,Nema podataka u upravi da su podnosili zahtjeve za korišćenje preostalog dijela godišnjih odmora za navedene godine, već da su iste koristili na osnovu usmenog dogovora sa predsjednikom suda”, tvrdio je Zaštitnik.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
POČEO POPIS STANOVNIŠTVA, DOMAĆINSTAVA I STANOVA: Šta sad

Prođu li naredni popisni dani mirno i ozbiljno kao prvih pet, mogli bi upisati ne tako čestu zajedničku pobjedu. Onda bi se valjalo zapitati kako da taj uspjeh iskoristimo za neke nove, neophodne, iskorake. Da ne dangubimo dok čekamo popisne rezultate
Peti je dan kako se ponovo popisujemo, nakon više od dvanaest godina, a već izgleda kao da je u pitanju baš neka rutinska, tehničko-statistička, rabota. Koja se baš i ne tiče mnogo koga, sem organizatora iz Vlade i Monstata (Uprava za statistiku) te popisivača koji koriste priliku da zarade neki euro.
Baš ta tišina, narušena tek povremeno – objavama na društvenim mrežama ili javnim podsjećanjem kakvog nacionalnog borca na to ko bi i šta bi trebalo da budemo, najbolje pokazuje kako je popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori prije svega, i ponajviše, dominantno političko pitanje.
Dovoljna su bila 33 dana, malo strpljenja i dosta dobre volje pa da iz naizgled bezizlazne pozicije društvene raspolućenosti po pitanju (ne)održavanja popisa zakazanog za 1. novembar po principu sad ili nikad, dođemo do konsenzusa o uslovima njegovog održavanja i poprilično relaksirane atsmofere u kojoj je 3. decembra počeo popis.
“Pozivamo sve građane i građanke da se slobodno izjasne”, izjavio je 1. decembra v.d. predsjednika opozicionog DPS Danijel Živković, potvrđujući da neće biti bojkota popisa koji je ta partija, skupa sa kolegama iz opozicije i nacionalanim savjetima i vijećima Bošnjaka, Albanaca, Muslimana, Hrvata i Roma, zagovarala od sredine septembra.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
SDT ODUSTALO OD GONJENJA NEBOJŠE MEDOJEVIĆA: Sedam godina agonije

Specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić uoči završnih riječi odustala je od optužbi protiv lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića za stvaranje kriminalne organizacije i pranja novca. Osim njega, za isto krivično djelo je optužen banjalučki biznismen Momir Nikolić i još deset osoba, mahom aktivista PzP. Medojević je izjavio, da je bio žrtva sistemskog maltretiranja zbog afera koje je otkrio i infomracija koje je javno iznosio
Nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, na udaru Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) našli su se funkcioneri Demokratskog fronta, tada opozicionog saveza. Milan Knežević (DNP) i Andrija Mandić (NSD) optuženi su za pokušaj terorizma na dan izbora, u narodu poznatiji kao državni udar, dok je Nebojša Medojević (PZP) optužen za pranje novca.
Iako je Demokratski front prestao da postoji, ovi sudski procesi traju i nakon sedam godina. Dok je „državni“ udar doživio prvostepenu presudu i njeno ukidanje, Medojevićev slučaj nije bio dočekao prvostepenu presudu.
Medojević je optužen za stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca. Osim njega ,za isto krivično djelo je optužen banjalučki biznismen Momir Nikolić i još deset osoba, mahom aktivista Pokreta za promjene. Optužnicom su obuhvaćeni direktor partije Dejan Vujisić, tehnički sekretar te partije Željko Šćepanović, Gordan Konatar, Iva Pavlović, Petar Drašković, sin člana predsjedništva DF Slavena Radunovića – Luka Radunović, Vladislav Bulatović –sinovac člana predsjedništva DF Predraga Bulatovića, Nikola Jovanović, Mladen Jovanović i Aleksandar Sekulović.
Istraga je otpočela kada je policija otkrila u automobilu aktivista Demokratskog fronta više desetina hiljada eura i dolara, koji su zaplijenjeni. Specijalno tužilaštvo je ranije navodilo, da je Momir Nikolić finansirao kampanju Demokratskog fronta za parlamentarne izbore iz nelegalno stečenog novca. Prema navodima Specijalnog tužilaštva, nelegalne aktivnosti su se događale u vrijeme kampanje za parlamentarne izbore u oktobru prošle godine. Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević i ostali lideri DF su tokom istrage tvrdili da ne postoje dokazi o pranju novca, te da je istraga protiv njih politički obračun vlasti i tužilaštva protiv opozicije.
Prošle sedmice je specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić uoči završnih riječi odustala od optužbi za stvaranje kriminalne organizacije. Ona je odustala i od krivičnog gonjenja za nekoliko optuženih za krivično djelo pranje novca. U jednom dijelu ostala je pri podignutoj optužnici. Kako je pojasnila, po ovom predmetu imaju dvije optužnice. Jedna protiv Medojevića i grupe i tu su izvršene izmjene. Druga je protiv Momira Nikolića i tužilaštvo je ostalo pri njenim navodima.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
FOKUS4 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS3 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS2 sedmice
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO4 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
DRUŠTVO3 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
Izdvojeno1 sedmica
VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe
-
DRUŠTVO4 sedmice
NAPADI NA ALEKSANDRU VUKOVIĆ-KUČ: Društvo u kojem se najlakše i najčešće vrijeđaju žene