Povežite se sa nama

MONITORING

Sport u kandžama kriminala

Objavljeno prije

na

Službenici policije najavili su podnošenje prekršajne prijave protiv Ranka Radulovića (52), predsjednika FK Čelik iz Nikšića ,,zbog toga što je na meču finala Kupa Crne Gore, igranog pod Goricom između Budućnosti i Čelika, u VIP loži prišao Dejanu Savićeviću (predsjedniku Fudbalskog saveza CG) i u prisustvu policijskih službenika uputio više uvredljivih riječi”.

Disciplinska komisija FSCG bila je brža, pa je Raduloviću već izrekla disciplinsku mjeru koja obuhvata ,,zabranu obavljanja funkcija na zvaničnim utakmicama (ulazak u svlačionice i pristup restriktivnom prostoru za vrijeme utakmice) i zabranu ulaska na stadione”. Radulović je sličnom mjerom (i iz sličnih razloga) u trajanju od 12 mjeseci kažnjen i lani u decembru, ali ga to nije spriječilo da prošle nedjelje u Podgorici iz VIP lože psuje, prijeti, poziva navijače iz Nikšića da osvoje teren i zabrani igračima svog tima da prisustvuju predaji pehara i čestitaju pobjedniku.

Sve se to dešavalo nepunih nedjelju dana nakon što je na istom mjestu, ista grupa huligana iz Podgorice prekinula utakmicu Budućnost – Lovćen.

Sve u svemu, cijene poznavaoci, u pitanju je bitan – napredak. Nekada su ovdašnji fudbalski funkcioneri zatvarali stadione po vlastitom nahođenju rastjerujući i protivnike i policiju koja je, kao, pokušavala da ih spriječi. Nekada su sudije iz svlačionice umjesto da istrče na teren bježali u policiju da prijave prijetnje (odsjeći uši, otkinuti glavu…). Nekada policija i redarske službe nijesu smjeli ni da trepnu, a kamoli da pokušaju spriječiti uticajne fudbalske radnike da išamaraju oponente. Nekada je i Dejan Savićević tvrdio da je nemoćan da riješi probleme na stadionima koji su direktna posljedica ,,sukoba dva fudbalska lobija u DPS-u okupljena oko FK Zeta (Slavoljub Stijepović, Vukašin Maraš, Radojica Božović) i FK Budućnosti (Miomir Mugoša)”. Danas makar predsjednik Saveza, uglavnom, ćuti i radi svoj posao.

U svakoj od pomenutih priča glavni akter bio je Radojica Rajo Božović. On je na velika vrata ovdašnjeg fudbala ušao praktično sa ratišta, gdje je komandovao paravojskama Željka Ražnatovića Arkana i Milorada Ulemeka Legije (Tigrovi i Crvene beretke). Negdje u isto vrijeme kada se Ražnatović latio Obilića, sa kojim je kasnije oteo nekoliko titula Partizanu i Zvezdi, Božović se prihvatio Zete. Sa puno uspjeha.

Zanimljivo, ipak, prvi veliki sportski uspjesi novoimenovanog predsjednika FK Zeta vežu za – Budućnost. Božović je, prema sopstvenom priznanju, 1997. godine namjestio utakmicu u Lučanima (Srbija) Mladost-Budućnost 0:1 kojom je podgorički prvoligaš izborio opstanak u Prvoj ligi tadašnje SRJ. Pošto se digla galama pojasnio je: ,,Nijesam rekao da sam namjestio utakmicu, već da sam, u nekoliko navrata, pomogao Budućnost”.

Na sličan način, Božović je pred svoje povlačenje iz crnogorskog fudbala, sebi pripisao i zasluge za prvu titulu Podgoričana. Pošto, reče, nije ,,dobro ispratio” svoje igrače. Uglavnom, dobro ste pročitali – nije prognan iz fudbala nego je, ljut, objavio da se povlači dok je Miomir Mugoša na čelu Podgorice.

Sada je u Beogradu. Prodaje igrače, nosi titulu ,,prijatelj kluba Crvena zvezda” i povremeno ponekoga uhvati za gušu. Posljednji put, krajem prošle godine, na njegovoj meti našao se predsjednik Partizana Dragan Đurić. Poslije su se Dragan Džajić i ostali zvaničnici Zvezde izvinjavali rukovodstvu crno-bijelih.

U prvom tranzicionom talasu, kad su finansijski onemoćali sportski klubovi iz Crne Gore padali u naručje ljudima koji su društvenu afirmaciju stekli na ratištima diljem bivše SFRJ ili u krupnim poslovima na granici (ili sa one strane) zakona, nove izdašne finansijere dobila je i nikšićka Sutjeska.

O jednom od njih – Branislavu Branu Mićunoviću – i danas kolaju priče dostojne rubrika ,,vjerovali ili ne”. Jedni ga svrstavaju među šefove ovdašnje duvanske, narko ali i urbanističke mafije, drugi ga kite krunom ,,kralja srpskog fudbalskog podzemlja”, treći tvrde da je riječ o čovjeku dostojnom divljenja (na Fejsbuku je aktivna mnogobrojna grupa poštovalaca njegovog lika i djela). On sve to uglavnom relativizuje, objašnjavajući da je i njegov angažman u nikšićkom fudbalu bio samo skup hobi: ,,To nije bio nikakav biznis, nego sam davao svoje pare, praktično bacao ih u bunar, ništa to nije pomoglo da uspije Sutjeska, osim što sam ja bio sve siromašniji”.

Gotovo istovjetnim riječima svoj angažman u Sutjesci opisuje i Miodrag Daka Davidović. Bivši Željezarac i policajac (predratni načelnik CB Nikšić), crkveni ktitor optuživan za šverc duvanom, čovjek koji se 10-15 godina makar tri puta pojavio na naslovnim stranicama kao finansijski spasilac nikšićke privrede, a najmanje još dva puta zbog istraga policije vezanih za šverc i utaju poreza, tri godine je bio glavni finansijer Sutjeske. Povukao se u ljeto 2004. i otvorio dušu: ,,To je rupa bez dna. Za posljednje tri godine dva moja prijatelja i ja uložili smo u Sutjesku oko šest miliona eura”. Srž problema je, kazuje Davidović u oktobru 2004. godine, to što je ,,država napravila haos, pa se ništa pod kuglom zemaljskom ne zna”.

Davidović je predložio: ,,Ukoliko bi Zakon o sportu bio napravljen na pravi način, svi bi profitirali. I ne bi bilo šverca, ne bi bilo razloga da se plaćaju sudije i kupuju utakmice”.

Skoro deset godina nakon ove izjave, država nije uradila baš ništa kako bi se riješilo pravo vlasništva u klubovima – amaterskim i profesionalnim. Zato u novinama čitamo o finansijerima, predsjednicima, gazdama… fudbalskih, košarkaških, rukometnih, vaterpolo klubova, ne shvatajući da su, praktično, svi oni u vlasništvu države. A da lokalne vlasti, vođene isključivo ličnim ili partijskim interesima odlučuju o njihovoj sudbini. Postojeću žabokrečinu uspio je, na dan-dva, da zatalasa prijedlog da se osobama sa krivičnim dosijeom zabrani rukovođenje sportskim klubovima. Koordinisanom akcijom zainteresovanih taj je prijedlog marginalizovan.

Zato se na našim sportskim stranama nerijetko promovišu glavni akteri događaja zabilježenih i u crnoj hronici. Uzmimo za primjer finala fudbalskog kupa.

Ove godine igrali su Čelik i Budućnost. Predsjednik FK Čelik robijao je 15 godina zbog ubistva Zorana Vilotijevića. Neposredno prije preuzimanja Čelika, Radulović je i u Osnovnom sudu u Nikšiću odgovarao na optužbe da je počinio krivična djela nasilničko ponašanje i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Javnosti je poznat i po aferi Lipci, kada je na periferiji Kotora mjesecima nesmetano nasipao more, naočigled lokalnih i državnih vlasti. Na sudu je kažnjen sa četiri mjeseca zatvora.

Miomir Mugoša, predsjednik FK Budućnost od 2001. godine nije bio na utakmici. Međutim, prema broju i raznolikosti krivičnih prijava podnijetih protiv njega – od uličnog nasilja, preko divlje gradnje, do zloupotreba položaja ministra zdravlja i gradonačelnika Podgorice – ne zaostaje za kolegama iz svijeta sporta.

U prošlogodišnjem finalu Čelik Ranka Radulovića bio je uspješniji od Rudara braće Darka i Duška Šarića. Možda i zato što Šarići nijesu mogli prisustvovati finalu – jedan je bio u bjekstvu, a drugi u pritvoru. Stižemo do 2011. Finale -Rudar i budvanski Mogren. Utakmicu su iz pritvora pratili predsjednici oba kluba – i Šarić i Rajko Kuljača.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal uskoro će donijeti konačnu odluku u slučaju FK Mogren, nakon što je u prethodnih tri godine detaljno vođena istraga oko ugovora kojim su dva hektara opštinske zemlje poklonjena jednoj of-šor kompaniji uz blagoslov predsjednika kluba Bora Lazovića. Tužilaštvo se interesovalo i za dugove opštine Pljevlja, u pitanju je nekih 300 hiljada eura, koje je bivši gradonačelnik Filip Vuković potrošio na Rudar, u vrijeme kada su zvanični finasijeri kluba bila braća Šarić.

Policija ispituje i poslovanje mojkovačkog rukometnog kluba, čiji je vlasnik i predsjednik službenik ANB Vlatko Rakočević, javnosti poznat po vrijednim nekretninama u Mojkovcu i Podgorici, ali i snimku telefonskog razgovora u kome naređuje anonimnom policajcu da propusti Nasera Keljmendija, sve skupa sa 500 hiljada eura koje je ovaj nosio u automobilu.

I Europol istražuje Šarićev Rudar i Božovićevu Zetu zbog sumnjivih rezultata iz novembra 2008. Prema pisanju medija, predmet istrage su utakmice fudbalske lige Crne Gore, kada su Rudar i Zeta kao apsolutni favoriti istog dana izgubili kod kuće od Koma i Jezera. Oba meča završena su pobjedama gostiju rezultatom 2:0, a kvota na ta dva meča bila je 100. Prema podacima međunarodnih policijskih istražitelja, kladionice u Mađarskoj i Albaniji primale su značajne uplate na pobjede gostiju.

U kontekstu kriminalnih dešavanja u crnogorskom sportu nakon osamostaljenja, valja pomenuti i sudsko svjedočenje sekretara KK Budućnost Tihomira Vučinića kako je u noćnom klubu Afrodita iznajmljivao prostitutke za sudije koje su sudile međunarodne utakmice košarkaša i rukometaša Budućnosti; ubistvo Dragana Dudića Frica, bliskog saradnika braće Šarić i finansijera vaterpolo kluba Kataro; sukob predsjednika VK Primorac Denisa Mandića sa igračima i čelnicima; ubistvo Radmila Mitrovića, potpredsjednika Rudara za koje je osumnjičena 19-to godišnja rukometašica pljevaljskog kluba Biser…

Posljednja zbivanja pod Goricom su samo nastavak tradicije. Koliko para toliko i muzike, što bi rekao Ranko Radulović. Ili, s kim si – takav si.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo