Povežite se sa nama

MONITORING

PREDATE IZBORNE LISTE: Sva čuda Crne Gore

Objavljeno prije

na

Na izborima 16. oktobra na gasačkim listićima biće imena 17 izbornih lista. Četiri više nego prije četiri godine. Raspad vladajuće koalicije, dijeljenje nekoliko važnih partija, kao i sklapanje novih, koalicija predstojeće izbore čini naizgled neizvjesnima. Sudeći po većini izbornih lista, međutim, u parlamentu bismo lako mogli gledati veliki broj lica koja gledamo godinama. Pitanje je samo u kojoj razmjeri.

Demokratska partija socijalista ide samostalno, osim što je inkorporirala dva predstavnika Liberalne partije. Hvalili su se kako im imaju 60 odsto novih lica, ali su njima uglavnom ukrasili donji dio liste. Prvih deset su: Milo Đukanović, Duško Marković, Milutin Simović, Daliborka Pejović, Mevludin Nuhodžić, Tarzan Milošević, Branimir Gvozdenović, Zorica Kovačević, Miodrag Bobo Radunović, Vladan Vučelić.

Budući da je pojavljivanje sportista na izbornim listama vlasti već uobičajeno, nova poslastica za čaršiju bio je transfer Andrije Nikolića sa mjesta novinara Javnog sevisa RTCG na 17. mjesto poslaničke liste vladajuće partije. Pravo je. Em mu je tu mjesto, em je zaslužio.

Dok je tokom prošlih, pa i pretprošlih izbora, vladajuća partija prilično opušteno priređivala tek po jednu izbornu konvenciju za svaki region Crne Gore – najčešće u Baru, Bijelom Polju i Podgorici – ove godine ponovo su krenuli od grada do grada.

DPS još jednom pokušava da ubijedi građane kako je baš sad ,,odsudna bitka”. Sve nam je nadomak, samo da se ,,još ovaj put” zaokruži pravi broj.

I dok je, normalno, najvidljiviji Milo Đukanović, najglasniji je zamjenik predsjednika DPS-a Duško Marković. Svuda ga ima, glavna mu je meta Demokratski front. Optužuje ih da podrivaju državu, ugrožavaju integracije, izazivaju krizu i podsjeća da su ugrožavali bezbjednost, javni red i mir. Svu tu dramu redovno začini pitanjem – odakle Frontu pare? Nije da ne zna, duge uši ne nestaju tako lako, samo neće da kaže.

Naravno, DPS puca i raznim partijskim saopštenjima, ali to stvarno malo ko više čita. Iako je šteta ne registrovati, recimo, njihovo pitanje liderima Fronta – đe su im Armani trenerke u kojima su logorovali pod šatorima pred Skupštinom i đe s familijama ljetuju.

Na listi Demokratskog fronta nema iznenađenja. Na čelu je Andrija Mandić, drugi je Nebojša Medojević, treći Milan Knežević, slijede: Ljiljana Đurašković, Janko Vučinić, Branko Radulović, Predrag Bulatović, Branka Bošnjak, Strahinja Bulajić, Slaven Radunović, Milutin Đukanović, Vera Bulatović, Koča Pavlović… Zna se da nije bilo lako usaglasiti listu poštujući velike i male konstituente, pa one koji su se pridružili, pa ljude koji su važni u pojedinim opštinama…

I oni obilaze Crnu Goru; za 27. septembar najavili su skup u Podgorici na kom će obilježiti godišnjicu početka prošlogodišnjih protesta. DF ima veoma intenzivnu kampanju – prije svega na internetu, ali imaju i veliki broj spotova i bilborda. Na Facebooku, na primjer, u nastavcima objavljuju primjere Đukanovićevih privatizacija. Mitske razmjere dobija priča da li im kampanju radi neko ko je bio angažovan i za kampanju sestre Taksina Šinavatre. Za kojega ne bismo ni čuli da ga DPS nije učinio građaninom Crne Gore.

Iako lider DPS-a dojučerašnje koalicione partnere iz SDP-a naziva ,,krpeljima”, Front dobija najviše kritika kako vodi ,,negativnu” kampanju. Do sada se nijesu osvrtali. Prema nekim izvorima, međutim, u nastavku će ima kampanja biti nešto umjerenija. Oštre riječi za ostatak opozicije za nijansu su ublažili, ali su i dalje, nakon što Duško Marković pohvali Vladu izbornog povjerenja više nego spremni da to proglase jasnim signalom ,,ko su stranke na koje DPS računa”.

Velika koalicija Ključ – Demos, SNP, URA – Najbolje za Crnu Goru

takođe je predala očekivanu izbornu listu. Prvi na listi Ključa je Miodrag Lekić, drugi Srđan Milić, treći Žarko Rakčević. Iza lidera su Anka Vukićević, Aleksandar Damjanović, Goran Danilović, Danijela Pavićević, Dritan Abazović… Po koalicionom sporazumu, među projektovanih 21 poslanika Demosu će pripasti devet, SNP-u sedam, a partiji URA Žarka Rakčevića pet.

,,Ovdje vidite spoj i sjevera i juga, i Crnogoraca i Srba i Bošnjaka. Sve nas spaja ljubav prema Crnoj Gori. Ovaj program i ovi ljudi su najbolje za Crnu Goru”, kazao je Rakčević. On je rekao da Ključ neće u koaliciju sa DPS-om.

Ni SDP, kaže lider te partije Ranko Krivokapić. Na listi ,,SDP – Ranko Krivokapić – Država svima” iza Krivokapića su: Raško Konjević, Džavid Šabović, Draginja Vuksanović, Almir Rebronja, Mirel Radić-Ljubisavljević, Bojan Zeković, Tufik Bojadžić, Željko Nikolić, Izet Bralić. Dugogodišnji poslanik SDP-a Rifat Rastoder zauzeo je simbolično 81. mjesto.

„Da državu vratimo svima, da prekinemo poharu, i okupimo sve stručno i vrijedno u Crnoj Gori kako bi je obnovili i razvijali”, rekao je Krivokapić nakon predaje izborne liste.

Na listi ,,Mr Aleksa Bečić – Demokrate – Pobjede, a ne podjele”, osim nosioca i druge na listi Zdenke Popović, gotovo da nema javnosti poznatih imena. Politički veterani Velizar Kaluđerović i Neven Gošović su na posljednja dva mjesta. Moguće da su poželjeli penziju, ali parlament će ostati bez dvojice poslanika za koje ste mogli biti sigurni da su pročitali zakone o kojima govore i da barataju preciznim brojkama.

Demokrate se drže obećanja da neće govoriti loše o opozicionim kolegama. Bečić tvrdi da ,,Đukanoviću pomoći nema, ali Crnoj Gori ima.”

Socijaldemokrate Crne Gore – Ivan Brajović – Dosljedno, zovu se

SDP-ovci koje je Krivokapiću lani preuzeo Đukanović. Ivan Brajović, Vujica Lazović, Damir Šehović, Mubera Kurpejović, Mićo Orlandić, Đorđe Suhih…

Brinu da se Crna Gora ne vrati u prošlost. Nepodijeljeno je mišljenje kako, prije svega, treba da brinu o cenzusu.

Više izvora tvrdi da se na ovim izborima očekuje izlaznost od preko 70 odsto, što cenzus penje na, za domaće prilike, ogroman broj od oko 11 hiljada glasova.

Istu muku će, sva je prilika mučiti i ,,Pozitivna Crna Gora – Darko Pajović – Jer volim Crnu Goru”. Na vrhu te liste, su pored Pajovića, Azra Jasavić, Ranko Đonović, Goran Tuponja, Radomir Novaković Cakan. Nadasve je bila glupa ideja da nekadašnje liberale pridobiju predstavljanjem Ranka Đonovića kao čelnika LSCG. Ko god pamti tu partiju, pamti i Đonovićevo mjesto u njoj.

,,Između ruske opozicije, biramo vlastitu zemlju. Između medijskih tajkuna i države, biramo državu. Ako smo zato izdajnici, neka smo! Moramo sačuvati Crnu Goru”, grmi Darko Pajović. Ne snebiva se, kao neki, da junački kaže ko finansira DF: ,,To su ruske pare i njima žele da ruše Crnu Goru. Mi smo goloruki i odbranićemo je”. Zamislite: novi ruski tenk Armata, a pred njim goloruki Darko koji voli Crnu Goru. Za plakati. Od tuge ili od smijeha, zavisi od raspoloženja.

Listu ,,Bošnjačka stranka – Rafet Husović – Naša snaga”, predvodiće Ervin Ibrahimović. Slijede Nedžad Drešević, Rešad Sijarić, Kenan Strujić, Orhan Šahmanović…

Predsjednik BS Rafet Husović je kazao da očekuju bolji rezultat nego 2012. godine. ,,Ako budemo napravili rast od samo pet posto, imaćemo sigurno četvrti mandat”.

Za glasove Bošnjaka boriće se i Bošnjačka demokratska zajednica u Crnoj Gori. Listu predvodi predsjednik Hazbija Kalač, a slijede Almir Muratović, Arben Jakupi, Arnela Franca, Samir Guberinić, Maksud Mahmutović.

Albanska koalicija Sa jednim ciljem naziv je liste sa kojoj će na predstojećim izborima nastupiti Demokratska partija, Građanska inicijativa, Demokratski savez u Crnoj Gori i Građanski pokret Perspektiva. Na čelu ove liste je bivši ministar i gradonačelnik Ulcinja Gzim Hajdinaga, na drugom mjestu je lider DP Fatmir Đeka, dok će se na trećoj poziciji nalaziti Vaselj Siništaj iz GI.

Albanci odlučni FORCA-DUA-AA lista je koju predvodi funkcioner Force Genci Nimanbegu, drugi je lider DUA Mehmed Zenka, dok se na trećoj poziciji nalazi predstavnik AA Nik Đeljošaj.

Listu Albanski demokratski savez formirali su predsjednik Odbora Demokratskog saveza u Malesiji Nikola Camaj i lider Centralne albanske partije za integracije iz Ulcinja dr Isat Jakupi.

Novi nosilac liste Hrvatska građanska inicijativa – HGI od srca je Adrijan Vuksanović.

Dvojica ljekara iz Berana imaju svoje liste: prof. dr Milovan Živković predvodi Srpsku listu, dr Smajo Šabotić je na čelu Stranke penzionera, invalida i socijalne pravde Crne Gore „Za bolji standard penzionera i razvoj sjevera Crne Gore”.

Na izborima će učestvovati i Stranka srpskih radikala – Crnu Goru u sigurne ruke.

Nosilac liste Alternativa Crna Gora biće Vesko Pejak. To je jedina lista kojoj je Državna izborna komisija našla zamjerke; čeka se da ih poprave. Za ostale je DIK rekao da nema kapaciteta za kontrolu.

S vremena na vrijeme vlast prospe priču kako nije istina da ljudi u Crnoj Gori nemaju povjerenja u izborni proces što, je li, dokazuje visoka izlaznost. Ogromna je to laž. Visoka izlaznost, svaki put iznova je poštovanja vrijedan, pokušaj građana Crne Gore da se izbore protiv DPS-ove baze sigurnih glasova. Tako je i uoči ovih izbora, iz dan u dan, sve više onih koji, iako su se zaklinjali da im je od svega muka i da više nikad neće na izbore, razmatraju izborne saveze i liste. Uz malo dobre volje, može se to nazvati nadom.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo