Povežite se sa nama

MONITORING

ŠTA VREBA IZ TANJIRA: Zviždači zvižde, uvoznici uvoze, nadležni se raduju

Objavljeno prije

na

Dvije aktuelne priče, obje iz Ministarstva poljoprivrede, kazuju kako se stanovnici Crne Gore odnose prema vlastitoj budućnosti. I budućnosti svoje djece i unučadi. Najava, trač ili probni balon DPS-a, prema kome bi predsjednički kandidat vladajuće partije mogao biti bivši i sadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović, zavrijedio je da se o njemu govori i u Skupštini Crne Gore. Može li Milutin poslije Filipa, nameće se kao pitanje svih pitanja. Ovdašnja verzija Šekspirovog biti il’ ne biti.

Na drugoj strani, bezmalo pa u potpunoj tišini, veterinarska inspektorka i specijalista za bezbjednost hrane životinjskog porijekla Mirjana Drašković vodi još jednu bitku za očuvanje zdravlja ovdašnjeg stanovništva. Da li unaprijed izgubljenu? Ona pred Ustavnim sudom pokušava osporiti odredbe Zakona o bezbjednosti hrane kojima je predviđeno da se za „lako kvarljive proizvode” ne mora obezbijediti dovoljan broj uzoraka za dodatne analize, odnosno „stručno mišljenje”. Ministarstvo poljoprivrede protivi se tom prijedlogu pokušavajući svim silama da zadrži postojeće stanje.

O čemu se radi? Postojeće stanje, uz neophodne laičke aproksimacije, znači otprilike: ispravnost lako kvarljivih proizvoda – mlijeko i mliječni proizvodi koji nijesu termički obrađeni, svježe meso, mljeveno meso, svježa riba, rakovi, školjke, jaja, pečurke… – koji se zbog kratkog roka trajanja stavljaju u promet neposredno po proizvodnji/uvozu kontroliše se samo u jednom uzetom uzorku. Rezultati analize, po pravilu, stižu kada je kontrolisana roba već rasprodata a, najčešće, i pojedena. Što znači da se roba u promet stavlja „na riječ”, odnosno na osnovu pređašnjeg iskustva sa proizvođačem i inspekcijskim službama zemlje iz koje ta hrana dolazi. I zato, kada se desi da su, recimo, analizirana svježa piletina ili jaja zaražena salmonelom – a dešava se – priča se nastavlja po principu „pojeo vuk magarca”.

Uvoznici/proizvođači/distributeri robe koja je, prema prvoj analizi, bila neispravna i opasna po zdravlje ljudi koji su je konzumirali traže – a Zakon im to pravo daje – da se ispravnost njihove hrane provjeri drugom analizom. Potvrdi li ona prve rezultate oni bi bili kažnjeni, a stručnost i dobronamjernost onih koji su im dali dozvole na neviđeno dovedena u pitanje, dok bi potrošači koji su imali zdravstvene tegobe zbog konzumacije neispravnih proizvoda imali pravo na odštetu. Ako se rezultati prve i druge analize razlikuju, a i to se dešava, radi se treća analiza. Sve to u Crnoj Gori ne važi kada je u pitanju lako kvarljiva hrana. Ona koja je najizloženija rizicima.

Uzroke i poljedice takvog stanja Mirjana Drašković objašnjava u Inicijativi koju je krajem novembra prošle godine podnijela Ustavnom sudu. „Često se u Crnoj Gori, posebno u posljednje vrijeme, dešava da uvoznici dobiju nalaz da je nađena salmonela u piletini, a sva hrana je već prodata. Još je čudnije kada uvoznik traži da se nalaz provjeri, a odgovorni iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP) ih savjetuju da ćute i ne talasaju, pošto je sve prodato (!). Vjerovatno zbog toga što ipak samo oni odlučuju odakle će se, i pod kojim uslovima, hrana uvoziti”.

Drašković piše kako izostanak dodatnih analiza treba da čudi tim prije što bi utvrđivanje pravog stanja trebalo da je od velike važnosti za sve učesnike u lancu ishrane: od uvoznika, preko UBHVFP, do potrošača. Bez potvrđenog nalaza o neispravnoj (zaraženoj) hrani, odnosno superanalize koja to potvrđuje, ne mogu se preduzeti odgovarajuće mjere prema uvozniku, onome ko je stavio neispravnu hranu u promet, nadležnom organu koji je procijenio da ona „ne predstavlja rizik po zdravlje ljudi”, a takođe i prema izvozniku, odnosno zemlji izvoznici, koja je garantovala da je hrana bezbjedna za izvoz. Tada se stiče mogućnost da se od njih traži naknada štete. Kao što i oštećeni potrošači, koji su imali zdravstvenih problema, imaju mogućnost za naknadu štete. Drašković dodatno ukazuje da su naši zakonodavci, ona smatra namjerno, iz EU propisa i pravilnika koje su prepisali izostavili dio koji kaže da „stranka ima pravo na uzorak za dodatno mišljenje” i kad je u pitanju lako kvarljiva hrana. I tu tvrdnju dokazuje na primjeru Hrvatske, gdje je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, prije godinu i po, zatražio smjenu svog pomoćnika i čelnika Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, nakon što se ispostavilo da je isti od ministra i javnosti tajio da su se na policama trgovačkih lanaca našli meso i jaja zaraženi salmonelom. „Suludo je da o takvim stvarima ne obavještavamo javnost i to je ono što ćemo u budućnosti pokušati spriječiti, te ćemo objavljivati i one stvari koje nismo dužni”, naveo je aktuelni hrvatski ministar poljoprivrede (nema najava da bi on mogao postati predsjednički kandidat). „Zdrav razum nalaže da se o tome mora obavijestiti javnost, jer dio proizvoda je možda ostao u vašim hladnjacima (frižiderima)”.

Crnogorsko Ministarstvo poljoprivrede ne dijeli stavove hrvatskih kolega. Ni kada je u pitanju lanac odgovornosti, ni javnost rada. Zato iz Simovićevog resora tvrde kako „u slučaju lako kvarljive hrane nije moguće obezbijediti potrebnu pravnu i analitičku valjanost za dodatno stručno mišljenje, jer sam naziv lako kvarljiva hrana upućuje na specifična svojstva namirnica koja uslovljavaju način uzorkovanja, transporta i ispitivanja uzoraka”. I Ustavnom sudu predlažu da odbije inicijativu Mirjane Drašković. Sve pozivajući se na Ustav i odredbe da „država štiti potrošače i da su zabranjene radnje kojim se narušava zdravlje, bezbjednost i privatnost potrošača…”.

U odgovoru Mirjane Drašković stoji: „Naši eksperti iz oblasti bezbjednosti hrane su opasni za društvo i naučeni da se, kada najviše griješe, pozivaju na EU standarde ne računajući da ih bilo ko drugi čita i prati. Zato i pišu propise kako kome odgovara”. Potom (više puta) bivša glavna veterinarska inspektorka sudijama Ustavnog suda pokušava objasniti zbog čega Vlada CG „bezočno se pozivajući na Ustavne norme i EU standarde” daje mišljenje zasnovano na pogrešnim tvrdnjama: „Treba skriti činjenicu da se u Crnu Goru uvozi nebezbjedna hrana po rješenju nadležnog organa – Uprave za bezbjednost hrane. Granični veterinarski inspektor je samo statista, ima ulogu saobraćajca na graničnom prelazu, jer dozvoljava uvoz i stavlja u promet pošiljke za koje neko drugi da dozvolu… A to nije EU standard i to je našim ekspertima ukazano ima i 10 godina. Ali ovi čuju i primjenjuju samo ono što im je lični, direktni interes”. Drašković insistira: „Nadležni organ koji daje rješenje o uvozu morao bi da ima provjerene i precizne podatke i da ih sam provjeri kod uvoznika, posebno za hranu koja je lako kvarljiva i koja se praktično sa granice stavlja u promet”.

Dosljednost se, jednako, mora priznati i ministru Simoviću i njegovom Ministarstvu. Makar kada je u pitanju pokušaj da se Mirjana Drašković skloni i ušutka. Kako ne bi remetila postojeću idilu. Ta borba traje evo petnaestak godina. Bez pobjednika. Drašković upozorava, Ministarstvo i uvoznici pod njihovom zaštitom ne haju. Zauzvrat, političari Mirjanu kažnjavaju, pravnici joj oduzeto vraćaju… Tako je i lani, čim je Vetrinarska inspekcija vraćena u nadležnost Ministarstva poljoprivrede (odnosno UBHVFP) Mirjana Drašković je sklonjena sa dužnosti glavnog veterinarskog inspektora. Kako ne bi sa položaja podsjećala na, recimo, uvoz mesa iz Brazila. „Uvoz je zvanično započeo 2003. godine rješenjem o dozvoli uvoza koje je potpisao tadašnji, a i sadašnji, ministar poljoprivrede. Pomoćnik ministra za sektor veterine Dejan Laušević nije htio da potpiše takvo rješenje u oktobru 2003. pa je to uradio ministar Simović. Certifikati za uvoz iz Brazila usaglašeni su tek 2017. godine. Do tada su ovi koji su potpisivali rješenja lagali, a iz Brazila se uvozilo šta se uvozilo…” .

Citiran je dio dopune Inicijative upućene Ustavnom sudu. Sad ostaje da čekamo njihovu odluku. Ili salmonelu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo