Povežite se sa nama

MONITORING

DRUŠTVO OGUGLALO NA NASILJE: I ćutanje je zločin

Objavljeno prije

na

P.J., petnaestomjesečni dječak, preminuo je početkom ove nedjelje u Kliničkom centru u Podgorici. Pod sumnjom da ga je na smrt pretukao uhapšen je Nermin Šišić, nevjenčani partner dječakove majke Jelene Jovović, koja je takođe uhapšena.

Za ubistvo dječaka Šišiću prijeti kazna do 40 godina, dok majka može biti osuđena do osam godina robije, zbog krivičnog djela ,,kršenje porodičnih obaveza”

Mediji su se potrudili da obavijeste javnost o detaljima. Od nezvaničnih izvora iz policije, tužilaštva ili bolnice, do javnosti je tako doprlo da su ,osim podliva po licu i tijelu, dječaku navodno „izbijeni prednji zubi”. Otkriveno je i da Šišić koji je u Podgoricu došao iz Tuzle ima kriminalni dosije, a da ,,osumnjičena Jovović ima još dva braka iza sebe i djecu koja ne žive sa njom”. ,,Prema dosadašnjim saznanjima istražitelja, dječaka je i ranije zlostavljao Šišić. To je pred inspektorima potvrdila dječakova majka, koja je saopštila da je njen partner mjesecima tukao njenog sina, kad god bi mu zasmetao bebin plač”, objavili su mediji. Ovu priču potvrdile su i komšije Jovovićeve, koje su kazale da se iz tog stana često čula svađa i dječji plač. Svjedoče da policija nikada nije intervenisala.

,,Teško je živjela, mi smo joj davali preko ograde, ja sam joj davala krompir i jaja da mu da, jogurt. Čak smo zvali Banku hrane da joj pomogne. Ona to kad je ovaj došao valjda nije ni tražila”, svjedoči jedna komšinica.

Iz Banke hrane su za Monitor potvrdili da su ih komšije upoznale sa nemaštinom u kojoj je živjela ova porodica. ,,Rekli su nam da nju i bebu komšiluk hrani. Komšije su govorile da nije sama tražila hranu, bila je skromna, ubrala bi voćke iz dvorišta. Jedan komšija nam je govorio da nije mogao sjesti sa porodicom da ruča kada je preko puta njih majka koja je gladna kao i njena beba. Pomagali smo koliko smo mogli. Upućivali smo i humane ljude ka njoj, koji su takođe nosili pomoć u hrani i garderobi za bebu. Komšije su čak nosile dokumentaciju kako bi ona ostvarila naknadu od 60-ak eura po osnovu rođenja djeteta ”, kazali su za naš list iz Banke hrane, uz objašnjenje da je majka bila evidentirana na Birou rada.

I dok je pomoć stizala iz jedne nevladine organizacije, Centar za socijalni rad nije imao nikakvih informacija o ovoj porodici. Iz podgoričkog Centra za socijalni rad obavijestili su medije da se ,,Porodica J.J. nije nalazila na evidenciji Centra za socijalni rad po osnovu prijave porodičnog ili bilo kog drugog oblika nasilja. Takođe, nijesu bili korisnici materijalnog obezbjeđenja, te shodno tome stručna služba centra nije imala obavezu praćenja porodice, niti vršenje uvida u porodične prilike”.

Predsjednica NVO Centar za ženska prava Maja Raičević kazala je da je ovom udruženju stigla anonimna prijava da je preminuli dječak i ranije bio priman u Klinički centar sa povredama, za koje je bilo očigledno da su posljedica nasilja.

,,Informisani smo da je 6. januara 2018. godine, očuh Nermin Šišić, u pratnji komšije, petnaestomjesečnog P. J. doveo u Dječju bolnicu u Podgorici, sa povredama u predjelu ispod očiju, te da je u periodu između 21.00 – 22.00 časa iz Dječje bolnice upućen na snimanje u Urgentni centar. Prema dobijenim informacijama, na pitanje ljekara što se desilo, očuh je odgovorio da je dijete par dana ranije palo iz kreveta”, navodi se u pismu koje je ova organizacija uputila direktorici KCCG Zorici Kovačević. „Ako se pokaže da je to tačno, tražićemo da se utvrdi odgovornost”, istakla je Raičević.

Direktorica KCCG pozvala je nadležen da se uključe i sprovedu istragu o tome. Oglasilo se i Ministarstvo zdravlja tražeći od KCCG ,,hitnu informaciju o svim detaljima vezanim za ovaj slučaj”. Ministarstvo je navelo i da u taj resor nije stigla prijava u vezi sa mogućim povređivanjem djeteta u januaru.

Direktorica Centra za ženska prava kazala je da ne želi nikoga da optužuje, prije nego što se utvrdi o čemu se radi: ,,Apelujem na zdravstvene radnike da počnu da koriste svoju zakonsku obavezu i da prijavljuju nasilje onda kada za njega saznaju u vršenju zdravstvene dužnosti. Pokazalo se u mnogo slučajeva nasilja da nije uslijedila adekvatna prijava od zdravstvenih radnika. Tu mora da se mijenja svijest jer je to jedini način da se nečiji život sačuva”, naglasila je Raičevićeva.

Stravični zločin je izazvao opštu osudu javnosti. Zgroženost je ubrzo prerasla u poziv na linč: ,,vratiti smrtnu kaznu”, ,,volio bih da mu ja sudim”, ,, narod da im sudi” ,,majka je kriva, trebalo bi je pustiti bijesnim psima da je rastrgnu”, ,,treba ih strijeljati”, ,,bolje je mučiti ih da polako umiru”… Izmaštavanje nasilja je otišlo toliko daleko da se na društvenim mrežama apeluje na one kojima je neko u ZIKS-u da ubicama dječaka pripreme adekvatan doček.

Opštoj atmosferi linča podlegli su i profesionalci. Nekolko advokata odbilo je da, po službenoj dužnosti, brani Nermina Šišića i Jelenu Jovović. Predsednik Advokatske komore Zdravko Begović je saopštio da su njegove kolege šokirane gnusnim zločinom, ali veruje da će se pojaviti neko ko će shodno kodeksu na častan način pružiti pravnu zaštitu osumnjičenima: ,,Makar se ja javio, advokati će raditi svoj posao bez obzira na težinu posledice koja je nastala u konkretnom događaju”.

Više državno tužilaštvo odredilo je, sredinom ove nedjelje, advokaticu B.J. i advokata B.J. koji će, po službenoj dužnosti, braniti Šišića i Jovovićevu. Zbog specifičnosti slučaja, Tužilaštvo nije objavilo imena i prezimena advokata.

Minutom ćutanja počeo je, sredinom ove nedjelje, u centru Podgorice protest pod nazivom Sačuvaj život, reaguj na nasilje. Jedna od glavnih poruka skupa bila je da se na nasilje mora reagovati, ali ne nasiljem.

Pred nekoliko stotina okupljenih Žarko Stanišić iz Mreže NVO za zaštitu djece od nasilja je zatražio sistem koji će zaštititi žrtve nasilja.

,,Svi zajedno apsolutno moramo reći jednom zauvijek, dosta, i da nećemo dozvoliti da ćutimo pred nasiljem i da kada znamo da se nasilje dešava da okrećemo glavu na drugu stranu”, kazala je izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović.

Aida Petrović, Crnogorski ženski lobi, kazala je da ćutanje o nasilju jeste zločin i saučesništvo u istom tom zločinu: ,,Nasilje ne može biti društveno prihvatljiva kategorija, za nasilje nema opravdanja, protiv nasilja se moramo svi zajedno boriti i institucije i društvo i organizacije i međunarodne organizacije”.

Ona je upozorila da su zakonske norme vrlo blage prema nasilnicima, te da često djeluju podsticajno: ,,Nekad se nasilnici u nedostatku dokaza oslobođaju krivice, i nisu osuđeni za počinjeni zločin. To djeluju podsticajno za buduće nasilnike, jer – nasilnici se ne rađaju, oni se stvaraju”.

Nacionalnoj SOS liniji za žrtve nasilja zlostavljanje uglavnom prijavljuju same žrtve, a građani u svega pet odsto slučajeva. Iz centara za socijalni rad tvrde da građani češće prijavljuju glasnu muziku nego porodično nasilje.

Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava apelovali su na građane da u slučaju bilo kakvog saznanja o potencijalnom zanemarivanju ili nasilju nad djetetom informišu nadležne institucije. ,,U podgoričkom Centru za socijalni rad nemaju, međutim, okvirno podatke koliko je nasilnika ili djece izmješteno iz porodica u kojima je nasilje registrovano. Jedan od problema je i to što su procedure zaštite komplikovane i dugo traju”, poručili su iz kabineta Mehmeta Zenke.

A da je nasilje poprimilo oblik epidemije govore podaci iz UNDP-vog istraživanja – Nasilje u porodici i nasilje nad ženama, prezentovanog krajem prošle godine

Istraživanje je pokazalo da se nasilje samo u 17 odsto slučajeva prijavi nadležnima, dok 73 odsto ostane neprijavljeno. Poražavajući je podatak u istraživanju koji govori o tome da žene nasilje uglavnom ne prijavljuju ili, ako se osmjele, povjere prijateljima ili porodici. Obraćanje formalnim institucijama još uvijek je na veoma niskom nivou.

Zabrinjavajuće je i da samo 49% građana smatra da je važno svaki slučaj nasilja prijaviti nadležnim institucijama, dok 48% njih ima stav da nije nužno prijavljivanje svakog oblika nasilja.

Društvo oguglalo na nasilje.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo