Povežite se sa nama

MONITORING

Sport u kandžama kriminala

Objavljeno prije

na

Službenici policije najavili su podnošenje prekršajne prijave protiv Ranka Radulovića (52), predsjednika FK Čelik iz Nikšića ,,zbog toga što je na meču finala Kupa Crne Gore, igranog pod Goricom između Budućnosti i Čelika, u VIP loži prišao Dejanu Savićeviću (predsjedniku Fudbalskog saveza CG) i u prisustvu policijskih službenika uputio više uvredljivih riječi”.

Disciplinska komisija FSCG bila je brža, pa je Raduloviću već izrekla disciplinsku mjeru koja obuhvata ,,zabranu obavljanja funkcija na zvaničnim utakmicama (ulazak u svlačionice i pristup restriktivnom prostoru za vrijeme utakmice) i zabranu ulaska na stadione”. Radulović je sličnom mjerom (i iz sličnih razloga) u trajanju od 12 mjeseci kažnjen i lani u decembru, ali ga to nije spriječilo da prošle nedjelje u Podgorici iz VIP lože psuje, prijeti, poziva navijače iz Nikšića da osvoje teren i zabrani igračima svog tima da prisustvuju predaji pehara i čestitaju pobjedniku.

Sve se to dešavalo nepunih nedjelju dana nakon što je na istom mjestu, ista grupa huligana iz Podgorice prekinula utakmicu Budućnost – Lovćen.

Sve u svemu, cijene poznavaoci, u pitanju je bitan – napredak. Nekada su ovdašnji fudbalski funkcioneri zatvarali stadione po vlastitom nahođenju rastjerujući i protivnike i policiju koja je, kao, pokušavala da ih spriječi. Nekada su sudije iz svlačionice umjesto da istrče na teren bježali u policiju da prijave prijetnje (odsjeći uši, otkinuti glavu…). Nekada policija i redarske službe nijesu smjeli ni da trepnu, a kamoli da pokušaju spriječiti uticajne fudbalske radnike da išamaraju oponente. Nekada je i Dejan Savićević tvrdio da je nemoćan da riješi probleme na stadionima koji su direktna posljedica ,,sukoba dva fudbalska lobija u DPS-u okupljena oko FK Zeta (Slavoljub Stijepović, Vukašin Maraš, Radojica Božović) i FK Budućnosti (Miomir Mugoša)”. Danas makar predsjednik Saveza, uglavnom, ćuti i radi svoj posao.

U svakoj od pomenutih priča glavni akter bio je Radojica Rajo Božović. On je na velika vrata ovdašnjeg fudbala ušao praktično sa ratišta, gdje je komandovao paravojskama Željka Ražnatovića Arkana i Milorada Ulemeka Legije (Tigrovi i Crvene beretke). Negdje u isto vrijeme kada se Ražnatović latio Obilića, sa kojim je kasnije oteo nekoliko titula Partizanu i Zvezdi, Božović se prihvatio Zete. Sa puno uspjeha.

Zanimljivo, ipak, prvi veliki sportski uspjesi novoimenovanog predsjednika FK Zeta vežu za – Budućnost. Božović je, prema sopstvenom priznanju, 1997. godine namjestio utakmicu u Lučanima (Srbija) Mladost-Budućnost 0:1 kojom je podgorički prvoligaš izborio opstanak u Prvoj ligi tadašnje SRJ. Pošto se digla galama pojasnio je: ,,Nijesam rekao da sam namjestio utakmicu, već da sam, u nekoliko navrata, pomogao Budućnost”.

Na sličan način, Božović je pred svoje povlačenje iz crnogorskog fudbala, sebi pripisao i zasluge za prvu titulu Podgoričana. Pošto, reče, nije ,,dobro ispratio” svoje igrače. Uglavnom, dobro ste pročitali – nije prognan iz fudbala nego je, ljut, objavio da se povlači dok je Miomir Mugoša na čelu Podgorice.

Sada je u Beogradu. Prodaje igrače, nosi titulu ,,prijatelj kluba Crvena zvezda” i povremeno ponekoga uhvati za gušu. Posljednji put, krajem prošle godine, na njegovoj meti našao se predsjednik Partizana Dragan Đurić. Poslije su se Dragan Džajić i ostali zvaničnici Zvezde izvinjavali rukovodstvu crno-bijelih.

U prvom tranzicionom talasu, kad su finansijski onemoćali sportski klubovi iz Crne Gore padali u naručje ljudima koji su društvenu afirmaciju stekli na ratištima diljem bivše SFRJ ili u krupnim poslovima na granici (ili sa one strane) zakona, nove izdašne finansijere dobila je i nikšićka Sutjeska.

O jednom od njih – Branislavu Branu Mićunoviću – i danas kolaju priče dostojne rubrika ,,vjerovali ili ne”. Jedni ga svrstavaju među šefove ovdašnje duvanske, narko ali i urbanističke mafije, drugi ga kite krunom ,,kralja srpskog fudbalskog podzemlja”, treći tvrde da je riječ o čovjeku dostojnom divljenja (na Fejsbuku je aktivna mnogobrojna grupa poštovalaca njegovog lika i djela). On sve to uglavnom relativizuje, objašnjavajući da je i njegov angažman u nikšićkom fudbalu bio samo skup hobi: ,,To nije bio nikakav biznis, nego sam davao svoje pare, praktično bacao ih u bunar, ništa to nije pomoglo da uspije Sutjeska, osim što sam ja bio sve siromašniji”.

Gotovo istovjetnim riječima svoj angažman u Sutjesci opisuje i Miodrag Daka Davidović. Bivši Željezarac i policajac (predratni načelnik CB Nikšić), crkveni ktitor optuživan za šverc duvanom, čovjek koji se 10-15 godina makar tri puta pojavio na naslovnim stranicama kao finansijski spasilac nikšićke privrede, a najmanje još dva puta zbog istraga policije vezanih za šverc i utaju poreza, tri godine je bio glavni finansijer Sutjeske. Povukao se u ljeto 2004. i otvorio dušu: ,,To je rupa bez dna. Za posljednje tri godine dva moja prijatelja i ja uložili smo u Sutjesku oko šest miliona eura”. Srž problema je, kazuje Davidović u oktobru 2004. godine, to što je ,,država napravila haos, pa se ništa pod kuglom zemaljskom ne zna”.

Davidović je predložio: ,,Ukoliko bi Zakon o sportu bio napravljen na pravi način, svi bi profitirali. I ne bi bilo šverca, ne bi bilo razloga da se plaćaju sudije i kupuju utakmice”.

Skoro deset godina nakon ove izjave, država nije uradila baš ništa kako bi se riješilo pravo vlasništva u klubovima – amaterskim i profesionalnim. Zato u novinama čitamo o finansijerima, predsjednicima, gazdama… fudbalskih, košarkaških, rukometnih, vaterpolo klubova, ne shvatajući da su, praktično, svi oni u vlasništvu države. A da lokalne vlasti, vođene isključivo ličnim ili partijskim interesima odlučuju o njihovoj sudbini. Postojeću žabokrečinu uspio je, na dan-dva, da zatalasa prijedlog da se osobama sa krivičnim dosijeom zabrani rukovođenje sportskim klubovima. Koordinisanom akcijom zainteresovanih taj je prijedlog marginalizovan.

Zato se na našim sportskim stranama nerijetko promovišu glavni akteri događaja zabilježenih i u crnoj hronici. Uzmimo za primjer finala fudbalskog kupa.

Ove godine igrali su Čelik i Budućnost. Predsjednik FK Čelik robijao je 15 godina zbog ubistva Zorana Vilotijevića. Neposredno prije preuzimanja Čelika, Radulović je i u Osnovnom sudu u Nikšiću odgovarao na optužbe da je počinio krivična djela nasilničko ponašanje i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Javnosti je poznat i po aferi Lipci, kada je na periferiji Kotora mjesecima nesmetano nasipao more, naočigled lokalnih i državnih vlasti. Na sudu je kažnjen sa četiri mjeseca zatvora.

Miomir Mugoša, predsjednik FK Budućnost od 2001. godine nije bio na utakmici. Međutim, prema broju i raznolikosti krivičnih prijava podnijetih protiv njega – od uličnog nasilja, preko divlje gradnje, do zloupotreba položaja ministra zdravlja i gradonačelnika Podgorice – ne zaostaje za kolegama iz svijeta sporta.

U prošlogodišnjem finalu Čelik Ranka Radulovića bio je uspješniji od Rudara braće Darka i Duška Šarića. Možda i zato što Šarići nijesu mogli prisustvovati finalu – jedan je bio u bjekstvu, a drugi u pritvoru. Stižemo do 2011. Finale -Rudar i budvanski Mogren. Utakmicu su iz pritvora pratili predsjednici oba kluba – i Šarić i Rajko Kuljača.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal uskoro će donijeti konačnu odluku u slučaju FK Mogren, nakon što je u prethodnih tri godine detaljno vođena istraga oko ugovora kojim su dva hektara opštinske zemlje poklonjena jednoj of-šor kompaniji uz blagoslov predsjednika kluba Bora Lazovića. Tužilaštvo se interesovalo i za dugove opštine Pljevlja, u pitanju je nekih 300 hiljada eura, koje je bivši gradonačelnik Filip Vuković potrošio na Rudar, u vrijeme kada su zvanični finasijeri kluba bila braća Šarić.

Policija ispituje i poslovanje mojkovačkog rukometnog kluba, čiji je vlasnik i predsjednik službenik ANB Vlatko Rakočević, javnosti poznat po vrijednim nekretninama u Mojkovcu i Podgorici, ali i snimku telefonskog razgovora u kome naređuje anonimnom policajcu da propusti Nasera Keljmendija, sve skupa sa 500 hiljada eura koje je ovaj nosio u automobilu.

I Europol istražuje Šarićev Rudar i Božovićevu Zetu zbog sumnjivih rezultata iz novembra 2008. Prema pisanju medija, predmet istrage su utakmice fudbalske lige Crne Gore, kada su Rudar i Zeta kao apsolutni favoriti istog dana izgubili kod kuće od Koma i Jezera. Oba meča završena su pobjedama gostiju rezultatom 2:0, a kvota na ta dva meča bila je 100. Prema podacima međunarodnih policijskih istražitelja, kladionice u Mađarskoj i Albaniji primale su značajne uplate na pobjede gostiju.

U kontekstu kriminalnih dešavanja u crnogorskom sportu nakon osamostaljenja, valja pomenuti i sudsko svjedočenje sekretara KK Budućnost Tihomira Vučinića kako je u noćnom klubu Afrodita iznajmljivao prostitutke za sudije koje su sudile međunarodne utakmice košarkaša i rukometaša Budućnosti; ubistvo Dragana Dudića Frica, bliskog saradnika braće Šarić i finansijera vaterpolo kluba Kataro; sukob predsjednika VK Primorac Denisa Mandića sa igračima i čelnicima; ubistvo Radmila Mitrovića, potpredsjednika Rudara za koje je osumnjičena 19-to godišnja rukometašica pljevaljskog kluba Biser…

Posljednja zbivanja pod Goricom su samo nastavak tradicije. Koliko para toliko i muzike, što bi rekao Ranko Radulović. Ili, s kim si – takav si.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo