Povežite se sa nama

MONITORING

Karte ispod stola

Objavljeno prije

na

Službeno je javljeno: Peta sjednica prvog redovnog proljećnjeg zasijedanja biće održana 20. maja u Vladinom domu na Cetinju. Tada će, saglasno članu 97, stav treći, Ustava Crne Gore, pred poslanicima zakletvu položiti predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. Po treći put, ‘tako mu Bog pomogao’.

Neustavno kandidovan, izbaran krađom, dopunjen sopstvenim ispraznim ,,personalitetom”, Filip Vujanović će biti prava slika ovdašnjih institucija. Njegova inauguracija biće jedan od onih događaja na kojima je zanimljivije ko nije, nego ko je došao. Iako će zakletvu polagati Vujanović, suštinski, ići će se na poklonjenje predsjedniku Demokratske partije socijalista Milu Đukanoviću. Uprkos krupnijim ili sitnijim pobunama koje obilježavaju ove dane, koalicioni partneri raspolagaće jednostavnim izgovorom da na svečanost, ipak, odu. Tako je pristojno.

Liberalna partija smislila je potez dosad malo poznat u političkoj teoriji i praksi: privremeno je prekinula koaliciju sa DPS-om. Predsjednik LP Andrija Popović napisao je otvoreno pismo šefu DPS-a Milu Đukanoviću. Ukazao je da su istekli svi dodatni, zajednički usaglašeni rokovi za realizaciju koalicionog Sporazuma Liberalne partije sa Demokratskom partijom socijalista potpisanog uoči prošlogodišnih izbora, a da LP nije ušla u izvršnu vlast na državnom nivou. Zato privremeno prekidaju učešće u vladajućoj koaliciji a konačnu Odluku o daljem statusu će donijeti Glavni odbor.

Popović je i sam zaključio da se ,,ništa spektakularno neće desiti”. Liberalna partija ima jedan mandat u parlamentu i, uprkos govoranciji da su ,,osnovni motivi LP-e za ulazak u vladajuću koaliciju bili preuzimanje odgovornosti za budući razvoj Crne Gore, a ne ukrašavanje dekora” svako zna da Popovića muči što i dalje nije postavljen za šefa Uprave za sport i mlade. I dekoracija ima raznih.

Glasnuli su se još poneki koalicioni partneri. ,,Ukoliko se nastavi nepoštovanje koalicionog sporazuma, koji smo potpisali sa DPS-om uoči oktobarskih parlamentarnih izbora, Bošnjačka stranka će preispitati odluku o učešću u vlasti”, kazao je Danu šef poslaničkog kluba BS Almer Kalač. On je objasnio da, iako su svi rokovi definisani, u prvom kvartalu DPS nije sproveo ono što je dogovoreno. Realizaciju koalicionog sporazuma, vjeruju u BS, omeli su predsjednički izbori: ,,Od sada pa nadalje smatramo da ne postoji prepreka za realizaciju sporazuma. Tražimo radna mjesta na svim nivoima, procentualno ono što nam pripada”.

Iz Bošnjačke stranke zvanično su odgovorili i organizatorima protesta zbog krađe na predsjedničkim izborima. Onako. Smatraju da, u Parlamentu, treba nastaviti rad na ustavnim promjenama, čijom će se primjenom reformisati i osnažiti institucije pravosuđa, te dodatno unaprijediti njihova nezavisnost, profesionalizam i odgovornost. Otvoreni su za dijalog i iskazuju punu spremnost za otvaranje svih važnih pitanja u parlamentarnoj proceduri i smatraju da je veoma važno da se i o aferi Snimak, kroz parlamentarnu istragu, ,,istraže i utvrde sve činjenice i prepoznaju i procesuiraju eventualne zloupotrebe”.

I poslanik Force Genci Nimanbegu kazao je novinama da je njegova stranka nezadovoljna poštovanjem koalicionog ugovora od strane DPS-a.

Svima skupa, po portparolu Časlavu Vešoviću, DPS je poručio: ,,Nije neophodno praviti detaljnu analizu da bi došli do zaključka da su uz DPS svi njeni partneri ostvarili političke benefite i zavrijedili trajanje na političkoj sceni”.

Liberalna partija, Bošnjačka stranka i Forca imaju pet poslanika. Bez njih, DPS-ova koalicija ostala bi, sa 40 mandata, u manjini. Tu brigu, zasad, ne treba brinuti. Neće DPS-u biti teško da stvori dovoljno činovničkih radnih mjesta da zadovolji koalicione partnere. Ionako će platiti građani. DPS muči to što je gubitkom apsolutne vlasti na oktobarskim izborima prinuđena da bilo što dijeli. Koalicioni partneri su im takvi da će biti zadovoljni i mrvicama, ali sami fakat da ih traže kao svoje pravo, ne kao milostinju, za apsolutiste je teško podnošljiv.

Godinama je DPS s mukom trpio SDP, sad mora da trpi i manjinske stranke. Poraz Filipa Vujanovića pokazao im je, kao na dlanu, da je vrijeme kad su mogli sami, nepovratno isteklo. Prije ili kasnije, isteći će i ovo u kojem još mogu da zakrpe koaliciju.

Koliko će trajati, ozbiljno zavisi od opozicije. Član Predsjedništva Demokratskog fronta Goran Danilović podsjetio je da je Front nakon parlamentarnih izbora nudio Bošnjačkoj stranci, Liberalnoj partiji i manjinama najznačajnije i centralne uloge u Vladi i da je ta ponuda još na stolu. ,,Za razliku od DPS-a, nudili smo im najznačajnije i centralne uloge, istorijsku priliku da u ograničenom i prelaznom periodu Crnu Goru učinimo slobodnom i demokratskom zemljom, sa poštenim i slobodnim izborima. Vjerujem da je ponuda još na stolu, a to je istovremeno i ispit za njihovu političku odgovornost. Ne učine li ništa za ljude koji su ih glasali, budu li se samo žalili na nekorektnost DPS-a, biće bespoštedno kažnjeni na narednim izborima.”

Žurno su iz manjinskih partija odbili poziv DF-a. Već su počeli da razgovaraju sa DPS-om.

Iako milo zvuči, nuđenje boljih pozicija nego što ih nudi DPS, suštinski je pristajanje na logiku koju godinama primjenjuje vlast. Opozicione partije mogle bi da konačno razmisle zašto je manjinama i dalje, uprkos svemu, DPS bliži. I stvore plan kako da tu stvar promijene. Za početak, umjesto što potiho optužuju manjine kako su izabrale Filipa Vujanovića, da možda glasno zahvale brojnijim pripadnicima manjinskih naroda koji su neizlaskom na izbore značajno doprinijeli pobjedničkom rezultatu Miodraga Lekića.

Pretakanja na političkom nebu Crne Gore ovih dana dovode do raznih neobičnih situacija. Putniku namjerniku ne bi bilo nimalo lako da kod SDP-a i SNP-a razazna ko je tu vlast ko opozicija.

Da SNP već poodavno ne liči na sebe ocijenio je i dugogodišnji funkcioner te partije Dragan Koprivica objavljujući da pristupa Demokratskom frontu, odnosno njegovom dijelu koji predvodi Milan Knežević. Koprivica je kazao da SNP ima čestito članstvo, ali i veliki broj konformista u partijskom vrhu, koji ne žele promjene. ,,Želim naglasiti da sam, nakon pristupanja Kneževića Frontu, i dalje vjerovao da SNP ima svoju budućnost, ali njena serija pogrešnih, a bojim se, možda i namjernih odluka, kao i dalji konformizam, praktično pokazuju da su Knežević i funkcioneri koji su s njim pristupili Frontu, bili u pravu, to jest da su očuvali izvornu ideju SNP-a”.

Koprivica je dodao da je nakon izglasavanja zaključaka SNP-a i Demokratske partije socijalista o Kombinatu aluminijuma svakodnevno doživljavao gnjevne komentare birača. ,,Oni su i ljuti i zbunjeni, dok neki tvrde da im je, u stvari, sve jasno kuda ide SNP, što me i dodatno učvrstilo u namjeri o istupanju iz ove partije.”

Nakon KAP-a, konstruktivna saradnja, po svemu sudeći, odvija se između SNP-a i vlasti u radu na promjenama Ustava. Iako i dalje bojkotuje rad parlamenta, Demokratski front je objavio da neće odstupiti od zahtjeva da se ubuduće državni tužilac u parlamentu bira dvotrećinskom većinom. Pozitivna je na Ustavnom odboru rekla isto. DPS predlaže prostu većinu, a SNP uvođenje ,,deblokirajućeg mehanizma” pomoću kojeg bi vrhovni državni tužilac i sudije Ustavnog suda, ako u dva navrata ne obezbijede dvotrećinsku, mogli biti izabrani većinom od tri petine. Umjesto sa 54, sa 49 glasova poslanika.

,,Vjerujem da bismo kompletan posao mogli da završimo do kraja juna, a da bi se svi neophodni zakoni mogli donijeti u julu, kako bi od septembra imali u primjeni ta rješenja”, rekao je poslanik DPS-a Predrag Sekulić, uz napomenu da ,,država ne može biti blokirana ukoliko tom procesu ne prisustvuju predstavnici Demokratskog fronta”. Poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović primijetio je da su izmjene Ustava važne za otvaranje najbitnijih pregovaračkih poglavlja, ali da je od toga važniji kvalitet konačnog rješenja.

Prislanjanje uz DPS kratkoročno donosi sitne koristi, u srednjoročnim planovima donosi samo štetu. U toj računici vrijeme nikako nije zanemarljiv faktor. Svaki dan DPS-a na vlasti korak je dublje u blatu iz kojeg bi se jednom trebalo početi izvlačiti. Ako se ne potone.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo