MONITORING
Karte ispod stola

Službeno je javljeno: Peta sjednica prvog redovnog proljećnjeg zasijedanja biće održana 20. maja u Vladinom domu na Cetinju. Tada će, saglasno članu 97, stav treći, Ustava Crne Gore, pred poslanicima zakletvu položiti predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. Po treći put, ‘tako mu Bog pomogao’.
Neustavno kandidovan, izbaran krađom, dopunjen sopstvenim ispraznim ,,personalitetom”, Filip Vujanović će biti prava slika ovdašnjih institucija. Njegova inauguracija biće jedan od onih događaja na kojima je zanimljivije ko nije, nego ko je došao. Iako će zakletvu polagati Vujanović, suštinski, ići će se na poklonjenje predsjedniku Demokratske partije socijalista Milu Đukanoviću. Uprkos krupnijim ili sitnijim pobunama koje obilježavaju ove dane, koalicioni partneri raspolagaće jednostavnim izgovorom da na svečanost, ipak, odu. Tako je pristojno.
Liberalna partija smislila je potez dosad malo poznat u političkoj teoriji i praksi: privremeno je prekinula koaliciju sa DPS-om. Predsjednik LP Andrija Popović napisao je otvoreno pismo šefu DPS-a Milu Đukanoviću. Ukazao je da su istekli svi dodatni, zajednički usaglašeni rokovi za realizaciju koalicionog Sporazuma Liberalne partije sa Demokratskom partijom socijalista potpisanog uoči prošlogodišnih izbora, a da LP nije ušla u izvršnu vlast na državnom nivou. Zato privremeno prekidaju učešće u vladajućoj koaliciji a konačnu Odluku o daljem statusu će donijeti Glavni odbor.
Popović je i sam zaključio da se ,,ništa spektakularno neće desiti”. Liberalna partija ima jedan mandat u parlamentu i, uprkos govoranciji da su ,,osnovni motivi LP-e za ulazak u vladajuću koaliciju bili preuzimanje odgovornosti za budući razvoj Crne Gore, a ne ukrašavanje dekora” svako zna da Popovića muči što i dalje nije postavljen za šefa Uprave za sport i mlade. I dekoracija ima raznih.
Glasnuli su se još poneki koalicioni partneri. ,,Ukoliko se nastavi nepoštovanje koalicionog sporazuma, koji smo potpisali sa DPS-om uoči oktobarskih parlamentarnih izbora, Bošnjačka stranka će preispitati odluku o učešću u vlasti”, kazao je Danu šef poslaničkog kluba BS Almer Kalač. On je objasnio da, iako su svi rokovi definisani, u prvom kvartalu DPS nije sproveo ono što je dogovoreno. Realizaciju koalicionog sporazuma, vjeruju u BS, omeli su predsjednički izbori: ,,Od sada pa nadalje smatramo da ne postoji prepreka za realizaciju sporazuma. Tražimo radna mjesta na svim nivoima, procentualno ono što nam pripada”.
Iz Bošnjačke stranke zvanično su odgovorili i organizatorima protesta zbog krađe na predsjedničkim izborima. Onako. Smatraju da, u Parlamentu, treba nastaviti rad na ustavnim promjenama, čijom će se primjenom reformisati i osnažiti institucije pravosuđa, te dodatno unaprijediti njihova nezavisnost, profesionalizam i odgovornost. Otvoreni su za dijalog i iskazuju punu spremnost za otvaranje svih važnih pitanja u parlamentarnoj proceduri i smatraju da je veoma važno da se i o aferi Snimak, kroz parlamentarnu istragu, ,,istraže i utvrde sve činjenice i prepoznaju i procesuiraju eventualne zloupotrebe”.
I poslanik Force Genci Nimanbegu kazao je novinama da je njegova stranka nezadovoljna poštovanjem koalicionog ugovora od strane DPS-a.
Svima skupa, po portparolu Časlavu Vešoviću, DPS je poručio: ,,Nije neophodno praviti detaljnu analizu da bi došli do zaključka da su uz DPS svi njeni partneri ostvarili političke benefite i zavrijedili trajanje na političkoj sceni”.
Liberalna partija, Bošnjačka stranka i Forca imaju pet poslanika. Bez njih, DPS-ova koalicija ostala bi, sa 40 mandata, u manjini. Tu brigu, zasad, ne treba brinuti. Neće DPS-u biti teško da stvori dovoljno činovničkih radnih mjesta da zadovolji koalicione partnere. Ionako će platiti građani. DPS muči to što je gubitkom apsolutne vlasti na oktobarskim izborima prinuđena da bilo što dijeli. Koalicioni partneri su im takvi da će biti zadovoljni i mrvicama, ali sami fakat da ih traže kao svoje pravo, ne kao milostinju, za apsolutiste je teško podnošljiv.
Godinama je DPS s mukom trpio SDP, sad mora da trpi i manjinske stranke. Poraz Filipa Vujanovića pokazao im je, kao na dlanu, da je vrijeme kad su mogli sami, nepovratno isteklo. Prije ili kasnije, isteći će i ovo u kojem još mogu da zakrpe koaliciju.
Koliko će trajati, ozbiljno zavisi od opozicije. Član Predsjedništva Demokratskog fronta Goran Danilović podsjetio je da je Front nakon parlamentarnih izbora nudio Bošnjačkoj stranci, Liberalnoj partiji i manjinama najznačajnije i centralne uloge u Vladi i da je ta ponuda još na stolu. ,,Za razliku od DPS-a, nudili smo im najznačajnije i centralne uloge, istorijsku priliku da u ograničenom i prelaznom periodu Crnu Goru učinimo slobodnom i demokratskom zemljom, sa poštenim i slobodnim izborima. Vjerujem da je ponuda još na stolu, a to je istovremeno i ispit za njihovu političku odgovornost. Ne učine li ništa za ljude koji su ih glasali, budu li se samo žalili na nekorektnost DPS-a, biće bespoštedno kažnjeni na narednim izborima.”
Žurno su iz manjinskih partija odbili poziv DF-a. Već su počeli da razgovaraju sa DPS-om.
Iako milo zvuči, nuđenje boljih pozicija nego što ih nudi DPS, suštinski je pristajanje na logiku koju godinama primjenjuje vlast. Opozicione partije mogle bi da konačno razmisle zašto je manjinama i dalje, uprkos svemu, DPS bliži. I stvore plan kako da tu stvar promijene. Za početak, umjesto što potiho optužuju manjine kako su izabrale Filipa Vujanovića, da možda glasno zahvale brojnijim pripadnicima manjinskih naroda koji su neizlaskom na izbore značajno doprinijeli pobjedničkom rezultatu Miodraga Lekića.
Pretakanja na političkom nebu Crne Gore ovih dana dovode do raznih neobičnih situacija. Putniku namjerniku ne bi bilo nimalo lako da kod SDP-a i SNP-a razazna ko je tu vlast ko opozicija.
Da SNP već poodavno ne liči na sebe ocijenio je i dugogodišnji funkcioner te partije Dragan Koprivica objavljujući da pristupa Demokratskom frontu, odnosno njegovom dijelu koji predvodi Milan Knežević. Koprivica je kazao da SNP ima čestito članstvo, ali i veliki broj konformista u partijskom vrhu, koji ne žele promjene. ,,Želim naglasiti da sam, nakon pristupanja Kneževića Frontu, i dalje vjerovao da SNP ima svoju budućnost, ali njena serija pogrešnih, a bojim se, možda i namjernih odluka, kao i dalji konformizam, praktično pokazuju da su Knežević i funkcioneri koji su s njim pristupili Frontu, bili u pravu, to jest da su očuvali izvornu ideju SNP-a”.
Koprivica je dodao da je nakon izglasavanja zaključaka SNP-a i Demokratske partije socijalista o Kombinatu aluminijuma svakodnevno doživljavao gnjevne komentare birača. ,,Oni su i ljuti i zbunjeni, dok neki tvrde da im je, u stvari, sve jasno kuda ide SNP, što me i dodatno učvrstilo u namjeri o istupanju iz ove partije.”
Nakon KAP-a, konstruktivna saradnja, po svemu sudeći, odvija se između SNP-a i vlasti u radu na promjenama Ustava. Iako i dalje bojkotuje rad parlamenta, Demokratski front je objavio da neće odstupiti od zahtjeva da se ubuduće državni tužilac u parlamentu bira dvotrećinskom većinom. Pozitivna je na Ustavnom odboru rekla isto. DPS predlaže prostu većinu, a SNP uvođenje ,,deblokirajućeg mehanizma” pomoću kojeg bi vrhovni državni tužilac i sudije Ustavnog suda, ako u dva navrata ne obezbijede dvotrećinsku, mogli biti izabrani većinom od tri petine. Umjesto sa 54, sa 49 glasova poslanika.
,,Vjerujem da bismo kompletan posao mogli da završimo do kraja juna, a da bi se svi neophodni zakoni mogli donijeti u julu, kako bi od septembra imali u primjeni ta rješenja”, rekao je poslanik DPS-a Predrag Sekulić, uz napomenu da ,,država ne može biti blokirana ukoliko tom procesu ne prisustvuju predstavnici Demokratskog fronta”. Poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović primijetio je da su izmjene Ustava važne za otvaranje najbitnijih pregovaračkih poglavlja, ali da je od toga važniji kvalitet konačnog rješenja.
Prislanjanje uz DPS kratkoročno donosi sitne koristi, u srednjoročnim planovima donosi samo štetu. U toj računici vrijeme nikako nije zanemarljiv faktor. Svaki dan DPS-a na vlasti korak je dublje u blatu iz kojeg bi se jednom trebalo početi izvlačiti. Ako se ne potone.
Miloš BAKIĆ
Komentari
Izdvojeno
VLADA PREUZIMA PROFITABILNE PRIVATNE POSLOVE: Pare preče od zakona

Aktuelna nacionalizacija profitabilnih privatnih biznisa djeluje kao politički revanšizam ili alibi priča odlazeće Vlade. Mnogo je skupa. Nije se bez razloga država početkom mjeseca zadužila uz kamate koje su dvostruko veće od onih koje plaćaju uspješnije crnogorske firme u privatnom vlasništvu
Vlada Dritana Abazovića, koja će za koji dan proslaviti šest mjeseci trajanja u tehničkom mandatu, ima naum da nastavi ljetos proces ,,nacionalizacije” privatizovane imovine i preuzimanja profitabilnih poslova koji su se našli u privatnim rukama.
Počelo je preuzimanjem imovine Željezare od strane državne Elektroprivrede, pa se nastavilo jednako neobrazloženom kupovinom akcija Luke Bar. Uslijedila su, skoro pa nasilna, preuzimanja trajektnog prevoza na liniji Kamenari – Lepetani, Luka Budva i tivatskog pristanište Pine. Makar neke od tih priča epilog će dobiti na sudu. Nakon toga, predviđaju stručnjaci, uslijediće plaćanje odštete iz državnog budžeta.
,,Postoje kompanije koje su od vitalnog strateškog značaja za Crnu Goru. Država će ( u njima) imati mogućnost ekskluzivnog prava da za svoju kritičnu infrastrukturu bira partnera, uvodi partnera i pravi poslove”, pojasnio je Abazović u Vijestima najavljujući nove trendove. ,,Tajkunska politika mora da se završi. Nemamo ništa protiv privatnog sektora. Naprotiv, mi smo Vlada koja podržava sve privatne inicijative svih investitora koji hoće da rade fer”. Onda, shvatili smo, dolazi ali.
Tako dođemo u (ne)priliku da trajektima u Bokokotorskom zalivu upravlja JP Morsko dobro, državna kompanija koja nije bila registrovana za taj posao, pa nije imala trajekte, pa joj sada nedostaju posade, a karte za prevoz preko zaliva se još ne naplaćuju. To znači da država, uz neplanirane troškove, svakodnevno gubi PDV i koncesionu naknadu koju je dobijala od Pomorskog saobraćaja, dok se putnici prevoze na vlastiti rizik, bez obaveznog osiguranja i mogućnosti da nadoknade nastalu štetu. Koja na trajektu Vasilije nije bilo rijetka.
Slično je i sa kupovinom akcija Luke Bar. Država je do sada za taj posao izdvojila preko 10 miliona eura, akcija ponuđenih za otkup ima još pa će i troškovi rasti, a javnost još nije upoznata sa Vladinim motivima za ulazak u taj posao. U trenutku kada nedostaje novca za oživljavanje preduzeća koja su u državnom vlasništvu, ili bi to morala biti: Too Montenegro, Plantaže, bolnica u Meljinama… Ako već iz Vlade u taj posao nijesu ušli sa ciljem da namire pojedine manjinske akcionare Luke, odnosno, omoguće dobru zaradu onima koji su ljetos kupovali njene akcije i po cijeni tri puta manjoj od one koju je ponudila država.
Dosadašnje upravljanje Lukom i njena segmentacija se pokazala katastrofalnom, poručio je premijer. ,,Pretpostavljam da je razlog takvog odnosa to što je trebalo da služi kao i do prije godinu dana – isključivo za šverc i za neke nelegalne aktivnosti, a da sve ostalo što ona radi bude samo nekakva potpora da se potpuno ne ugasi”, precizirao je Abazović naglašavajući da je prava trgovačka luka u Crnoj Gori postala slijepo crijevo.
Preciznije bi, ipak, bilo reći da je Luka Bar svojevrsno pusto ostrvo pošto, bez saobraćajne infrastrukture koja je povezuje sa većim privrednim centrima u ovom dijelu Evrope, tereti u značajnijim količinama ne mogu ni u nju ni iz nje. Toga su svjesni i u odlazećoj Vladi. ,,Luka Bar sama po sebi ne znači ništa. Ona mora da ima povezanost željeznice i auto-puta”, zna Abazović.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
SLUČAJ MONTENEGRO PETROLA PRED USTAVNIM SUDOM: Zaštićeni uzurpatori

Osnovni sud u Podgorici preinačio je svoju prvobitnu odluku u slučaju Montenegro petrola, kada je toj kompaniji zabranjeno da preduzima sve radnje na uzurpiranom državnom zemljištu, i odredio privremenu mjeru, po kojoj može da nastavi sa proizvodnjom šljunka i betona. Na tu odluku žalbu je uložio Zaštitnik države, koji insistira da Ustavni sud što prije reaguje
Uz najviše državne zvaničnike 13. februara su srušeni nelegalni objekti za proizvodnju šljunka Montenegro petrola. Javno vidljivi početak borbe protiv, kako premijer Dritan Abazović kaže, građevinske mafije, ima svoju sudsku predistoriju koja trenutno čeka razrješenje pred Ustavnim sudom.
Naime, Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa Crne Gore podnio je ove sedmice Ustavnom sudu žalbu na odluku Vijeća Osnovnog suda u Podgorici, od 6. februara, u slučaju Montenegro petrola.
Sudska zavrzlama počinje kada je Osnovni sud u Pogorici, sudija Vesna Banjević, 21. decembra 2022, donijela rješenje kojim se određuje privremena mjera zabrane Montenegro petrolu da preuzima sve radnje na dvije državne katastarske parcele u Mahali. Državu je u sporu zastupao Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore, a Montenegro petrol advokat Nikola Martinović.
Sud je utvrdio da je država vlasnik spornih parcela, da to ne spori ni zastupnik Montenegro petrola, isto tako da tužena kompanija nije dostavila „dokaz da za državinu ima bilo kakvog pravnog osnova, a posebno ne zasnovanog na ugovoru o kupoprodaji ili (produženom) zakupu“.
U obrazloženju se navodi izvještaj Uprave za katastar i državnu imovinu o uzurpaciji na državnim parcelama na kojima s vrši iskop-eksploatacija. Montenegro petrol, dodaje se, nijednim navodom ne spori ovu činjenicu, osim uopštenih navoda da je svaki tužbeni zahtjev kojim bi se dokazalo njihovo nesavjesno ili nezakonito poslovanje lišen pravnog osnova.
Rješenje se poziva i na zaključke okruglog stola o regionalnom vodovodu koji je održan u oktobru, na kome su članovi državnih institucija, lokalnih samouprava, vodovodnih društava, stručne, akademske zajednice, nevladinih porganizacija, upozorili na alarmantno stanje vodoizvorišta Bolje sestre. „S tim u vezi, sud je posebno imao u vidu da su prema zaključcima sa tog događaja sve naučne analize pokazale da, pored evidentnih klimatskih promjena, direktan uticaj na trend pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre imaju radovi koji se izvode u koritu i na obalama rijeke Morače“. Citirana je i naučna studija Monitoring, kontrola i zaštita vodoizvorišta Bolje sestre koju je uradio Geoprojekt, u kojoj je zaključeno da je neophodno zaustaviti svaku eksploataciju pijeska i šljunka, kako u koritu rijeke Moraće, tako i u njenom priobalnom dijelu, kao i sve radove na regulaciji korita rijeke Morače…
U kontekstu toga sud je zabranio Montenegro petrolu da preduzima sve radnje na uzurpiranom državnom zemljištu. Privremena mjera je određena na teret i rizik države.
Nakon ove odluke sudiji Vesni Banjević, zamjenica imovinsko pravnih interesa Marija Božović, krajem januara piše i dostavlja joj dopunu dokumentacije. U njoj se navodi da je pred Specijalnim državnim tužilaštvom formiran predmet zbog aktivnosti Montenegro petrola, čijim radnjama se nanosi šteta državnoj imovini, vodoizvorištu Bolje sestre i životnoj sredini. Obavještava se sud da je zaštitnica, početkom januara, dobila dopis od Specijalnog tužilaštva za dostavljanje dokumantacije i obavještenja o novim saznanjima. Sud se obavještava i da je Agencija za zaštitu životne sredine pokrenula postupak procjene štete u životnoj sredini.
Nakon što se advokat Martinović žalio na rješenje sudije Banjević, Vijeće Osnovnog suda u Podgorici u sastavu – Branko Dujović, predsjednik vijeća i članovi Dijana Rovčanin i Radovan Vlaović, donosi rješenje kojim se preinačuje prvobitna odluka Osnovnog suda.
Vijeće ne spori da je „privremena mjera potrebna radi zaštite vodoizvorišta Bolje sestre, te sprječavanja eventualne situacije da Regionalni vodovod ili bilo koji drugi subjekat ne može da garantuje uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja u ljetnjoj sezoni, što bi uzrokovalo nastanak nenadoknadive štete“. Međutim, vijeću je zasmetala odluka o zabrani „svih radnji“, zato vijeće odeređuje privremenu mjeru zabrane radova na nasipanju i eksploataciji prirodnog materijala. „Dostavljeni dokazi, u ovoj fazi postupka, nijesu takvog dokaznog kvaliteta da upućuju na zaključak i da aktivnosti protivnika obezbjeđenja na proizvodnji betona i preradi šljunka (onog koji ne potiče sa predmetnih kat. parcela) direktno utiču na devastaciju izvorišta“.
Nakon ovakve odluke zamjenica Zaštitnika 13. februara piše Komisiji za pritužbe Sudskog savjeta Crne Gore. Navodi da preinačena privremena mjera omogućava Montenegro petrolu da nastavi sa protivpravnim aktivnostima kojima se nanosi šteta.
Zaštitnik postavlja pitanje kako su sudije mogle „omogućiti rad na proizvodnji betona i preradi šljunka a bili su upoznati da isti nemaju građevinsku i upotrebnu dozvolu, da isti nijesu upisani u list nepokretnosti, da nemaju ekološku saglasnost i da je ekološka inspekcija predala zahtjev Agenciji za zaštitu životne sredine za pokretanje postupka utvrđivanja štete u životnoj sredini, već se pozivaju na to da nema izričite konstatacije u zaključcima sa okruglog stola da rad postrojenja utiče na vodoizvorište“.
Naglašava se da su sudije „zaboravile“ da je svrha privremene mjere da se otkloni opasnost od štete a ne utvrđivanje štete.
„Ovakvim postupanjem vijeća narušava se vladavina prava i nanosi se šteta predlagaču obezbjeđenja (državi). Na osnovu navedenog postoji osnov sumnje u pristrasnost vijeća, usljed nedozvoljenih pritisaka pojedinih moćnika“, zaključuje se u obraćanju Zaštitnika Sudskom savjetu.
Zaštitnik se nije zaustavio na pritužbi Sudskom savjetu, već je početkom ove nedjelje uputio Ustavnu žalbu. U njoj se navodi da Osnovni sud nije bio nepristrasan već se direktno stavio na stranu Montenegro petrola.
„Vijeće je donijelo odluku da se u radnjama rada za proizvodnju šljunka i betona ne ugrožava vodoizvorište. S obzirom na ovakav stav vijeća, nije potrebno voditi parnični postupak“, navodi se u žalbi i dodaje da je vijeće direktno uzelo u svoje ruke odlučivanje o tužbenom zahtjevu što nikako nije smjelo.
O predmetu tužbenog zahtjeva odlučivaće se u parničnom postupku gdje će se izvesti svi potrebni dokazi, i vještačenje koje je predložio tužilac jer se tužbeni zahtjev može riješiti samo na osnovu stručnog znanja, navodi se u žalbi.
Napominje se da privremena mjera nije presuda već sredstvo obezbjeđenja, te da je za donošenje privremene mjere dovoljno da tužilac učini vjerovatnim svoje potraživanje i postojanje vjerovatne opasnosti.
„Suština ove ustavne žalbe što se vijeće koje ne posjeduje stručno zanje a nije sprovodilo vještačenje u postupku odlučivanja upustilo u utvrđivanju činjenica i osnovanosti tužbenog zahtjeva što nikako nije smjelo da učini“, zaključuje se u žalbi, uz napomenu da se u konkretnom slučaju radi o „nastanku nenadoknadive štete za sve građane Crne Gore i za ugled države. Naime, u 21. vijeku nedostatak vode turistima i građanima predstavlja kompromitaciju o kojoj će pričati međunarodna zajednica“.
Kako protiv odluke vijeća nije dozvoljena žalba, Zaštitnik insistira da Ustavni sud što prije uzme u razmatranje njegovu žalbu. U suprotnom Montenegro petrol bi, nakon tuženja, a na osnovu rješenja vijeća Osnovnog suda, kojim mu je dozvoljena proizvodnja šljunka i betona, mogao da tuži državu.
Ustavni sud je, za sada, urgentno rješavao žalbu Petra Lazovića i izborne nedoumice, a snadbijevanje Primorja vodom, kad dođe na red.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
NEZAŠTIĆENO PRAVOSUĐE: Bomba koja je eksplodirala

Sudovi i tužilaštva godinama traže sredstva za formiranje vlastite službe bezbjednosti, ali nijedna Vlada nije odobrila sredstva da se nešto učini u vezi sa bezbjednošću zaposlenih u pravosuđu
Bilo je skoro podne, minulog petka, kada je tridesetdevetogodišnji Podgoričanin Mladen Bulatović ušao u zgradu Osnovnog suda u Podgorici. Otvorio je prva staklena vrata suda, ali ne i druga koja vode do hola gdje se nalaze šalteri i sto za kojim obično sjede službenici Uprave policije. Bio je sam u hodniku između dva ulaza kada je aktivirao ručnu bombu. Od ekspolozije bombe Mladen Bulatović je poginuo. Još pet osoba, koje su se u tom trenutku nalazile u blizini je povrijeđeno.
Od svih lažnih dojava u posljednje vrijeme ova bomba je eksplodirala. Bez najave, i bez prijetnje. Usred bijela dana. Ovaj slučaj je ponovo pokrenuo pitanje bezbjednosti zaposlenih u sudovima i tužilaštvima, kroz čije prostorije mjesečno prođe stotine osoba osumnjičenih za najteža krivična djela. Sličan događaj ovom dogodio se prije više od dvije godine u zgradi Osnovnog tužilaštva na Cetinju, kada je stanovnik prijestonice takođe izvršio samoubistvo ručnom bombom. Niko drugi nije stradao u ovom slučaju.
U sudovima i tužilaštvima zabilježena su i ubistva. U novembru 2002. godine u hodniku Suda za prekršaje u Podgorici Rajko Stajović je usmrtio Miomira Ćetkovića iz Podgorice i teško ranio Smiljanu Jovićević. Tri godine kasnije u barskom Osnovnom sudu ubijena je sutkinja Milorija Pejović. Nju je usmrtio Baranin Batrić Đuković, a nakon toga je ranio advokata Đorđa Jankovića. Poslije ubistva Đuković je otrčao do kancelarije sudije Željka Šupljeglava, pištolj nije opalio, pa ga je izudarao po glavi.
Od 2015. godine zakon predviđa plan formiranja Službi obezbjeđenja sudova i tužilaštava, ali te službe unutar pravosuđa nikada nijesu zaživjele. Većinu sjedišta sudova i tužilaštava obezbjeđuju službenici Uprave policije, ali je to decenijama rađeno na neadekvatan način i bez dovoljno kadra i tehničkih sredstava – detektora metala, na loše uređenim pozicijama unutar sudova i tužilaštava. Uprava policije je još 2013. godine namjeravala da povuče policiju iz zgrada sudova i tužilaštava kada je došlo do izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, jer im to više nije bila izričita zakonska obaveza, nakon čega je Ministarstvo pravde imalo plan da angažuje privatne agencije za obezbjeđenje.
Do povlačenja policije iz pravosudnih institucija nikada nije došlo zbog prećutnih dogovora između tadašnjih čelnika policije i pravosuđa. Formiranje službi obezbjeđenja kočile su brojne vlade koje tokom određivanja novca za te budžetske jedinice nijesu od 2015. godine odobravale ništa za formiranje sudskih i tužilačkih straža. Inače, vladina Uredba o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje UP, predviđa da policija treba da obezbjeđuje samo objekte u kojima privatno ili službeno borave štićene ličnosti.
Sudski savjet kasnije i Tužilački savjet gotovo su svake godine, kako se vidi u izvještajima o radu, dostavljali predlog da im se odobri novac za formiranje službi za obazbjeđenje, ali to nijedna vlada nije učinila. Uprava policije, na osnovu vladine uredbe, godinama adekvatno prema planu obezbjeđenja, štiti samo sjedišta Vrhovnog, Višeg i Apelacionog suda u Podgorici, i zgradu u centru Podgorice u kojoj su smještene kancelarije Višeg državnog tužilaštva, SDT-a i vrhovnog državnog tužilaštva. U tim institucijama službenici UP koriste detektore i legitimišu svaku stranku.
Direktor UP Zoran Brđanin objašnjava da bi policajci pretresli Bulatovića koji je aktivirao bombu da je stigao do njih. Kaže da je u ovom slučaju upitno da li bi bilo dovoljno i da je postojala služba obezbjeđenja sa svim sredstvima i opremom, jer se sve desilo na samom ulazu, prije dolaska do mjesta kontrole na kojem se nalaze službenici policije.
Ministar pravde Marko Kovač kaže da je pojačano prisustvo policije u Osnovnom sudu u Podgorici, a i na ostalim mjestima „gdje je neophodno“. Ocjenjuje da je o prevenciji slučaja koji se dogodio prošle sedmice u Podgorici teško govoriti sa aspekta bezbjednosti koliko god da je bilo prisutno obezbjeđenje i kakve god mjere da su bile. Tvrdi da ova osoba tehnički nije ni ušla u zgradu da bi mogla biti kontrolisana.
Ministar Kovač je najavio da će Palata pravde biti građena u podgoričkom naselju Stari aerodrom. Rekao je da je predviđeno da ta zgrada bude izgrađena u naredne četiri godine.
„Plan je da se u roku od 30 dana urade određene procjene i da se obezbijedi adekvatan broj ljudi za tužilaštva i sudove kako bi se pokrile sve neuralgične tačke“, kaže Kovač
Predsjednica podgoričkog Osnovnog suda Željka Jovović smatra da je ono što se desilo ispred Osnovnog suda „poražavajuće za državu, društvo i sistem“. Kazala je da redovno sa predstavnicima vlasti razgovaraju o bezbjednosti sudija i zaposlenih u sudovima.
„Više puta smo tražili rendgen na vratima, povećanje prostornih kapaciteta, pisala sam zahtjeve i ja i moji prethodnici, imala sam mnogo sastanaka sa predstavnicima Uprave za imovinu i Glavnog grada. I uvijek je bio problem novčanih sredstava“, objašnjava Jovović.
Rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica tvrdi da u zgradi koju koristi Specijalno državno tužilaštvo, Više i Vrhovno državno tužilaštvo četiri godine ne radi rendgen aparat. Kaže da se aparat ne može popraviti, jer je riječ o starom dotrajalom modelu. Pojašnjava da policijsko obezbjeđenje kontroliše osobe koje ulaze u tu zgradu. Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju i još sedam tužilaštva, imaju bar po jednog policijskog službenika koji obezbjeđuje zgrade.
„Tužilaštva u Kotoru, Nikšiću, Kolašinu, Plavu i Pljevljima nemaju ni tog jednog policajca. Nema kontrole i bezbjednosti. Sa tim je upoznato Vrhovno državno tužilaštvo, Tužilački savjet…“, rekla je Medenica.
Vijeće za nacionalnu bezbjednost donijelo je na posljednjoj sjednici odluku da zaduži Upravu policije (UP) i Agenciju za nacionalnu bezbjednost (ANB) da u saradnji sa pravosudnim institucijama i radnom grupom za implementaciju zakona o sudovima i državnom tužilaštvu, nastave sa aktivnostima obezbjeđivanja pravosudnih institucija. To će, kako je saopšteno, sprovoditi uz „moguće izmjene radnih procesa, prilagođavanja načina rada i obima angažovanja policijskih službenika, u periodu preduzimanja srednjoročnih i dugoročnih aktivnosti i potpune implementacije odredbi koje se odnose na bezbjednost pravosudnih institucija“.
Direktor Uprave policije Zoran Brđanin posebno naglašva da je policija dovedena u situaciju da nekoliko godina obezbjeđuje uslove za bezbjedan rad u sudnicama, iako za to ne postoje zakonski uslovi.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS3 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO3 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom
-
Izdvojeno3 sedmice
OPET O POZAJMICI I SUMNJIČENJU MILOJKA SPAJIĆA: Agenda za izbore i posao za tužilaštvo