Povežite se sa nama

MONITORING

Pouke o moralu

Objavljeno prije

na

Skupština Crne Gore, u petak, 31. maja, kaže dnevni red, razmotriće, pod tačkom jedan: Predlog zaključaka o izgradnji povjerenja u u izborni proces. Tačka dva: Predlog odluke o otvaranju

parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o događajima koji se odnose na rad državnih organa povodom objavljivanja audio-snimaka i transkripta sa sjednica organa i tijela Demokratske partije socijalista. Ako je ime – sve, onda je ,,prikupljanje informacija o događajima koji se odnose na rad državnih organa povodom objavljivanja”, slab razlog za nadu da će ova parlamentarna istraga biti različita od dosadašnjih. Koje su bile veliko ništa.

Treća tačka dnevnog reda je predlog zakona o proglašenju izbora za predsjednika Crne Gore održanih 7. aprila 2013. – nevažećim.

Tužilaštvo je, javili su u međuvremenu mediji, od Svetlane Vuković, direktorice Uprave za kadrove, Vukice Jelić koja je na čelu Zavoda za zapošljavanje i ministra pravde Duška Markovića zatražilo izjašnjenje i dokumentaciju o svima koji su uoči parlamentarnih izbora dobili posao. Kad tužilaštvo razotkrije šta se tu zbivalo doći će i do ozbiljnih bračnih kriza jer su supruge, možebiti, pogrešno shvatile čisto teorijska glasna razmišljanja poslanika Miodraga Vukovića i Zorana Jelića.

Ko je trebao, presudio je. Na snimcima sa sjednica DPS-a riječ je o političkom mišljenju, za koje se ne može krivično odgovarati, ocijenio je premijer Milo Đukanović. Taj slučaj je bio politički trik kojim se željelo nauditi predsjedničkom kandidatu Demokratske partije socijalista. „Ne treba da se bavimo nepostojećim problemima, kao što je ovaj gdje pokušava da se kriminalizuje verbalni delikt, i taj slučaj je namjerno plasiran pred izbore da bi pokušalo da se naudi DPS-u”. I sve tako.

Đukanović je sa javnošću podijelio i informaciju da se Tužilaštvo bavi aferom Snimak, i da je dio poslanika DPS-a već dobio zahtjev od tužioca da se izjasne povodom svojih stavova, koji su, kako je dodao, zahvaljujući aferi dospjeli u javnost. Dodao je da se mora omeđiti polje koje želi da se ispita. ,,Jedno polje je da li je na tragu onoga o čemu je razgovarano na sjednicama DPS-a nastalo nezakonito ponašanje, i, ako jeste, da utvrdimo ne samo političku već i krivičnu odgovornost svakog koji je ponukan političkim razgovorima u DPS-u nekoga diskriminisao prilikom zapošljavanja”. Naravno da tako demokratska i evropska partija kakav je DPS ne izdaje direktive. Ako je neko ,,ponukan” – šta ćeš, dešava se.

Iz Demokratskog fronta su poručili da premijera Đukanovića, oko afere Snimak, mora saslušati državni tužilac jer je predsjedavao sjednicama stranačkih organa na kojima se spremao plan za zloupotrebu državnih resursa. Funkcioner Demokratskog fronta, Goran Danilović ocijenio je da je Đukanović saučesnik u zloupotrebi državnih resursa, krivičnom djelu koje je dokazano kroz snimke sa sjednica DPS-a.

Pošto je tako zauzeto istragom oko zapošljavanja po partijskim potrebama, Tužilaštvo valjda ne postiže da se bavi zloupotrebama na izborima. ,,Ako zatreba, imam i dokaze da su na pojedinim biračkim mjestima glasali ljudi koji sigurno nijesu bili tu”, kazao je prije mjesec dana za Monitor poslanik SDP-a Džavid Šabović. Tužilac mu se nije javljao.

Ako nije tužilaštvu, Šabović je ovih dana zanimljiv vaskolikoj javnosti. Njegova ocjena da se bliži momenat za velike događaje, da SDP treba da izađe iz vlasti i da treba stvoriti građanski pokret u kojem bi, uz SDP, bili i Pozitivna Crna Gora, Socijalistička narodna partija, Pokret za promjene, manjinske stranke, Liberalna partija, i pošteni depeesovci – pretresena je sa svih strana.

Predsjednik DPS-a stvar je smjestio u oblast političke trgovine. Usput se, dakako, pohvalio kako on sam nikad nije trgovao. Ne da mu moral. Kasnije je precizirao da je riječ o stavu jednog poslanika kojim treba da se bave njegov poslanički klub i partija.

,,Đukanović se poziva na moral, koji je pokazao na putu od Konavala do evropskih integracija. Ja sam jedino moralno posrnuo kad sam ga podržao 1997. godine i pored svega toga”, odgovorio je Šabović, ali time rasprava o moralu među koalicionim partnerima nije završena. Ukorio ga je, u ime DPS-a poslanik te partije iz Plava Husnija Šabović ,,Moral je dio posla kojim se bavimo i svakog čovjeka pojedinačno. Neko nije u stanju da ugrozi svoje moralne principe ni jedan minut, a ima i onih koji su spremni da to čine 16 godina”. Moralne principe i ostalo Husniji Šaboviću od krivične prijave zbog kasapljenja šuma godinama štiti poslanički imunitet.

Čelnik Demokratskog fronta Miodrag Lekić ocijenio je da je Šabovićeva izjava ,,vrijedna pažnje”. Njegove kolege iz Fronta nijesu to uočile.

Stav Socijaldemokratske partije povodom izjava Džavida Šabovića, biće ono što usvoje kao konačan stav Predsjedništvo i Glavni odbor te stranke, kazao je njen funkcioner Ivan Brajović.

U izjavi za Monitor Džavid Šabović kaže da su njegovi stavovi u partiji dočekani na vrlo različite načine. Od odobravanja do osude. ,,Zadovoljan sam kad me, u znak podrške, zovu i iz Andrijevice i iz Rožaja. Ako gledamo od partijske baze nagore, veća je podrška na dnu piramide”.

Na pitanje na koji način će u SDP-u biti razmotreni njegovi stavovi, Šabović kaže: „Očekujem partijsku sjednicu na kojoj bi moj predlog bio prva i jedina tačka. To je vrlo ozbiljno pitanje i mislim da treba zakazati posebnu sjednicu, a ne da razgovaramo pod tačkom razno ili nakon nekog dogovora o tome kako će ko da glasa”.

„Mislim da je to ideja koja može da prođe. Svi mi smo pomalo potrošeni, ima mlađih i u mojoj i u drugim partijama. Prije nekoliko godina slušali smo čelnika jedne od partija da u politici ništa nije vječno, što je sad drugačije ako ja to kažem”, kaže Šabović.

Šabović je u izjavi za Monitor najavio da bi mogao glasati za leks specijalis, iako se, kako kaže, kao političar plaši prakse poništavanja izbora u Skupštini. „Kao pravnik, smatram da je predlog zakona potpuno legitiman. Izbori nijesu bili regularni, jedan od kandidata bio je neustavan. Vujanoviću nek je srećan mandat, ali on nije moj predsjednik. Kao političar, plašim se prakse poništavanja rezultata izbora u Skupštini”. Stigla je potvrda: Šabović je na Zakonodavnom odboru skupštine glasao za poništenje predsjedničkih izbora.

Ako ni u čemu drugom, Šabović je u pravu što ponavlja kako – ovako više ne ide. Odiseja sa Filipom Vujanovićem samo je pokazatelj kako DPS mašina otkazuje. Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić, pokazalo je istraživanje javnog mnjenja najpopularniji je političar u Crnoj Gori sa 38,5 odsto podrške javnog mnjenja, dok je na drugom mjestu predsjednik države Filip Vujanović sa podrškom od 23,1 odsto. Vujanović je mjesecima, do predsjedničkih izbora, bio najpopularniji crnogorski političar. Sad se svodi na sopstvenu mjeru – igračke na potez.

U isto vrijeme kad i rasprava o Snimku i leks specijalisu, zakazan je građanski protest na platou ispred zgrade Skupštine Crne Gore. Pokret Ulica 2013 iskazaće nezadovoljstvo zbog, kako su objasnili, neodgovornog odnosa opozicionih političara, neodržavanja datih obećanja i pokušaja definitivnog vraćanja u parlament.

Ovako više ne može, jasno je svakome ko hoće da vidi. Opomenu da vrijeme ističe trebalo bi, osim vlasti, da čuje i opozicija. Bez obzira na to što je vlast, zbog, kako su rekli, neblagovremenog prijavljivanja zabranila taj protest.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo