Povežite se sa nama

MONITORING

DRUŠTVO OGUGLALO NA NASILJE: I ćutanje je zločin

Objavljeno prije

na

P.J., petnaestomjesečni dječak, preminuo je početkom ove nedjelje u Kliničkom centru u Podgorici. Pod sumnjom da ga je na smrt pretukao uhapšen je Nermin Šišić, nevjenčani partner dječakove majke Jelene Jovović, koja je takođe uhapšena.

Za ubistvo dječaka Šišiću prijeti kazna do 40 godina, dok majka može biti osuđena do osam godina robije, zbog krivičnog djela ,,kršenje porodičnih obaveza”

Mediji su se potrudili da obavijeste javnost o detaljima. Od nezvaničnih izvora iz policije, tužilaštva ili bolnice, do javnosti je tako doprlo da su ,osim podliva po licu i tijelu, dječaku navodno „izbijeni prednji zubi”. Otkriveno je i da Šišić koji je u Podgoricu došao iz Tuzle ima kriminalni dosije, a da ,,osumnjičena Jovović ima još dva braka iza sebe i djecu koja ne žive sa njom”. ,,Prema dosadašnjim saznanjima istražitelja, dječaka je i ranije zlostavljao Šišić. To je pred inspektorima potvrdila dječakova majka, koja je saopštila da je njen partner mjesecima tukao njenog sina, kad god bi mu zasmetao bebin plač”, objavili su mediji. Ovu priču potvrdile su i komšije Jovovićeve, koje su kazale da se iz tog stana često čula svađa i dječji plač. Svjedoče da policija nikada nije intervenisala.

,,Teško je živjela, mi smo joj davali preko ograde, ja sam joj davala krompir i jaja da mu da, jogurt. Čak smo zvali Banku hrane da joj pomogne. Ona to kad je ovaj došao valjda nije ni tražila”, svjedoči jedna komšinica.

Iz Banke hrane su za Monitor potvrdili da su ih komšije upoznale sa nemaštinom u kojoj je živjela ova porodica. ,,Rekli su nam da nju i bebu komšiluk hrani. Komšije su govorile da nije sama tražila hranu, bila je skromna, ubrala bi voćke iz dvorišta. Jedan komšija nam je govorio da nije mogao sjesti sa porodicom da ruča kada je preko puta njih majka koja je gladna kao i njena beba. Pomagali smo koliko smo mogli. Upućivali smo i humane ljude ka njoj, koji su takođe nosili pomoć u hrani i garderobi za bebu. Komšije su čak nosile dokumentaciju kako bi ona ostvarila naknadu od 60-ak eura po osnovu rođenja djeteta ”, kazali su za naš list iz Banke hrane, uz objašnjenje da je majka bila evidentirana na Birou rada.

I dok je pomoć stizala iz jedne nevladine organizacije, Centar za socijalni rad nije imao nikakvih informacija o ovoj porodici. Iz podgoričkog Centra za socijalni rad obavijestili su medije da se ,,Porodica J.J. nije nalazila na evidenciji Centra za socijalni rad po osnovu prijave porodičnog ili bilo kog drugog oblika nasilja. Takođe, nijesu bili korisnici materijalnog obezbjeđenja, te shodno tome stručna služba centra nije imala obavezu praćenja porodice, niti vršenje uvida u porodične prilike”.

Predsjednica NVO Centar za ženska prava Maja Raičević kazala je da je ovom udruženju stigla anonimna prijava da je preminuli dječak i ranije bio priman u Klinički centar sa povredama, za koje je bilo očigledno da su posljedica nasilja.

,,Informisani smo da je 6. januara 2018. godine, očuh Nermin Šišić, u pratnji komšije, petnaestomjesečnog P. J. doveo u Dječju bolnicu u Podgorici, sa povredama u predjelu ispod očiju, te da je u periodu između 21.00 – 22.00 časa iz Dječje bolnice upućen na snimanje u Urgentni centar. Prema dobijenim informacijama, na pitanje ljekara što se desilo, očuh je odgovorio da je dijete par dana ranije palo iz kreveta”, navodi se u pismu koje je ova organizacija uputila direktorici KCCG Zorici Kovačević. „Ako se pokaže da je to tačno, tražićemo da se utvrdi odgovornost”, istakla je Raičević.

Direktorica KCCG pozvala je nadležen da se uključe i sprovedu istragu o tome. Oglasilo se i Ministarstvo zdravlja tražeći od KCCG ,,hitnu informaciju o svim detaljima vezanim za ovaj slučaj”. Ministarstvo je navelo i da u taj resor nije stigla prijava u vezi sa mogućim povređivanjem djeteta u januaru.

Direktorica Centra za ženska prava kazala je da ne želi nikoga da optužuje, prije nego što se utvrdi o čemu se radi: ,,Apelujem na zdravstvene radnike da počnu da koriste svoju zakonsku obavezu i da prijavljuju nasilje onda kada za njega saznaju u vršenju zdravstvene dužnosti. Pokazalo se u mnogo slučajeva nasilja da nije uslijedila adekvatna prijava od zdravstvenih radnika. Tu mora da se mijenja svijest jer je to jedini način da se nečiji život sačuva”, naglasila je Raičevićeva.

Stravični zločin je izazvao opštu osudu javnosti. Zgroženost je ubrzo prerasla u poziv na linč: ,,vratiti smrtnu kaznu”, ,,volio bih da mu ja sudim”, ,, narod da im sudi” ,,majka je kriva, trebalo bi je pustiti bijesnim psima da je rastrgnu”, ,,treba ih strijeljati”, ,,bolje je mučiti ih da polako umiru”… Izmaštavanje nasilja je otišlo toliko daleko da se na društvenim mrežama apeluje na one kojima je neko u ZIKS-u da ubicama dječaka pripreme adekvatan doček.

Opštoj atmosferi linča podlegli su i profesionalci. Nekolko advokata odbilo je da, po službenoj dužnosti, brani Nermina Šišića i Jelenu Jovović. Predsednik Advokatske komore Zdravko Begović je saopštio da su njegove kolege šokirane gnusnim zločinom, ali veruje da će se pojaviti neko ko će shodno kodeksu na častan način pružiti pravnu zaštitu osumnjičenima: ,,Makar se ja javio, advokati će raditi svoj posao bez obzira na težinu posledice koja je nastala u konkretnom događaju”.

Više državno tužilaštvo odredilo je, sredinom ove nedjelje, advokaticu B.J. i advokata B.J. koji će, po službenoj dužnosti, braniti Šišića i Jovovićevu. Zbog specifičnosti slučaja, Tužilaštvo nije objavilo imena i prezimena advokata.

Minutom ćutanja počeo je, sredinom ove nedjelje, u centru Podgorice protest pod nazivom Sačuvaj život, reaguj na nasilje. Jedna od glavnih poruka skupa bila je da se na nasilje mora reagovati, ali ne nasiljem.

Pred nekoliko stotina okupljenih Žarko Stanišić iz Mreže NVO za zaštitu djece od nasilja je zatražio sistem koji će zaštititi žrtve nasilja.

,,Svi zajedno apsolutno moramo reći jednom zauvijek, dosta, i da nećemo dozvoliti da ćutimo pred nasiljem i da kada znamo da se nasilje dešava da okrećemo glavu na drugu stranu”, kazala je izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović.

Aida Petrović, Crnogorski ženski lobi, kazala je da ćutanje o nasilju jeste zločin i saučesništvo u istom tom zločinu: ,,Nasilje ne može biti društveno prihvatljiva kategorija, za nasilje nema opravdanja, protiv nasilja se moramo svi zajedno boriti i institucije i društvo i organizacije i međunarodne organizacije”.

Ona je upozorila da su zakonske norme vrlo blage prema nasilnicima, te da često djeluju podsticajno: ,,Nekad se nasilnici u nedostatku dokaza oslobođaju krivice, i nisu osuđeni za počinjeni zločin. To djeluju podsticajno za buduće nasilnike, jer – nasilnici se ne rađaju, oni se stvaraju”.

Nacionalnoj SOS liniji za žrtve nasilja zlostavljanje uglavnom prijavljuju same žrtve, a građani u svega pet odsto slučajeva. Iz centara za socijalni rad tvrde da građani češće prijavljuju glasnu muziku nego porodično nasilje.

Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava apelovali su na građane da u slučaju bilo kakvog saznanja o potencijalnom zanemarivanju ili nasilju nad djetetom informišu nadležne institucije. ,,U podgoričkom Centru za socijalni rad nemaju, međutim, okvirno podatke koliko je nasilnika ili djece izmješteno iz porodica u kojima je nasilje registrovano. Jedan od problema je i to što su procedure zaštite komplikovane i dugo traju”, poručili su iz kabineta Mehmeta Zenke.

A da je nasilje poprimilo oblik epidemije govore podaci iz UNDP-vog istraživanja – Nasilje u porodici i nasilje nad ženama, prezentovanog krajem prošle godine

Istraživanje je pokazalo da se nasilje samo u 17 odsto slučajeva prijavi nadležnima, dok 73 odsto ostane neprijavljeno. Poražavajući je podatak u istraživanju koji govori o tome da žene nasilje uglavnom ne prijavljuju ili, ako se osmjele, povjere prijateljima ili porodici. Obraćanje formalnim institucijama još uvijek je na veoma niskom nivou.

Zabrinjavajuće je i da samo 49% građana smatra da je važno svaki slučaj nasilja prijaviti nadležnim institucijama, dok 48% njih ima stav da nije nužno prijavljivanje svakog oblika nasilja.

Društvo oguglalo na nasilje.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo