Povežite se sa nama

MONITORING

Kud koji

Objavljeno prije

na

Skupština Crne Gore jednoglasno je usvojila zaključke o izgradnji povjerenja u izborni proces. O, kako to gordo zvuči. Jednoglasno je usvojena i odluka o ,,otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o događajima koji se odnose na rad državnih organa povodom objavljivanja audio snimaka i transkripta sa sjednica organa i tijela Demokratske partije socijalista. Trud uložen u zatrpavanje riječi snimak rezultirao je time da je i predsjedniku parlamenta Ranku Krivokapiću bilo preteško da izgovori ime odluke.

Poslanici Demokratske partije socijalista uložili su silan napor da objasne kako je sa izborima i demokratijom ovdje sve u redu i kako je Snimak ,,iskonstruisan”. „Ovo je još jedan pokušaj kontinuiranog stvaranja nepovjerenja u državu Crnu Goru i njene institucije pokušaj urušavanja temelja pravne države, pokušaj stvaranja tenzija i usporavanja Crne Gore na njenom putu ka EU i pokušaj ključnih aktera ovoga scenarija zaustavljanja Crne Gore na putu ka NATO”, kazao je šef poslaničkog kluba DPS-a Milutin Simović. Poslije su glasali za. Više poslanika iz opozicije prenijelo je utisak da su predstavnici vladajuće partije za zaključke i formiranje anketnog odbora glasali zbog upozorenja iz međunarodne zajednice. Očigledno je, kažu, bilo da DPS nije smio da ne podrži zaključke.

Leks specijalis kojim je bilo predviđeno poništavanje izbora za predsjednika Crne Gore nije prošao. U glasanju protiv DPS-u se iz SDP-a pridružio Rifat Rastoder, Džavid Šabović glasao je za posebni zakon, ostali poslanici SDP-a, uključujući i Krivokapića, bili su uzdržani. U opoziciji kažu da su bili iznenađeni priklanjanjem Rastodera DPS-u, u DPS-u niko se nije čudio što se Šabović odlučio za verziju ,,glasah i dušu svoju spasih”. Upućeni tvrde da je Rastoder svoju odluku pravdao time da na plenumu nije mogao glasati drugačije nego na Odboru za politički sistem koji je odbio predloge opozicije. No, upućeni pominju i vraćanje ,,duga” koalicionim partnerima zbog vraćanja statusa opštine Petnjici.

Zanimljivosti ima i kod još jednog partnera vlasti. Za vrijeme rasprave o ,,istorijskim” zaključcima poslanici Bošnjačke stranke nijesu imali da kaži – ni slova. Nije ih bilo ni na glasanju. Sadašnji partijski kurs, kažu upućeni, ne sviđa se značajnom dijelu birača, pa su poslanici ostali – ni na mostu ni na brodu. Liše Sulja Mustafića koji je bio zauzet kovanjem bratstva sa Azerbejdžanom.

SDP, uprkos zvaničnoj uzdržanosti, do kraja nije odustao od tumačenja da bi leks specijalis značio početak nesmjenjivosti vlasti. Samo mu ime kaže da je riječ o posebnom zakonu koji se donosi u posebnim okolnostima. U našem slučaju okolnosti su takve da šef najjače partije u zemlji na partijskom sastanku objašnjava partijskim drugovima i državnim izvršiteljima kakvim manipulacijama bez prava glasa treba ostaviti 50 hiljada ljudi. I precizira kako izbjeći problem sa Evropom koja bi mogla reći ,,u re¬du ni¬je¬su re¬a¬go¬va¬li na vaš po¬ziv da mi¬je¬nja¬ju do¬ku¬men¬ta ali je sta¬ri¬je njiho¬vo bi¬rač¬ko pra-vo”.

Neki izuzetak je samo izuzetak, niti potvrđuje pravilo, niti uvodi novo. Na referendumu o obnovi crnogorske nezavisnosti bila je potrebna većina od 55 procenata. Ta cifra vjerovatno više nikad neće važiti za neki referendum u Crnoj Gori.

Monitorovi sagovornici ukazuju da Krivokapić važi za osobu koja raspolaže dobrim informacijama iz međunarodnih krugova i u tome vide moguće razloge njegovog promijenjenog odnosa prema opoziciji. Primijećeno je i da je SDP bez riječi pristao da radom anketnog odbora, koji će ispitivati Snimak, rukovodi Koča Pavlović, opozicioni poslanik, donedavno izrazito neomiljen u vrhu SDP-a.

Predsjednik Demokratskog fronta Miodrag Lekić redovno ukazuje na potencijale SDP-a: ,,Ako SDP, simbolički rečeno, prestane da ukršta vatru i vodu, i krene autonomnim, odvažnim, originalnim potezima koji bi mogli imati dalekosežne, pa i istorijske dimenzije demokratsko vrijednosnog zaokreta u Crnoj Gori, u Frontu će imati partnera za ozbiljan dijalog i saradnju”.

Ne može se, naravno, tvrditi da neko zna kuda ide SDP. Njihovo lelujanje toliko je da je istini vjerovatno najbliži zaključak da ne znaju ni oni sami. Prema saznanjima Monitora, predsjednik SDP-a je sa opozicionim predstavnicima usaglasio stav da državnog tužioca ne treba birati dvotrećinskom većinom jer bi takvo rješenje moglo dobro doći DPS-u, da blokira izbor nepoželjnog tužioca.

Gotovo istovremeno, iz SDP-a su stizale vijesti da je dvotrećinska većina jedino pravo rješenje za izbor državnog tužioca, kao i da ,,ako nema boljeg rješenja” bivša državna tužiteljka Ranka Čarapić i nije tako loša. Raznoglasje u izjavama visokih SDP funkcionera od Rifata Rastodera do Borislava Banovića dovršio je potpredsjednik partije Vujica Lazović ocjenom da Ranka Čarapić ponovo treba da bude izabrana i dodatkom da ne vidi razloga da bude drugačije. Lazovićev problem sa vidom mogao bi se, uz malo zle volje, objasniti činjenicom da je on, formacijski, najistureniji predstavnik SDP-a u procesu privatizacije. U kojem bi za državnog tužioca koji nije Ranka Čarapić, niti stvoren po njenom liku, imao posla preko glave.

Lazović se izjasnio i o odnosima u vladajućoj koaliciji. ,,Ne tučemo se, nema fizičkih obračuna. Treba izaći iz klišea da svi, pa čak i unutar jedne partije, moramo isto misliti, isto raditi, isto glasati” Malo bi se ko potresao i kad bi se bili, ali, zna Lazović, stvar je u drugome. Kud je namjerio SDP važno je pitanje za Crnu Goru, možda ne toliko zbog smjera u kojem će ići, ali svakako zbog brzine kojom stvari mogu početi da se kreću. Napuštanjem DPS –a , SDP bi omogućio da se u Crnoj Gori bez lomova konstruiše prelazna vlada, koja bi mogla početi sa stvaranjem uslova da ova zemlja izađe iz okova stvarnosti koju opsuje Snimak.

Skraćeno: u svakom koraku SDP-a vidi se da u toj partiji znaju da DPS pada, ali ne znaju kad će. U zavisnosti od te procjene, svako za sebe u vrhovima SDP-a pokušava da pronađe svoje mjesto. Treba znati: saradnja sa opozicijom za njih ne znači silazak sa vlasti. Ne bi ništa izgubili, naprotiv, nezasluženo bi dobili. Zdrav razum govori da neprihvatanje takvog rješenja može biti znak da poneko iz SDP-a nije za DPS koalicioni partner nego neka vrsta taoca. I tu treba tražiti motive zašto visoki funkcioneri SDP-a glasaju za nesmjenjivost DPS vlasti, uprkos činjenici da time direktno rade protiv budućnosti vlastite partije. I Crne Gore, dakako.

Koloritni su koalicioni odnosi. Iz Rožaja je nedavno stigla vijest da se članovi DPS-a bune da su obespravljeni jer koncesije za šume dobijaju samo članovi SDP-a. Eto, de.

U koalicionoj igranci, ne tako daleko je i suočavanje sa onim što misle birači SDP-a. Neće biti da su tek onako ostali pod jorganom kad je trebalo glasati za Filipa Vujanovića, a da su bez Ranke Čarapić – ko bez ruke. Desne.

,,Država mora jasno da pokaže da je snažnija od samovolje onih koji su nagomilali bogatstvo i onih koji smatraju da je njihova volja jača od snage Ustava i zakona”, ocijenio je ovih dana predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić. Samo fali da njegova partija konačno odluči da se u skladu sa tim vlada.

Klackalica je takva sprava – to što ide gore dolje ne znači da se kreće. Partner vas može izvjesno vrijeme držati u vazduhu, ali niko se ne može zauvijek klackati. Ili padneš ili odšetaš.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo