Povežite se sa nama

MONITORING

Skriveno, pa se ne vidi

Objavljeno prije

na

Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković divljao je u nedjelju službenim policijskim automobilom sa rotacijom, na koji nije imao pravo, kako bi, objavili su mediji, što prije stigao na dogovoreni sastanak sa gradonačelnikom Tivta Miodragom Kankarašem.

Kankaraš i Bošković imali su dogovor da zajedno odgledaju utakmicu u Tivtu. Depeesovci i prioriteti.

Za razliku od Boškovića koji svako malo zasluži naslovnu stranu u medijima, Kankaraš nije previše medijski eksponiran, ne računajući intervjue državnoj Pobjedi u kojoj s vremena na vrijeme ishvali sopstveni rad. I Vladu Crne Gore, naravno. To međutim ne znači da se o gradonačelniku Tivta, koji se na toj funkciji nalazi gotovo deceniju, nema šta reći. Naprotiv.

Osim presijecanja raznoraznih vrpci, borbe za biciklističke staze i fasade bez grafita, Kankaraš se zasada pojavio tek u jednoj medijskoj priči – o divljoj gradnji na Krašićima. Monitor je već pisao kako su na samoj obali na divlje nikle vile bogataša, ruskih i domaćih. Tu su, među ostalima, sin predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, Miloš i guverner Centralne banke Radoje Žugić.

U medijima je pojašnjeno da se nelegalna gradnja odvijala pod okriljem Ministarstva održivog razvoja, odnosno Vlade, te da je to zona mimo nadležnosti gradonačelnika. Kankaraš se tada oglasio tvrdeći da je ,,protiv onih koji su prešli građevinsku liniju podnijeta krivična prijava i da su postupci u toku”. Nije međutim pojasnio da li je krivičnu prijavu podnio i protiv svog poslovnog partnera iz Beograda Dragana Medenice koji je na spisku divljih graditelja vila na Krašićima. Nije valjda da nije znao da mu poslovni partner iz susjedne države nelegalno gradi u dvorištu?

Prema podacima Privrednog suda, gradonačelnik Tivta je direktor u kompaniji Dragana Medenice Volvo Montenegro Motors koja je registrovana u Tivtu. Taj podatak je Kankaraš zaboravio da unese u svoj imovinski karton, što mu je bila obaveza. Kankaraš i Medenica su u toj kompaniji zajedno od avgusta 2003. godine. U to vrijeme Kankaraš nije bio gradonačelnik Tivta. Na tu funkciju izabran je naredne, 2004. godine, ali se nije odrekao pozicije u kompaniji, makar prema Registru.

To nije jedina firma gradonačelnika Tivta. Prema podacima Privrednog suda, Kankaraš je neposredno prije nego što je izabran na funkciju prvog čovjeka Tivta bio i direktor firme Samcommerc, čiji je osnivač Petar Bato Samardžić, njegov kum. Zanimljivo je da je kum, kada je Kankaraš izašao iz kompanije, nastavio uspješno i berićetno da posluje sa tivatskom opštinom, uzimajući milione iz lokalne kase. Slučajno valjda.

Kompanija Samcommerc je prema podacima Direkcije za javne nabavke, samo tokom 2010. godine sa tivatskom opštinom ugovorila poslove vrijedne preko 800 hiljada eura. Prethodne 2009. godine od tivatske opštine je zaradila okruglo 400 hiljada eura. I tako redom. Tu su i unosni poslovi sa državnim kompanijama.

Uzlaznom putanjom nastavila je i imovina porodice Kankaraš, sudeći po gradonačelnikovom kartonu. Prema imovinskom kartonu iz 2005. godine, on je posjedovao nedovršenu kuću u Tivtu, izgrađenu na kredit, i škodu. Sada ima stan u Beogradu, stan u Tivtu i montažnu kuću na Žabljaku. Vozi nisan x trail, 2012. godište. Gradonačelnik je u kartonu naveo da je nekretnine u Tivtu i Beogradu kupio od prodaje nedovršene kuće. Ispada da je od tog novca uspio da vrati i kredit.

Da li je nešto zaboravio da pomene, s obzirom da mu se to već dešavalo, nije sigurno. Zanimljivo je da zvanično, prema katastru, gradonačelnik i njegova supruga ne posjeduju ništa. Pa ni ono što je Kankaraš naveo da ima. Na koga se vodi imovina gradonačelnika Tivta i kolika je, nije jasno.

Samcommerc se bavi prevozom, građevinarstvom, trgovinom i prodajom naftnih derivata kao i turizmom. Imaju i benzinsku pumpu u Tivtu, rent-a-car agenciju i apartman-hotel Samardžić na obali. Svi Kankaraševi partneri imaju problema sa divljom gradnjom. Pa i kum Petar. Prema podacima Uprave za nekretnine, njegova porodična kuća u Tivtu – nema dozvolu.

Samcommerc, prema evidenciji katastra, ima vrijedne nekretnine širom crnogorske obale, na desetine hiljada kvadrata zemlje i stambeno-poslovnog prostora u Tivtu, Kotoru, Herceg Novom… Neke od tih nekretnina su pod hipotekom Prve banke, zbog milionskog kredita koji je kum gradonačelnika Tivta povukao tokom 2007. godine, u vrijeme kada su braća Đukanović kapom i šakom kreditirali prijatelje familije. Kompanija Kankaraševog kuma je iz Prve ukupno podigla preko 1 200 000 eura kredita. Posljednji kredit, od preko 250 000 eura izdat je 2011. godine. Hipoteka za taj kredit upisana je na zemljište u Mrčevcu u Tivtu, koje je Samcommerc preuzeo, kako se navodi u katastru, odlukama državnih organa. Zemljište se nalazi na pjeni od mora, u zoni morskog dobra.

Nije ni Kankaraš ostao dužan. Ime gradonačelnika Tivta redovno je na spisku donatora DPS-a. Tokom 2010. godine Kankaraš je dao najveći pojedinačni prilog koaliciji DPS- SDP u Plavu, od 1900 eura. Iako je najplaćeniji gradonačelnik u Crnoj Gori, donacija je prešla njegovu mjesečnu zaradu koja iznosi 1600 eura. Iz Demokratskog fronta tražili su da se Kankaraševa plata smanji.

Ni gradonačelnikova supruga nema lošu platu. Prema imovinskom kartonu, Miroslava Kankaraš zapošljena je u HTP Mimoza gdje prima 1 100 eura. Gradonačelnik Tivta nije međutim samo zaboravio da u imovinski karton navede da je on direktor firme, već je preumio i podatak da njegova supruga u Tivtu ima i kompaniju Tim biro.

Protiv gradonačelnika Tivta MANS je nedavno podnio krivičnu prijavu tvrdeći da je zloupotrijebio državne resurese, jer je ta opština tokom izborne kampanje u oktobru prošle godine imala veće troškove, što je, prema tvrdnjama MANS-a, u stvari bilo u predizborne svrhe. Kankaraš je to demantovao tvrdeći da su veći troškovi rezultat kredita koji su opštini stigli baš u to vrijeme na naplatu.

Nije prošao bez optužbi ni u kampanji za predsjedničke izbore. Tada su ga optužili da je prekršio zakon jer je učestvovao u kampanji Filipa Vujanovića, što prema zakonu nije smio kao funkcioner kojeg bira lokalna samouprava. Kankaraš je tvrdio da je on na konvenciju došao onako, da samo pozdravi Vujanovića kao prijatelja, a ne da učestvuje u izbornoj kampanji. Bio u trgovini, tu, blizu, pa svratio.

Kankaraša i njegovu opštinu pohvalio je i Milo Đukanović lično. Kako i ne bi! U toj opštini posluju premijerovi omiljeni ,,strateški investitori”, od Pitera Manka do Samiha Savirisa. A Kankaraš ne smeta. Svak svoj poso.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo