Povežite se sa nama

MONITORING

Bitka za Ranku

Objavljeno prije

na

carapic

Da li će Ranka Čarapić na mjestu Vrhovnog državnog tužioca zamijeniti Ranku Čarapić, još se ne zna. Ne zna se ni kojom vrstom većine će se o tome odlučivati. Ni kada. Ono što se, međutim, dobro zna jeste – zašto DPS želi njen reizbor. Zadužili su se. Obostrano. Zato se bije bitka za Ranku.

Naum Demokratske partije socijalista da za prvog čovjeka tužilaštva još jednom ustoliči lojalnu i dokazanu im vojnikinju, osim za sada još uzdržanog stava koalicionog partnera, remete – Brisel i opozicija. Uprkos tome Čarapićka se kandidovala, kandidovali je, pa, potom, Tužilački savjet jednoglasno prihvatio. Nakon što joj je pretposljednjeg dana maja i zvanično iscurio petogodišnji mandat, sada u svojstvu kandidata za istu funkciju, čeka.

To je već duže vrijeme poznata stvar – Evropa je ne želi ponovo na čelu tužilaštva. Razlog je, prije svega, afera Snimak. Sjetimo se: iz tužilaštva je tada saopšteno ,,da u izjavama aktera afere nema elemenata krivičnog djela”. Brisel je, uz to, jasno stavio do znanja hitnost usvajanja ustavnih reformi, najkasnije do jeseni, u sklopu kojih zvanična Crna Gora mora uvažiti sugestije Venecijanske komisije po kojima je za izbor VDT-a, za razliku od sada potrebne proste većine, neophodna – kvalifikovana.

Premijer Milo Đukanović i njegovi su primili narečeno k znanju, pa u Skupštini, posljednjeg dana maja, digli ruke za zaključke o izgrađivanju povjerenja u izborni proces. Među njima je, prvi na listi, taj da su poslanički klubovi u Skupštini Crne Gore, koji prihvataju zaključke, saglasni da će se i prije postupka izmjene Ustava, Vrhovni državni tužilac birati kvalifikovanom većinom, imajući u vidu preporuke Venecijanaca.

Uslijedila je medijska radoznalost: ,,Da li će Ranka Čarapić za reizbor u parlamentu imati podršku kvalifikovane (pominje se dvotrećinska) većine za koju su potrebni glasovi Krivokapićeve partije?” Ili: ,,Ko će glasati protiv?” Odgovor: čitava opozicija i, možda, SDP. Tamo, kao što znamo, caruje raznoglasje. Uglavnom Ranka, sada, čeka Ranka. Krivokapića. Da prelomi.

U cijeloj priči o kandidaturi Ranke Čarapić treba imati u vidu i ovo što je kazala zastupnica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić: ,,Njena kandidatura može biti politički trik vladajuće koalicije, od koga bi kasnije odustali da bi navodno izašli u susret opoziciji, a zauzvrat od opozicije bi zahtijevali da spusti ljestvicu u procesu ustavnih reformi.”

Činjenica da je Ranka Čarapić ponovo u igri, govori dovoljno za sebe: Đukanović ne želi da se igra sa – za njega, familiju, familiju, i DPS – egzistencijalno važnom pozicijom u mehanizmu vlasti. Jedno su ministri, direktori agencija i uprava, sekretari… Tužilac je druga priča: otvara vrata Spuža.

Zadužila je Ranka Čarapić DPS. Perfektno zna, obučila se, da zataškava njihove prljave poslove: Telekom, Zavala, Šarić, Kalić, Keljmendi, Listing, Snimak, Drago Đurović… Bez pomaka, osim nagore, u slučajevima ratnih zločina: Kaluđerski laz, Deportacije… Ništa od rješavanja 47 nerasvijetljenih ubistava među kojima i novinara Duška Jovanovića, inspektora Slavoljuba Šćekića, koja podrazumijevaju moćne nalogodavce. Tu su redovni napadi na novinare, uništavanje imovine…

Dok su pravosudne i policijske institucije regiona podizale optužnice, hapsile i plijenile imovinu teških kriminalaca sa direktnim poslovnim vezama u Crnoj Gori, bolje – sa imperijama u našoj državi, VDT je gledala širom zatvorenih očiju. Zna: ne valja se zamjerati njihovim političkim mentorima u vrhu vlasti.

Otišla je i korak dalje. Kazala je, pa će po tome ući u legendu borbe za organizovani kriminal: ,,Znate kako, kriminalci imaju svoj moral i oni to strašno znaju da cijene. Zato ja nikada nijesam imala problema, zato što nikada nikome nijesam stavila na teret ono za šta nijesam imala dokaze.” Poštovanje je obostrano.

Zamjerke na rad Ranke Čarapić imaju i koleginice iz sistema. Njenog. Tako smo, u posljednje vrijeme sve češće svjedoci brojnih nesuglasica i međusobnih optuživanja u ključnom pravosudnom trouglu – Ranka Čarapić, predsjednica vrhovnog suda Vesna Medenica, predsjednica Apelacionog suda Svetlana Vujanović. Ne tako davno, a to najbolje ilustruje očajnu koordinaciju u organima koji bi trebalo da se bave borbom protiv organizovanog kriminala, Ranka Čarapić je priznala da nije znala za Bijelu knjigu organizovanog kriminala, koja bilježi spisak ordinirajućih kriminalnih grupa u Crnoj Gori. Da stvar bude još gora: mnogi segmenti Bijele knjige bili su dostupni javnosti.

Rad Ranke Čarapić i njenu posvećenost borbi protiv kriminala dobro ilustruje i analiza koju su uradili u MANS-u. Rezultati istraživanja više od 300 prvostepenih presuda koju je uradila ta nevladina organizacija pokazuju da su mnogo veće šanse da šumari završe u zatvoru zbog korupcije nego javni funkcioneri! Uz to, krivična djela koja nijesu koruptivna čine 63 odsto zvanične statistike, čiji su podaci uljepšani i fiktivno povećani, piše u analizi.

Zadužio je i DPS nju. Dok je ona ispitivala ispravnost poslovanja crnogorskih preduzeća, njen suprug Budimir nerijetko je poslovao baš sa njima. Za Čarapića nema biznis barijera. Hoće ga poslovi sa državnim firmama. Nema veze što su pod istragama. Supruge.

U okviru istraživačkog projekta Pod lupom identifikovano da je firma Comexport, čiji je Čarapić stopostotni vlasnik, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik, u februaru 2008. godine, na tenderu za remont Termoelektrane Pljevlja raspisanom od strane EPCG dobila posao u vrijednosti od 59.955,48 eura. Nešto kasnije, kada mu je supruga napredovala u VDT-u, Comexport je dobio još dva tendera. Prvi, vrijedan 113.490,00 eura, drugi – 104,496,74 eura. U tom periodu, za vrijeme javnih nabavki, tužilaštvo je uveliko provjeravalo poslovne papire Elektroprivrede. Iako je, prema pisanju Vijesti, bilo dokaza o kriminalnim radnjama, Ranka Čarapić je presudila u korist EPCG. I, indirektno – bračnog druga.

Slično je bilo i u slučaju gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše sa kojim Ranka Čarapić ima odlične odnose. Osjetilo se to na sudbinama krivičnih prijava koje su završavale na njegovoj adresi. Listom su odbacivane.

Najeklatantniji primjer tiče se posla sa Carinama kada je Podgorica, kraće – Mugoša, toj firmi dodijelio 15.205 kvadrata gradskog građevinskog zemljišta za samo 2,5 miliona. Umjesto 13,5 miliona, koliko je pisalo u tenderskoj dokumentaciji. Čarapićka nije ništa preduzela. Onda je po privatnoj tužbi biznismena Veselina Šofranca Vrhovni sud poništio posao. Obrazloženje: ugovor ništavan, protivan propisima. Ni to nije bilo dovoljno Čarapićkoj, pa je i nakon svega toga odbacila krivičnu prijavu MANS-a protiv postupajućeg tužioca Saše Čađenovića, onog koji prethodno nije pronašao ništa sporno u Mugošinom ugovoru sa Carinama.

I u tom periodu Budimir Čarapić poslovao je sa firmom čije poslove sa Podgoricom je istraživala supruga. Pod lupom je ustanovio – Comexport je Carinama Čedomira Popovića nabavio opremu vrijednu od 23.453,87 eura.

Nije to sve. Miomir Mugoša je Čarapiću dodijelio tender i za nabavku opreme za u to vrijeme tek sagrađeni bazen Morača u Podgorici. Vrijednost nabavke – 115.308,00 eura. Pisali su mediji: ,,Da li je to bila najbolja ponuda Pod lupom nije moglo biti utvrđeno jer opštinska administracija odbija da dostavi tendersku dokumentaciju. Gradski administrator je zahtjev odbio, tvrdeći da je nenadležan i proslijedio ga Službi za zajedničke poslove Podgorice, koja ga ignoriše.”

Ima još: Comexport je i 2008. poslovao sa Mugošom. Tada je dobio tender za nabavku i montažu namještaja i opreme za Ustanovu za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci. Vrijednost: 95.399 eura.

Nakon muževljevih narečenih poslova sa Mugošom, u kancelariju tužioca dolazi vijest o napadu gradonačelnika na novinarsku ekipu Vijesti. Ranka Čarapić je svojski stala u odbranu svog političkog prijatelja, suprugovog poslovnog partnera. Iako je, pokazuje to snimak diktafona novinara Vijesti, gradonačelnik vrijeđao novinarsku ekipu, ošamario fotoreportera Borisa Pejovića, te su zajedno on i sin Miljan, koji je potegao i pištolj, nasrnuli na Mihaila Jovovića, probivši mu bubnu opnu.

Čarapićkino tužilaštvo nikada nije utvrdilo kome je pripadao pištolj (štoviše – vatreno oružje volšebno je nestalo iz procesa), već je junački podiglo optužnicu protiv – Jovovića. To je samo najočiglednija ilustracija modela po kojem funkcioniše crnogorsko pravosuđe, kao organ nekontrolisane moći: žrtve postaju napadači. I obrnuto.

Ranka Čarapić nije smatrala za shodno ni da procesuira prijavu bivšeg lidera SDP-a Žarka Rakčevića protiv gradonačelnika Podgorice. Koncem 2009. godine Rakčević je Ranki Čarapić dostavio papire o kriminalnim radnjama Miomira Mugoše u vezi sa nabavkom ljekova dok je Mugoša bio u fotelji ministra zdravlja. Čarapić je odbacila prijavu, a Rakčevića, saopštili su istraživači Pod lupom, nikada nije kontaktirala. Mugoša je pri srcu.

Pa da je ponovo ne kandiduju za VDT? Ranka – sigurica.

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo