MONITORING
Kud koji
Skupština Crne Gore jednoglasno je usvojila zaključke o izgradnji povjerenja u izborni proces. O, kako to gordo zvuči. Jednoglasno je usvojena i odluka o ,,otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o događajima koji se odnose na rad državnih organa povodom objavljivanja audio snimaka i transkripta sa sjednica organa i tijela Demokratske partije socijalista. Trud uložen u zatrpavanje riječi snimak rezultirao je time da je i predsjedniku parlamenta Ranku Krivokapiću bilo preteško da izgovori ime odluke.
Poslanici Demokratske partije socijalista uložili su silan napor da objasne kako je sa izborima i demokratijom ovdje sve u redu i kako je Snimak ,,iskonstruisan”. „Ovo je još jedan pokušaj kontinuiranog stvaranja nepovjerenja u državu Crnu Goru i njene institucije pokušaj urušavanja temelja pravne države, pokušaj stvaranja tenzija i usporavanja Crne Gore na njenom putu ka EU i pokušaj ključnih aktera ovoga scenarija zaustavljanja Crne Gore na putu ka NATO”, kazao je šef poslaničkog kluba DPS-a Milutin Simović. Poslije su glasali za. Više poslanika iz opozicije prenijelo je utisak da su predstavnici vladajuće partije za zaključke i formiranje anketnog odbora glasali zbog upozorenja iz međunarodne zajednice. Očigledno je, kažu, bilo da DPS nije smio da ne podrži zaključke.
Leks specijalis kojim je bilo predviđeno poništavanje izbora za predsjednika Crne Gore nije prošao. U glasanju protiv DPS-u se iz SDP-a pridružio Rifat Rastoder, Džavid Šabović glasao je za posebni zakon, ostali poslanici SDP-a, uključujući i Krivokapića, bili su uzdržani. U opoziciji kažu da su bili iznenađeni priklanjanjem Rastodera DPS-u, u DPS-u niko se nije čudio što se Šabović odlučio za verziju ,,glasah i dušu svoju spasih”. Upućeni tvrde da je Rastoder svoju odluku pravdao time da na plenumu nije mogao glasati drugačije nego na Odboru za politički sistem koji je odbio predloge opozicije. No, upućeni pominju i vraćanje ,,duga” koalicionim partnerima zbog vraćanja statusa opštine Petnjici.
Zanimljivosti ima i kod još jednog partnera vlasti. Za vrijeme rasprave o ,,istorijskim” zaključcima poslanici Bošnjačke stranke nijesu imali da kaži – ni slova. Nije ih bilo ni na glasanju. Sadašnji partijski kurs, kažu upućeni, ne sviđa se značajnom dijelu birača, pa su poslanici ostali – ni na mostu ni na brodu. Liše Sulja Mustafića koji je bio zauzet kovanjem bratstva sa Azerbejdžanom.
SDP, uprkos zvaničnoj uzdržanosti, do kraja nije odustao od tumačenja da bi leks specijalis značio početak nesmjenjivosti vlasti. Samo mu ime kaže da je riječ o posebnom zakonu koji se donosi u posebnim okolnostima. U našem slučaju okolnosti su takve da šef najjače partije u zemlji na partijskom sastanku objašnjava partijskim drugovima i državnim izvršiteljima kakvim manipulacijama bez prava glasa treba ostaviti 50 hiljada ljudi. I precizira kako izbjeći problem sa Evropom koja bi mogla reći ,,u re¬du ni¬je¬su re¬a¬go¬va¬li na vaš po¬ziv da mi¬je¬nja¬ju do¬ku¬men¬ta ali je sta¬ri¬je njiho¬vo bi¬rač¬ko pra-vo”.
Neki izuzetak je samo izuzetak, niti potvrđuje pravilo, niti uvodi novo. Na referendumu o obnovi crnogorske nezavisnosti bila je potrebna većina od 55 procenata. Ta cifra vjerovatno više nikad neće važiti za neki referendum u Crnoj Gori.
Monitorovi sagovornici ukazuju da Krivokapić važi za osobu koja raspolaže dobrim informacijama iz međunarodnih krugova i u tome vide moguće razloge njegovog promijenjenog odnosa prema opoziciji. Primijećeno je i da je SDP bez riječi pristao da radom anketnog odbora, koji će ispitivati Snimak, rukovodi Koča Pavlović, opozicioni poslanik, donedavno izrazito neomiljen u vrhu SDP-a.
Predsjednik Demokratskog fronta Miodrag Lekić redovno ukazuje na potencijale SDP-a: ,,Ako SDP, simbolički rečeno, prestane da ukršta vatru i vodu, i krene autonomnim, odvažnim, originalnim potezima koji bi mogli imati dalekosežne, pa i istorijske dimenzije demokratsko vrijednosnog zaokreta u Crnoj Gori, u Frontu će imati partnera za ozbiljan dijalog i saradnju”.
Ne može se, naravno, tvrditi da neko zna kuda ide SDP. Njihovo lelujanje toliko je da je istini vjerovatno najbliži zaključak da ne znaju ni oni sami. Prema saznanjima Monitora, predsjednik SDP-a je sa opozicionim predstavnicima usaglasio stav da državnog tužioca ne treba birati dvotrećinskom većinom jer bi takvo rješenje moglo dobro doći DPS-u, da blokira izbor nepoželjnog tužioca.
Gotovo istovremeno, iz SDP-a su stizale vijesti da je dvotrećinska većina jedino pravo rješenje za izbor državnog tužioca, kao i da ,,ako nema boljeg rješenja” bivša državna tužiteljka Ranka Čarapić i nije tako loša. Raznoglasje u izjavama visokih SDP funkcionera od Rifata Rastodera do Borislava Banovića dovršio je potpredsjednik partije Vujica Lazović ocjenom da Ranka Čarapić ponovo treba da bude izabrana i dodatkom da ne vidi razloga da bude drugačije. Lazovićev problem sa vidom mogao bi se, uz malo zle volje, objasniti činjenicom da je on, formacijski, najistureniji predstavnik SDP-a u procesu privatizacije. U kojem bi za državnog tužioca koji nije Ranka Čarapić, niti stvoren po njenom liku, imao posla preko glave.
Lazović se izjasnio i o odnosima u vladajućoj koaliciji. ,,Ne tučemo se, nema fizičkih obračuna. Treba izaći iz klišea da svi, pa čak i unutar jedne partije, moramo isto misliti, isto raditi, isto glasati” Malo bi se ko potresao i kad bi se bili, ali, zna Lazović, stvar je u drugome. Kud je namjerio SDP važno je pitanje za Crnu Goru, možda ne toliko zbog smjera u kojem će ići, ali svakako zbog brzine kojom stvari mogu početi da se kreću. Napuštanjem DPS –a , SDP bi omogućio da se u Crnoj Gori bez lomova konstruiše prelazna vlada, koja bi mogla početi sa stvaranjem uslova da ova zemlja izađe iz okova stvarnosti koju opsuje Snimak.
Skraćeno: u svakom koraku SDP-a vidi se da u toj partiji znaju da DPS pada, ali ne znaju kad će. U zavisnosti od te procjene, svako za sebe u vrhovima SDP-a pokušava da pronađe svoje mjesto. Treba znati: saradnja sa opozicijom za njih ne znači silazak sa vlasti. Ne bi ništa izgubili, naprotiv, nezasluženo bi dobili. Zdrav razum govori da neprihvatanje takvog rješenja može biti znak da poneko iz SDP-a nije za DPS koalicioni partner nego neka vrsta taoca. I tu treba tražiti motive zašto visoki funkcioneri SDP-a glasaju za nesmjenjivost DPS vlasti, uprkos činjenici da time direktno rade protiv budućnosti vlastite partije. I Crne Gore, dakako.
Koloritni su koalicioni odnosi. Iz Rožaja je nedavno stigla vijest da se članovi DPS-a bune da su obespravljeni jer koncesije za šume dobijaju samo članovi SDP-a. Eto, de.
U koalicionoj igranci, ne tako daleko je i suočavanje sa onim što misle birači SDP-a. Neće biti da su tek onako ostali pod jorganom kad je trebalo glasati za Filipa Vujanovića, a da su bez Ranke Čarapić – ko bez ruke. Desne.
,,Država mora jasno da pokaže da je snažnija od samovolje onih koji su nagomilali bogatstvo i onih koji smatraju da je njihova volja jača od snage Ustava i zakona”, ocijenio je ovih dana predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić. Samo fali da njegova partija konačno odluči da se u skladu sa tim vlada.
Klackalica je takva sprava – to što ide gore dolje ne znači da se kreće. Partner vas može izvjesno vrijeme držati u vazduhu, ali niko se ne može zauvijek klackati. Ili padneš ili odšetaš.
Miloš BAKIĆ
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”
Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija
Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.
DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića
Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran
Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.
ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini
Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.
MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna
Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube
-
Izdvojeno3 sedmiceANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmicePRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS2 sedmiceULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
FOKUS4 sedmiceĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
DRUŠTVO4 sedmice18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmiceBETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmicaPRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
INTERVJU2 danaEDIN OMERČIĆ, ISTORIČAR, INSTITUT ZA ISTORIJU SARAJEVSKOG UNIVERZITETA: Politički je mit da je SDA bio jedini organizator otpora