Povežite se sa nama

MONITORING

Pouke o moralu

Objavljeno prije

na

Skupština Crne Gore, u petak, 31. maja, kaže dnevni red, razmotriće, pod tačkom jedan: Predlog zaključaka o izgradnji povjerenja u u izborni proces. Tačka dva: Predlog odluke o otvaranju

parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o događajima koji se odnose na rad državnih organa povodom objavljivanja audio-snimaka i transkripta sa sjednica organa i tijela Demokratske partije socijalista. Ako je ime – sve, onda je ,,prikupljanje informacija o događajima koji se odnose na rad državnih organa povodom objavljivanja”, slab razlog za nadu da će ova parlamentarna istraga biti različita od dosadašnjih. Koje su bile veliko ništa.

Treća tačka dnevnog reda je predlog zakona o proglašenju izbora za predsjednika Crne Gore održanih 7. aprila 2013. – nevažećim.

Tužilaštvo je, javili su u međuvremenu mediji, od Svetlane Vuković, direktorice Uprave za kadrove, Vukice Jelić koja je na čelu Zavoda za zapošljavanje i ministra pravde Duška Markovića zatražilo izjašnjenje i dokumentaciju o svima koji su uoči parlamentarnih izbora dobili posao. Kad tužilaštvo razotkrije šta se tu zbivalo doći će i do ozbiljnih bračnih kriza jer su supruge, možebiti, pogrešno shvatile čisto teorijska glasna razmišljanja poslanika Miodraga Vukovića i Zorana Jelića.

Ko je trebao, presudio je. Na snimcima sa sjednica DPS-a riječ je o političkom mišljenju, za koje se ne može krivično odgovarati, ocijenio je premijer Milo Đukanović. Taj slučaj je bio politički trik kojim se željelo nauditi predsjedničkom kandidatu Demokratske partije socijalista. „Ne treba da se bavimo nepostojećim problemima, kao što je ovaj gdje pokušava da se kriminalizuje verbalni delikt, i taj slučaj je namjerno plasiran pred izbore da bi pokušalo da se naudi DPS-u”. I sve tako.

Đukanović je sa javnošću podijelio i informaciju da se Tužilaštvo bavi aferom Snimak, i da je dio poslanika DPS-a već dobio zahtjev od tužioca da se izjasne povodom svojih stavova, koji su, kako je dodao, zahvaljujući aferi dospjeli u javnost. Dodao je da se mora omeđiti polje koje želi da se ispita. ,,Jedno polje je da li je na tragu onoga o čemu je razgovarano na sjednicama DPS-a nastalo nezakonito ponašanje, i, ako jeste, da utvrdimo ne samo političku već i krivičnu odgovornost svakog koji je ponukan političkim razgovorima u DPS-u nekoga diskriminisao prilikom zapošljavanja”. Naravno da tako demokratska i evropska partija kakav je DPS ne izdaje direktive. Ako je neko ,,ponukan” – šta ćeš, dešava se.

Iz Demokratskog fronta su poručili da premijera Đukanovića, oko afere Snimak, mora saslušati državni tužilac jer je predsjedavao sjednicama stranačkih organa na kojima se spremao plan za zloupotrebu državnih resursa. Funkcioner Demokratskog fronta, Goran Danilović ocijenio je da je Đukanović saučesnik u zloupotrebi državnih resursa, krivičnom djelu koje je dokazano kroz snimke sa sjednica DPS-a.

Pošto je tako zauzeto istragom oko zapošljavanja po partijskim potrebama, Tužilaštvo valjda ne postiže da se bavi zloupotrebama na izborima. ,,Ako zatreba, imam i dokaze da su na pojedinim biračkim mjestima glasali ljudi koji sigurno nijesu bili tu”, kazao je prije mjesec dana za Monitor poslanik SDP-a Džavid Šabović. Tužilac mu se nije javljao.

Ako nije tužilaštvu, Šabović je ovih dana zanimljiv vaskolikoj javnosti. Njegova ocjena da se bliži momenat za velike događaje, da SDP treba da izađe iz vlasti i da treba stvoriti građanski pokret u kojem bi, uz SDP, bili i Pozitivna Crna Gora, Socijalistička narodna partija, Pokret za promjene, manjinske stranke, Liberalna partija, i pošteni depeesovci – pretresena je sa svih strana.

Predsjednik DPS-a stvar je smjestio u oblast političke trgovine. Usput se, dakako, pohvalio kako on sam nikad nije trgovao. Ne da mu moral. Kasnije je precizirao da je riječ o stavu jednog poslanika kojim treba da se bave njegov poslanički klub i partija.

,,Đukanović se poziva na moral, koji je pokazao na putu od Konavala do evropskih integracija. Ja sam jedino moralno posrnuo kad sam ga podržao 1997. godine i pored svega toga”, odgovorio je Šabović, ali time rasprava o moralu među koalicionim partnerima nije završena. Ukorio ga je, u ime DPS-a poslanik te partije iz Plava Husnija Šabović ,,Moral je dio posla kojim se bavimo i svakog čovjeka pojedinačno. Neko nije u stanju da ugrozi svoje moralne principe ni jedan minut, a ima i onih koji su spremni da to čine 16 godina”. Moralne principe i ostalo Husniji Šaboviću od krivične prijave zbog kasapljenja šuma godinama štiti poslanički imunitet.

Čelnik Demokratskog fronta Miodrag Lekić ocijenio je da je Šabovićeva izjava ,,vrijedna pažnje”. Njegove kolege iz Fronta nijesu to uočile.

Stav Socijaldemokratske partije povodom izjava Džavida Šabovića, biće ono što usvoje kao konačan stav Predsjedništvo i Glavni odbor te stranke, kazao je njen funkcioner Ivan Brajović.

U izjavi za Monitor Džavid Šabović kaže da su njegovi stavovi u partiji dočekani na vrlo različite načine. Od odobravanja do osude. ,,Zadovoljan sam kad me, u znak podrške, zovu i iz Andrijevice i iz Rožaja. Ako gledamo od partijske baze nagore, veća je podrška na dnu piramide”.

Na pitanje na koji način će u SDP-u biti razmotreni njegovi stavovi, Šabović kaže: „Očekujem partijsku sjednicu na kojoj bi moj predlog bio prva i jedina tačka. To je vrlo ozbiljno pitanje i mislim da treba zakazati posebnu sjednicu, a ne da razgovaramo pod tačkom razno ili nakon nekog dogovora o tome kako će ko da glasa”.

„Mislim da je to ideja koja može da prođe. Svi mi smo pomalo potrošeni, ima mlađih i u mojoj i u drugim partijama. Prije nekoliko godina slušali smo čelnika jedne od partija da u politici ništa nije vječno, što je sad drugačije ako ja to kažem”, kaže Šabović.

Šabović je u izjavi za Monitor najavio da bi mogao glasati za leks specijalis, iako se, kako kaže, kao političar plaši prakse poništavanja izbora u Skupštini. „Kao pravnik, smatram da je predlog zakona potpuno legitiman. Izbori nijesu bili regularni, jedan od kandidata bio je neustavan. Vujanoviću nek je srećan mandat, ali on nije moj predsjednik. Kao političar, plašim se prakse poništavanja rezultata izbora u Skupštini”. Stigla je potvrda: Šabović je na Zakonodavnom odboru skupštine glasao za poništenje predsjedničkih izbora.

Ako ni u čemu drugom, Šabović je u pravu što ponavlja kako – ovako više ne ide. Odiseja sa Filipom Vujanovićem samo je pokazatelj kako DPS mašina otkazuje. Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić, pokazalo je istraživanje javnog mnjenja najpopularniji je političar u Crnoj Gori sa 38,5 odsto podrške javnog mnjenja, dok je na drugom mjestu predsjednik države Filip Vujanović sa podrškom od 23,1 odsto. Vujanović je mjesecima, do predsjedničkih izbora, bio najpopularniji crnogorski političar. Sad se svodi na sopstvenu mjeru – igračke na potez.

U isto vrijeme kad i rasprava o Snimku i leks specijalisu, zakazan je građanski protest na platou ispred zgrade Skupštine Crne Gore. Pokret Ulica 2013 iskazaće nezadovoljstvo zbog, kako su objasnili, neodgovornog odnosa opozicionih političara, neodržavanja datih obećanja i pokušaja definitivnog vraćanja u parlament.

Ovako više ne može, jasno je svakome ko hoće da vidi. Opomenu da vrijeme ističe trebalo bi, osim vlasti, da čuje i opozicija. Bez obzira na to što je vlast, zbog, kako su rekli, neblagovremenog prijavljivanja zabranila taj protest.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građanima su obećani rast standarda i novi putevi, privredi jednostavnije procedure i finansijska rasterećenja, evropskim partnerima –reforme… I mnogo toga je „odloženo do daljnjeg“. Biće, nadaju se optimisti

 

 

Kada je Milojko Spajić, još zelen na funkciji predsjednika Vlade, najavio da će u septembru prošle godine početi gradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica („paf-paf i 2024. u septembru želim da vidim ašov u zemlji“, M. Spajić, decembar 2023.) samo su najnaivniji povjerovali u izvodljivost datog obećanja. Još nerealnije zvučala je priča o tome kako će, „u narednih pet do sedam godina“ (otprilike do 2030.), Crna Gora dobiti „18 dionica autoputeva i brzih cesti“.

Kako sada stvari stoje, budu li za pet godina u funkciji tri, od obećanih 18 dionica autoputeva i brzih cesti, biće puna kapa. Ostalo – jednog dana.

Neka druga obećanja, lakša za realizaciju a neophodna za normalizaciju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u Crnoj Gori, zvučala su mnogo realnije. Za njihovo provođenje trebalo je samo dobre volje i, uglavnom, 41 glas u Skupštini Crne Gore. Opet, ni od njih, još uvijek, nema ništa.

Slijedeći premijerovo insistiranje da je ekonomija važnija od politike, krenimo sa tog kraja. Dijelom i zato što za ispunjenje tih obećanja vlast nije trebalo da podnese neku veliku žrtvu, u vidu smanjenja mogućnosti kadrovanja (političkog zapošljavanja po dubini) ili pojačane kontrole trošenja državnog novca preko Vlade, državnih i javnih preduzeća, lokalnih samouprava…

Od proljeća prošle godine slušamo priču o „skorom“ usvajanju zakona o stalnom sezoncu. Ipak, lako se može desiti da predstojeću turističku sezonu, uz narastajući problem sa plažama, dočekamo jednako nespremni kao i prošle godine. Ili sa zakonskim rješenjem koje će, prema dostupnim komentarima zainteresovanih, donijeti novih problema makar onoliko koliko i potencijalnih rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLICIJA PROTIV SLOBODNE RIJEČI: Disciplinovanje kritičara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Međunarodna praksa, rezolucije, presude Suda u Strazburu su neumoljive i na strani su slobodne riječi. Sve suprotno u odnosu na domaću praksu koja se bila ukorijenila za vrijeme vladavine DPS-a, a koju, kao i u slučaju Brana Mandića, vlast, kada joj treba, baštini i danas

 

 

,,Sve vrijeme bio sam koncentrisan na to AX”, kazao je istoričar, profesor Univerziteta Crne Gore, Aleksandar Stamatović urednici i voditeljki Ireni Ivanović-Tatar, koja je nosila majicu sa tom oznakom.

,,Je li ova majica na meni. Armani. Što? Sviđa li vam se”, odgovorila je ona.

,,Pa sviđa mi se ono što je ispod nje i iznad nje”, rekao je profesor.

Ovako je tekao razgovor na kraju emisije Neki to vole vruće“ na TV Adria, 16. maja prošle godine. Javnost se uzbudila, reagovala, osudila.

Stamatović se decenijama bavi politikom, a bio je lider Otadžbinske srpske stranke. Preko deceniju je radio u više osnovnih i srednjih škola u Podgorici kao profesor istorije. U zvanje redovnog profesora na Filozofskom fakultetu na Palama izabran je u novembru 2017. Nakon raskida radnog odnosa sa Univerzitetom u Istočnom Sarajevu, u zvanju docenta radi od 1. aprila 2023. godine na Filozofskom fakultetu (Studijski program istorija) u Nikšiću.

Kako je Stamatović profesor državnog univerziteta, nakon pola godine reagovao je i Etički odbor UCG. Bolje da nije – Stamatović je aboliran uz ocjenu odbora, etičkog, da je ,,iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar“.
,,Profesori su zaključili da je neobuzdani profesor zapravo mislio na moje ‘duhovne atribute’, ljepotu, jer se ispod majičice, tj. grudi nalazi duša. Crni humor je sve u ovoj zemlji čuda”, izjavila je nedavno novinarka Tatar.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Joanikije  Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti

 

 

Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”,  “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.

Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je  da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP).  Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo