Povežite se sa nama

MONITORING

DRUŠTVO OGUGLALO NA NASILJE: I ćutanje je zločin

Objavljeno prije

na

P.J., petnaestomjesečni dječak, preminuo je početkom ove nedjelje u Kliničkom centru u Podgorici. Pod sumnjom da ga je na smrt pretukao uhapšen je Nermin Šišić, nevjenčani partner dječakove majke Jelene Jovović, koja je takođe uhapšena.

Za ubistvo dječaka Šišiću prijeti kazna do 40 godina, dok majka može biti osuđena do osam godina robije, zbog krivičnog djela ,,kršenje porodičnih obaveza”

Mediji su se potrudili da obavijeste javnost o detaljima. Od nezvaničnih izvora iz policije, tužilaštva ili bolnice, do javnosti je tako doprlo da su ,osim podliva po licu i tijelu, dječaku navodno „izbijeni prednji zubi”. Otkriveno je i da Šišić koji je u Podgoricu došao iz Tuzle ima kriminalni dosije, a da ,,osumnjičena Jovović ima još dva braka iza sebe i djecu koja ne žive sa njom”. ,,Prema dosadašnjim saznanjima istražitelja, dječaka je i ranije zlostavljao Šišić. To je pred inspektorima potvrdila dječakova majka, koja je saopštila da je njen partner mjesecima tukao njenog sina, kad god bi mu zasmetao bebin plač”, objavili su mediji. Ovu priču potvrdile su i komšije Jovovićeve, koje su kazale da se iz tog stana često čula svađa i dječji plač. Svjedoče da policija nikada nije intervenisala.

,,Teško je živjela, mi smo joj davali preko ograde, ja sam joj davala krompir i jaja da mu da, jogurt. Čak smo zvali Banku hrane da joj pomogne. Ona to kad je ovaj došao valjda nije ni tražila”, svjedoči jedna komšinica.

Iz Banke hrane su za Monitor potvrdili da su ih komšije upoznale sa nemaštinom u kojoj je živjela ova porodica. ,,Rekli su nam da nju i bebu komšiluk hrani. Komšije su govorile da nije sama tražila hranu, bila je skromna, ubrala bi voćke iz dvorišta. Jedan komšija nam je govorio da nije mogao sjesti sa porodicom da ruča kada je preko puta njih majka koja je gladna kao i njena beba. Pomagali smo koliko smo mogli. Upućivali smo i humane ljude ka njoj, koji su takođe nosili pomoć u hrani i garderobi za bebu. Komšije su čak nosile dokumentaciju kako bi ona ostvarila naknadu od 60-ak eura po osnovu rođenja djeteta ”, kazali su za naš list iz Banke hrane, uz objašnjenje da je majka bila evidentirana na Birou rada.

I dok je pomoć stizala iz jedne nevladine organizacije, Centar za socijalni rad nije imao nikakvih informacija o ovoj porodici. Iz podgoričkog Centra za socijalni rad obavijestili su medije da se ,,Porodica J.J. nije nalazila na evidenciji Centra za socijalni rad po osnovu prijave porodičnog ili bilo kog drugog oblika nasilja. Takođe, nijesu bili korisnici materijalnog obezbjeđenja, te shodno tome stručna služba centra nije imala obavezu praćenja porodice, niti vršenje uvida u porodične prilike”.

Predsjednica NVO Centar za ženska prava Maja Raičević kazala je da je ovom udruženju stigla anonimna prijava da je preminuli dječak i ranije bio priman u Klinički centar sa povredama, za koje je bilo očigledno da su posljedica nasilja.

,,Informisani smo da je 6. januara 2018. godine, očuh Nermin Šišić, u pratnji komšije, petnaestomjesečnog P. J. doveo u Dječju bolnicu u Podgorici, sa povredama u predjelu ispod očiju, te da je u periodu između 21.00 – 22.00 časa iz Dječje bolnice upućen na snimanje u Urgentni centar. Prema dobijenim informacijama, na pitanje ljekara što se desilo, očuh je odgovorio da je dijete par dana ranije palo iz kreveta”, navodi se u pismu koje je ova organizacija uputila direktorici KCCG Zorici Kovačević. „Ako se pokaže da je to tačno, tražićemo da se utvrdi odgovornost”, istakla je Raičević.

Direktorica KCCG pozvala je nadležen da se uključe i sprovedu istragu o tome. Oglasilo se i Ministarstvo zdravlja tražeći od KCCG ,,hitnu informaciju o svim detaljima vezanim za ovaj slučaj”. Ministarstvo je navelo i da u taj resor nije stigla prijava u vezi sa mogućim povređivanjem djeteta u januaru.

Direktorica Centra za ženska prava kazala je da ne želi nikoga da optužuje, prije nego što se utvrdi o čemu se radi: ,,Apelujem na zdravstvene radnike da počnu da koriste svoju zakonsku obavezu i da prijavljuju nasilje onda kada za njega saznaju u vršenju zdravstvene dužnosti. Pokazalo se u mnogo slučajeva nasilja da nije uslijedila adekvatna prijava od zdravstvenih radnika. Tu mora da se mijenja svijest jer je to jedini način da se nečiji život sačuva”, naglasila je Raičevićeva.

Stravični zločin je izazvao opštu osudu javnosti. Zgroženost je ubrzo prerasla u poziv na linč: ,,vratiti smrtnu kaznu”, ,,volio bih da mu ja sudim”, ,, narod da im sudi” ,,majka je kriva, trebalo bi je pustiti bijesnim psima da je rastrgnu”, ,,treba ih strijeljati”, ,,bolje je mučiti ih da polako umiru”… Izmaštavanje nasilja je otišlo toliko daleko da se na društvenim mrežama apeluje na one kojima je neko u ZIKS-u da ubicama dječaka pripreme adekvatan doček.

Opštoj atmosferi linča podlegli su i profesionalci. Nekolko advokata odbilo je da, po službenoj dužnosti, brani Nermina Šišića i Jelenu Jovović. Predsednik Advokatske komore Zdravko Begović je saopštio da su njegove kolege šokirane gnusnim zločinom, ali veruje da će se pojaviti neko ko će shodno kodeksu na častan način pružiti pravnu zaštitu osumnjičenima: ,,Makar se ja javio, advokati će raditi svoj posao bez obzira na težinu posledice koja je nastala u konkretnom događaju”.

Više državno tužilaštvo odredilo je, sredinom ove nedjelje, advokaticu B.J. i advokata B.J. koji će, po službenoj dužnosti, braniti Šišića i Jovovićevu. Zbog specifičnosti slučaja, Tužilaštvo nije objavilo imena i prezimena advokata.

Minutom ćutanja počeo je, sredinom ove nedjelje, u centru Podgorice protest pod nazivom Sačuvaj život, reaguj na nasilje. Jedna od glavnih poruka skupa bila je da se na nasilje mora reagovati, ali ne nasiljem.

Pred nekoliko stotina okupljenih Žarko Stanišić iz Mreže NVO za zaštitu djece od nasilja je zatražio sistem koji će zaštititi žrtve nasilja.

,,Svi zajedno apsolutno moramo reći jednom zauvijek, dosta, i da nećemo dozvoliti da ćutimo pred nasiljem i da kada znamo da se nasilje dešava da okrećemo glavu na drugu stranu”, kazala je izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović.

Aida Petrović, Crnogorski ženski lobi, kazala je da ćutanje o nasilju jeste zločin i saučesništvo u istom tom zločinu: ,,Nasilje ne može biti društveno prihvatljiva kategorija, za nasilje nema opravdanja, protiv nasilja se moramo svi zajedno boriti i institucije i društvo i organizacije i međunarodne organizacije”.

Ona je upozorila da su zakonske norme vrlo blage prema nasilnicima, te da često djeluju podsticajno: ,,Nekad se nasilnici u nedostatku dokaza oslobođaju krivice, i nisu osuđeni za počinjeni zločin. To djeluju podsticajno za buduće nasilnike, jer – nasilnici se ne rađaju, oni se stvaraju”.

Nacionalnoj SOS liniji za žrtve nasilja zlostavljanje uglavnom prijavljuju same žrtve, a građani u svega pet odsto slučajeva. Iz centara za socijalni rad tvrde da građani češće prijavljuju glasnu muziku nego porodično nasilje.

Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava apelovali su na građane da u slučaju bilo kakvog saznanja o potencijalnom zanemarivanju ili nasilju nad djetetom informišu nadležne institucije. ,,U podgoričkom Centru za socijalni rad nemaju, međutim, okvirno podatke koliko je nasilnika ili djece izmješteno iz porodica u kojima je nasilje registrovano. Jedan od problema je i to što su procedure zaštite komplikovane i dugo traju”, poručili su iz kabineta Mehmeta Zenke.

A da je nasilje poprimilo oblik epidemije govore podaci iz UNDP-vog istraživanja – Nasilje u porodici i nasilje nad ženama, prezentovanog krajem prošle godine

Istraživanje je pokazalo da se nasilje samo u 17 odsto slučajeva prijavi nadležnima, dok 73 odsto ostane neprijavljeno. Poražavajući je podatak u istraživanju koji govori o tome da žene nasilje uglavnom ne prijavljuju ili, ako se osmjele, povjere prijateljima ili porodici. Obraćanje formalnim institucijama još uvijek je na veoma niskom nivou.

Zabrinjavajuće je i da samo 49% građana smatra da je važno svaki slučaj nasilja prijaviti nadležnim institucijama, dok 48% njih ima stav da nije nužno prijavljivanje svakog oblika nasilja.

Društvo oguglalo na nasilje.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Kovač tvrdi da je Ministarstvo pravde pažljivo sagledalo višegodišnje stanje u crnogorskom pravosuđu, koje je rezultiralo i pokretanjem krivičnih postupaka protiv najviših nosilaca pravosudnih funkcija, negativnim izvještajima evropskih partnera i NVO sektora na njihov rad, i ogromnim nepovjerenjem građana u pravosudne organe. Zbog toga žele da uvedu „dodatni modalitet utvrđivanja njihove odgovornosti“, jer dosadašnji sistem provjera „očigledno nije ispunio željena očekivanja i pokazao je nesporne limite o ovom pitanju“.

„S tim u vezi, ukazala se potreba za razmatranjem mogućnosti uvođenja procesa vetinga, kroz koji bi se utvrdila odgovornost svih onih sudija i državnih tužilaca koji su u prethodnom periodu nestručno i nesavjesno obavljali funkciju“, navodi se u saopštenju ministra pravde Marka Kovača.

On pojašnjava da „veting“ podrazumijeva procjenu imovine u vlasništvu sudija i tužilaca, članova njihovih porodica, provjeru eventualne povezanosti s kriminalom, procjenu profesionalnih kvalifikacija… U saopštenju se navodi da će Kovač započeti proceduru formiranja radnog tima (koji će pored predstavnika Ministarstva pravde činiti i predstavnici sudstva, državnog tužilaštva, civilnog sektora i međunarodni eksperti) sa zadatkom da razmotri mogućnost uvođenja veting sistema u Crnoj Gori, u skladu sa međunarodnim standardima i uz puno poštovanje ustavnih principa nezavisnosti pravosuđa.

Advokat Veselin Radulović pozdravio je tu inicijativu, ali istakao da se tome mora pristupiti ozbiljno. On je naveo upravo primjer Albanije i njihov Zakon o vetingu (Veting Law).

„Imali smo uporedna iskustva u našem susjedstvu. Albanija je uvela veting sistem 2017. godine i postigla je veoma ozbiljne rezultate kada je riječ o reformi pravosuđa. Kod njih je osnovni kriterijum bio provjera imovine nosilaca pravosudnih funkcija – sudija i tužilaca. Kada ti nosioci pravosudnih funkcija nijesu mogli da dokažu porijeklo njihove imovine, odnosno kada je ona značajno odudarala od onoga što su bili njihovi zvanični prihodi, oni su bili razriješeni funkcija. Jedan broj njih je podnosio ostavku pa se postupak obustavljao i to je bio jedan od rezultata ovog sistema. Nakon tri ili četiri godine uvođenja ove prakse, 40 odsto sudija i tužilaca je uklonjeno iz pravosuđa“, kaže Radulović.

On smatra da je neophodno uraditi kvalitetan zakon koji bi utvrdio kriterijume i da bi bilo dobro fokusirati se na dio utvrđivanja porijekla imovine.

„Moje je mišljenje da se Crna Gora ne bi trebala ograničiti samo na sudije i državne tužioce. Pod sistem vetinga lično bih sproveo i sve političare. Najmanja mjera koja bi mogla biti određena je da oni budu uklonjeni sa funkcija. Naravno to ne znači da tužilaštvo ne treba, kada prikupi dokaze, da pokrene i  krivični postupak protiv njih“, kazao je Radulović.

Kada je u Albaniji 2016. godine usvojen paket reformi pravosuđa, eksperti su predviđali da bi veting proces mogao očistiti oko 30 odsto sudija u Albaniji. Međutim, iz njihovog Instituta za demokratiju i medijaciju ističu da je pet godina nakon začetka reforme, ta brojka duplirana.

„Danas, 45 odsto od 408 sudija je izvan sistema zbog veting procesa, ostavke i drugih razloga. Iz istih razloga je izvan sistema i 37 odsto od 321 tužioca”, kazala je programska menadžerka iz te organizacije Rovena Sulstarova.

Za ovo rješenje nijesu zainteresovani samo u Crnoj Gori, već i u regionu. Transparency International u Bosni i Hercegovini već godinama priča o neophodnosti ovakve reforme pravosuđa u toj zemlji.

Kosovo i Sjeverna Makedonija godinama pokušavaju da svoje pravosuđe reformišu pomoću sistema vetinga. Predstavnici Evropske unije su, međutim, odbili da ih podrže u tom naumu.

Kosovska ministraka pravde Aljbuljena Hadžiju kazala je da su zvaničnici EU tvrdili da bi takve reforme mogle dovesti do previše ostavki, pa bi sudovi i tužilaštva postali nefunkcionalni. Tvrde da je to bio slučaj i u Albaniji gdje su preko dvije godine dva suda sa najvišim autoritetom bila disfunkcionalna.

Na Kosovu se pravosudni organi protive ovoj vrsti reforme. Prošle godine su predstavnici sudskog i tužilačkog savjeta bojkotovali zajednički sastanak sa Vladom u izradi nacrta zakona u tom procesu.

Kada je riječ o Crnoj Gori, pravnici nijesu htjeli detaljnije da komentarišu predlog dok ga ne vide „na papiru“. Dileme su ko će i kako sprovoditi proceduru. I koja Vlada, s obzirom na to da je trenutnoj, koja o tome razmišlja, izglasano nepovjerenje. Kao i Radulović, smatraju da se mora uraditi ozbiljna analiza i da se tom procesu mora pristupiti ozbiljno.

Agencija za sprečavanje korupcije saopštila je za TV Vijesti da podržava inicijativu. Međutim, strahuju da izvršna vlast proces može koristiti kao pritisak na pravosuđe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Teoretičar politike Predrag Zenović ocijenio je da je Crna Gora ostala i bez smislene spoljne politike, te da je  i spoljnopolitički bilans Vlade gotovo jednako poražavajući kao i unutrašnji. ,,Evropske integracije stagniraju, a u očima Brisela ozbiljno je poljuljan kapacitet izvršne vlasti i društva da napreduju u tom procesu”, ocijenio je. On smatra i da je neodgovorno da se pitanjem Otvorenog Balkana bavi tehnička Vlada.

,,Nije odgovorno da Vlada, koja je u tehničkom mandatu, pa još manjinska, i sad već krnja, obavezuje državu međunarodnim sporazumom, iako bi, naravno, bio podložan ratifikaciji u Skupštini, a da se o tome nije povela šira društveno-politička debata i stvorio načelni konsenzus koji bi takav postupak učinio legitimnim. Posebno zabrinjava to što najava nije povučena nakon što je Ministarstvo objavilo negativan izvještaj”, smatra Zenović.

To nije jedini stav iz civilnog sektora da ovo pitanje ne bi trebalo da rješava tehnička Vlada.  ,,Manjinska Vlada, koja je izgubila povjerenje Skupštine i zapostavila evropske obaveze, nema pravo da uvodi Crnu Goru u Otvoreni Balkan, i to u trenutku kada država nema funkcionalne institucije“, poručila je i građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.

U međuvremenu, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić obznanio je želju pojedinih u tehničkoj Vladi da traju što duže.  On je saopštio da „postojeća Vlada treba da se rekonstruiše, s obzirom na to da već nema četiri ministra”. Vlada bi, kako je kazao, trebalo da se rekonstruiše tako što bi u nju ušli ministri iz većine od 30. avgusta 2020. godine – Demokrate i Demokratski front.

Šćekić je objasnio da je to njegov lični stav, ali i da je o tome razgovarao sa potpredsjednikom Vlade Jokovićem.

Ponuda se ne dopada Frontu, koji i dalje insistira na tome da predsjednik Milo Đukanović prihvati mandatara za Lekića, te da avgustovska većina tako formira novu 44. vladu.

Ponudu Šćekića komentarisao je poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović, koji smatra da se „ne može oživjeti politički mrtvac“.

,,To bi bila kompromitacija ne samo za one koji su u Vladi i vrše dužnosti do izbora nove, nego i za one koji bi u tu Vladu ušli”, kazao je.  Vučurović  je podsjetio da je 12. decembra na dnevnom redu Skupštine  Zakon o predsjedniku Crne Gore. ,,Mi čvrsto vjerujemo da će se tu na djelu pokazati jedinstvo onih koji su pobijedili 30. avgusta 2020. godine, što će biti i dobra osnova za formiranje nove vlade”, kazao je i ocijenio da ako se ,,nekim čudnim slučajem desi da ne bude većine za izglasavanje Zakona o predsjedniku, onda smatram da su izbori u najkraćem mogućem roku najbolje rešenje”.

Za isti datum, sjednicu parlamenta 12. decembra zakazano je i glasanje za sudije Ustavnog suda, koje je bilo predviđeno za 28. novembar. Kandidati treba da budu izabrani tropetinskom većinom, odnosno sa 49 glasova od ukupno 81. To znači da pored poslanika vladajuće većine, koja ima 41 glas, izbor treba da podrži još bar osam poslanika opozicije.

Uz Venecijanske komisije pozvali su nedavno parlamentarce da hitno izaberu sudije Ustavnog suda. Oni su saopštili i da će sredinom decembra dati mišljenje povodom izmjena Zakona o predsjedniku, koje im je tražio  predsjednik Đukanović.

Iz Đukanovićevog DPS-a, bez koga nije moguća deblokada Ustavnog suda, saopštili su da su spremni da glasaju za jednog sudiju ako se povuče za njih sporni Zakon o predsjedniku i odredi tačan datum izbora. To je saopštio poslanik DPS-a Nikola Rakočević.

,,Ako te racionalne uslove za izlazak iz krize, koji su u skladu sa društvenim interesima, prihvate i sjednemo da razgovaramo, glasaćemo za jednog sudiju. Iako je proces na odboru bio veoma netransparentan i nije bio u skladu sa Ustavom”, kazao je on.

Za sada je jasno da će Demokratski front glasati opet za Zakon o predsjedniku. Ostali se tim povodom nijesu izjašnjavali.

„Mora se glasati i drugi put i naravno parlamentarna većina može da odluči da odustane od takvog predloga”, saopštio je nedavno poslanik Demokrata Dragan Krapović.

Zahtjev za povlačenje Zakona o predsjedniku ponovljen je i na trećem po redu protestu Ima nas, koji iako ne u zvaničnoj organizaciji, podržava Demokratska partija socijalista, te ostatak opozicije. Na ovonedjeljnom protestu bili su prisutni i supruga predsjednika Crne Gore Lidija Đukanović i njihov sin Blažo. Đukanović je nedavno ponovio da podržava proteste, ali da je, kako je naveo, ,,pametnije u tim prilikama dati mogućnost nekim drugim ljudima”.

Valjalo bi na svim nivoima dati mogućnost nekim drugim ljudima. Koji bi zemlju izvukli iz sve dublje političke i institucionalne krize. I haosa napravljenog zbog uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo