Povežite se sa nama

MONITORING

PREDATE IZBORNE LISTE: Sva čuda Crne Gore

Objavljeno prije

na

Na izborima 16. oktobra na gasačkim listićima biće imena 17 izbornih lista. Četiri više nego prije četiri godine. Raspad vladajuće koalicije, dijeljenje nekoliko važnih partija, kao i sklapanje novih, koalicija predstojeće izbore čini naizgled neizvjesnima. Sudeći po većini izbornih lista, međutim, u parlamentu bismo lako mogli gledati veliki broj lica koja gledamo godinama. Pitanje je samo u kojoj razmjeri.

Demokratska partija socijalista ide samostalno, osim što je inkorporirala dva predstavnika Liberalne partije. Hvalili su se kako im imaju 60 odsto novih lica, ali su njima uglavnom ukrasili donji dio liste. Prvih deset su: Milo Đukanović, Duško Marković, Milutin Simović, Daliborka Pejović, Mevludin Nuhodžić, Tarzan Milošević, Branimir Gvozdenović, Zorica Kovačević, Miodrag Bobo Radunović, Vladan Vučelić.

Budući da je pojavljivanje sportista na izbornim listama vlasti već uobičajeno, nova poslastica za čaršiju bio je transfer Andrije Nikolića sa mjesta novinara Javnog sevisa RTCG na 17. mjesto poslaničke liste vladajuće partije. Pravo je. Em mu je tu mjesto, em je zaslužio.

Dok je tokom prošlih, pa i pretprošlih izbora, vladajuća partija prilično opušteno priređivala tek po jednu izbornu konvenciju za svaki region Crne Gore – najčešće u Baru, Bijelom Polju i Podgorici – ove godine ponovo su krenuli od grada do grada.

DPS još jednom pokušava da ubijedi građane kako je baš sad ,,odsudna bitka”. Sve nam je nadomak, samo da se ,,još ovaj put” zaokruži pravi broj.

I dok je, normalno, najvidljiviji Milo Đukanović, najglasniji je zamjenik predsjednika DPS-a Duško Marković. Svuda ga ima, glavna mu je meta Demokratski front. Optužuje ih da podrivaju državu, ugrožavaju integracije, izazivaju krizu i podsjeća da su ugrožavali bezbjednost, javni red i mir. Svu tu dramu redovno začini pitanjem – odakle Frontu pare? Nije da ne zna, duge uši ne nestaju tako lako, samo neće da kaže.

Naravno, DPS puca i raznim partijskim saopštenjima, ali to stvarno malo ko više čita. Iako je šteta ne registrovati, recimo, njihovo pitanje liderima Fronta – đe su im Armani trenerke u kojima su logorovali pod šatorima pred Skupštinom i đe s familijama ljetuju.

Na listi Demokratskog fronta nema iznenađenja. Na čelu je Andrija Mandić, drugi je Nebojša Medojević, treći Milan Knežević, slijede: Ljiljana Đurašković, Janko Vučinić, Branko Radulović, Predrag Bulatović, Branka Bošnjak, Strahinja Bulajić, Slaven Radunović, Milutin Đukanović, Vera Bulatović, Koča Pavlović… Zna se da nije bilo lako usaglasiti listu poštujući velike i male konstituente, pa one koji su se pridružili, pa ljude koji su važni u pojedinim opštinama…

I oni obilaze Crnu Goru; za 27. septembar najavili su skup u Podgorici na kom će obilježiti godišnjicu početka prošlogodišnjih protesta. DF ima veoma intenzivnu kampanju – prije svega na internetu, ali imaju i veliki broj spotova i bilborda. Na Facebooku, na primjer, u nastavcima objavljuju primjere Đukanovićevih privatizacija. Mitske razmjere dobija priča da li im kampanju radi neko ko je bio angažovan i za kampanju sestre Taksina Šinavatre. Za kojega ne bismo ni čuli da ga DPS nije učinio građaninom Crne Gore.

Iako lider DPS-a dojučerašnje koalicione partnere iz SDP-a naziva ,,krpeljima”, Front dobija najviše kritika kako vodi ,,negativnu” kampanju. Do sada se nijesu osvrtali. Prema nekim izvorima, međutim, u nastavku će ima kampanja biti nešto umjerenija. Oštre riječi za ostatak opozicije za nijansu su ublažili, ali su i dalje, nakon što Duško Marković pohvali Vladu izbornog povjerenja više nego spremni da to proglase jasnim signalom ,,ko su stranke na koje DPS računa”.

Velika koalicija Ključ – Demos, SNP, URA – Najbolje za Crnu Goru

takođe je predala očekivanu izbornu listu. Prvi na listi Ključa je Miodrag Lekić, drugi Srđan Milić, treći Žarko Rakčević. Iza lidera su Anka Vukićević, Aleksandar Damjanović, Goran Danilović, Danijela Pavićević, Dritan Abazović… Po koalicionom sporazumu, među projektovanih 21 poslanika Demosu će pripasti devet, SNP-u sedam, a partiji URA Žarka Rakčevića pet.

,,Ovdje vidite spoj i sjevera i juga, i Crnogoraca i Srba i Bošnjaka. Sve nas spaja ljubav prema Crnoj Gori. Ovaj program i ovi ljudi su najbolje za Crnu Goru”, kazao je Rakčević. On je rekao da Ključ neće u koaliciju sa DPS-om.

Ni SDP, kaže lider te partije Ranko Krivokapić. Na listi ,,SDP – Ranko Krivokapić – Država svima” iza Krivokapića su: Raško Konjević, Džavid Šabović, Draginja Vuksanović, Almir Rebronja, Mirel Radić-Ljubisavljević, Bojan Zeković, Tufik Bojadžić, Željko Nikolić, Izet Bralić. Dugogodišnji poslanik SDP-a Rifat Rastoder zauzeo je simbolično 81. mjesto.

„Da državu vratimo svima, da prekinemo poharu, i okupimo sve stručno i vrijedno u Crnoj Gori kako bi je obnovili i razvijali”, rekao je Krivokapić nakon predaje izborne liste.

Na listi ,,Mr Aleksa Bečić – Demokrate – Pobjede, a ne podjele”, osim nosioca i druge na listi Zdenke Popović, gotovo da nema javnosti poznatih imena. Politički veterani Velizar Kaluđerović i Neven Gošović su na posljednja dva mjesta. Moguće da su poželjeli penziju, ali parlament će ostati bez dvojice poslanika za koje ste mogli biti sigurni da su pročitali zakone o kojima govore i da barataju preciznim brojkama.

Demokrate se drže obećanja da neće govoriti loše o opozicionim kolegama. Bečić tvrdi da ,,Đukanoviću pomoći nema, ali Crnoj Gori ima.”

Socijaldemokrate Crne Gore – Ivan Brajović – Dosljedno, zovu se

SDP-ovci koje je Krivokapiću lani preuzeo Đukanović. Ivan Brajović, Vujica Lazović, Damir Šehović, Mubera Kurpejović, Mićo Orlandić, Đorđe Suhih…

Brinu da se Crna Gora ne vrati u prošlost. Nepodijeljeno je mišljenje kako, prije svega, treba da brinu o cenzusu.

Više izvora tvrdi da se na ovim izborima očekuje izlaznost od preko 70 odsto, što cenzus penje na, za domaće prilike, ogroman broj od oko 11 hiljada glasova.

Istu muku će, sva je prilika mučiti i ,,Pozitivna Crna Gora – Darko Pajović – Jer volim Crnu Goru”. Na vrhu te liste, su pored Pajovića, Azra Jasavić, Ranko Đonović, Goran Tuponja, Radomir Novaković Cakan. Nadasve je bila glupa ideja da nekadašnje liberale pridobiju predstavljanjem Ranka Đonovića kao čelnika LSCG. Ko god pamti tu partiju, pamti i Đonovićevo mjesto u njoj.

,,Između ruske opozicije, biramo vlastitu zemlju. Između medijskih tajkuna i države, biramo državu. Ako smo zato izdajnici, neka smo! Moramo sačuvati Crnu Goru”, grmi Darko Pajović. Ne snebiva se, kao neki, da junački kaže ko finansira DF: ,,To su ruske pare i njima žele da ruše Crnu Goru. Mi smo goloruki i odbranićemo je”. Zamislite: novi ruski tenk Armata, a pred njim goloruki Darko koji voli Crnu Goru. Za plakati. Od tuge ili od smijeha, zavisi od raspoloženja.

Listu ,,Bošnjačka stranka – Rafet Husović – Naša snaga”, predvodiće Ervin Ibrahimović. Slijede Nedžad Drešević, Rešad Sijarić, Kenan Strujić, Orhan Šahmanović…

Predsjednik BS Rafet Husović je kazao da očekuju bolji rezultat nego 2012. godine. ,,Ako budemo napravili rast od samo pet posto, imaćemo sigurno četvrti mandat”.

Za glasove Bošnjaka boriće se i Bošnjačka demokratska zajednica u Crnoj Gori. Listu predvodi predsjednik Hazbija Kalač, a slijede Almir Muratović, Arben Jakupi, Arnela Franca, Samir Guberinić, Maksud Mahmutović.

Albanska koalicija Sa jednim ciljem naziv je liste sa kojoj će na predstojećim izborima nastupiti Demokratska partija, Građanska inicijativa, Demokratski savez u Crnoj Gori i Građanski pokret Perspektiva. Na čelu ove liste je bivši ministar i gradonačelnik Ulcinja Gzim Hajdinaga, na drugom mjestu je lider DP Fatmir Đeka, dok će se na trećoj poziciji nalaziti Vaselj Siništaj iz GI.

Albanci odlučni FORCA-DUA-AA lista je koju predvodi funkcioner Force Genci Nimanbegu, drugi je lider DUA Mehmed Zenka, dok se na trećoj poziciji nalazi predstavnik AA Nik Đeljošaj.

Listu Albanski demokratski savez formirali su predsjednik Odbora Demokratskog saveza u Malesiji Nikola Camaj i lider Centralne albanske partije za integracije iz Ulcinja dr Isat Jakupi.

Novi nosilac liste Hrvatska građanska inicijativa – HGI od srca je Adrijan Vuksanović.

Dvojica ljekara iz Berana imaju svoje liste: prof. dr Milovan Živković predvodi Srpsku listu, dr Smajo Šabotić je na čelu Stranke penzionera, invalida i socijalne pravde Crne Gore „Za bolji standard penzionera i razvoj sjevera Crne Gore”.

Na izborima će učestvovati i Stranka srpskih radikala – Crnu Goru u sigurne ruke.

Nosilac liste Alternativa Crna Gora biće Vesko Pejak. To je jedina lista kojoj je Državna izborna komisija našla zamjerke; čeka se da ih poprave. Za ostale je DIK rekao da nema kapaciteta za kontrolu.

S vremena na vrijeme vlast prospe priču kako nije istina da ljudi u Crnoj Gori nemaju povjerenja u izborni proces što, je li, dokazuje visoka izlaznost. Ogromna je to laž. Visoka izlaznost, svaki put iznova je poštovanja vrijedan, pokušaj građana Crne Gore da se izbore protiv DPS-ove baze sigurnih glasova. Tako je i uoči ovih izbora, iz dan u dan, sve više onih koji, iako su se zaklinjali da im je od svega muka i da više nikad neće na izbore, razmatraju izborne saveze i liste. Uz malo dobre volje, može se to nazvati nadom.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U PREDMETU DRŽAVNI UDAR: U krug

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon najnovije oslobađajuće presude u predmetu državni udar, istina o tom slučaju nije ništa bliže. Različite verzije sudskih instanci i tužilaštva o tome šta se dogodilo u jesen 2016., dodatno pojačavaju utisak  da su istina i institucije i dalje u službi političkih interesa

 

 

Lideri Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Andrija MandićMilan Knežević oslobođeni su krajem prethodne sedmice  optužbi u predmetu poznatom kao “državni udar”, navodnom pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Presudu je izreklo Vijeće Višeg suda u Podgorici na čijem je čelu Zoran Radović, koji je nedavno zamijenio Borisa Savića na poziciji predsjednika tog suda.

“Da bi se neko oglasio krivim za neko krivično djelo mora postojati izvjesnost u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnog djela…Ovakve izvjesnosti u konkretnom slučaju nema te je sud donio presudu da se optuženi oslobađaju od optužbe jer nije dokazano da su učinili krivična djela za koje ih tereti specijalno tužilaštvo”, obrazložio je svoju odluku Radović. Takođe,konstatovao je i i da su sve radnje  navedene u optužnici  “pripremne radnje za terorizam”, te da nije dokazano da je započela radnja izvršenja “jer od svog tog silnog oružja i opreme jedino što je unijeto u Crnu Goru su dva telefona ‘lenovo'”.

Radović je ocijenio i da je “put ovom sudu  bio olakšan do utvrđivanja pravednog i potpunog činjeničnog stanja rješenjem Apelacionog suda kojim je ukinuta prva presuda i koji sadrži precizne upute kako se treba postupti u ponovnom postupku”.

Oslobađajuća presuda Višeg suda donijeta je u ponovljenom postupku. Prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima Mandić i Knežević, osuđeni su na ukupno 70 godina zatvora. Tu presudu donijela je sutkinja Suzana Mugoša, a ukinuo ju je Apelacioni sud u februaru 2021. godine. Sutkinja Mugoša tvrdila je da “vjeruje da je presuda Apelacionog  kupljena”. Zbog te tvrdnje Mugoši je izrečena disciplinska kazna- 30 odsto na platu  tri mjeseca  i zabrana napredovanja dvije godine. Protiv nje je disciplinski postupak podnio tadašnji predsjednik Višeg suda Boris Savić.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

“Da li se za ovo tužilaštvo dogodilo neko krivično djelo nakon 30. avgusta 2020. godine ili su nišanske sprave tužilaštva podešene tako  da se kriminalizuje bivša vlast DPS-a?”,  ponovio je tezu DPS-a i ove sedmice u parlamentu, poslanik te partije Andrija Nikolić.  “Sve ukazuje na to da se radi o združenoj akciji koju pripremaju poltika i mediji, a kasnije razrađuje SDT u svojim akcijama. Pokušaj kriminalizacije DPS-a i lijepljenje etiketa kako je DPS političko krilo mafije i kako ovi ljudi ovdje rade za neku mafiju”, kazao je Nikolić. Zaboravljajući da su predmeti SDT protiv visokih funkcionera tokom prethodne vlasti građeni mahom na skaj prepiskama, te podacima EUROPOL-a. Koji, prateći Nikolićevu logiku, izgleda imaju nešto protiv DPS-a.

Nikolić se u jednom trenutku ipak sjetio skaj dokaza.  “Da li se u tim transkriptima pojavljuju funkcioneri iz sastava nove vlasti nakon 2020. godine? Spominju. Da li to može nešto da znači? Ne znam. Nećemo ništa da tvrdimo, ali vidimo selektivnost u postupanju tužilaštva, kao i u čitanju skaj transkripata”, ocijenio je.

S druge strane, ZBCG ne vidi selektivnost već politiku u tužilaštvu, koja hapsi njihove funkcionere radi balansiranosti. Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocijenio je da je metod rada glavnog specijalnog tužioca i vrhovnog državnog tužioca preslikan od njihovih prethodnika Milivoja Katnića i Ivice Stankovića. “Oni redovno prave balanse nakon svake medijske kritike i političkog saopštenja želeći da pošalju poruku kako su im svi jednaki”, saopštio je Knežević, dodajući da  ono što radi SDT prethodnih nedjelja “predstavlja obrazac ponašanja Katnića iz njegovog zlatnog perioda zato što prave ravnotežu između poslanika koalicije ZBCG i onih koji su mljeli ljude”.

U centru medijskog izvještavanja o ovonedeljnoj parlamentarnoj raspravi o izvještajima pravosuđa, tokom koje se najmanje pričalo upravo o tim dokumentima, našla se Kneževićeva optužba da su mu, kako je kazao, “dolazili da ga ubijede” da glasa za Markovića. Pa da se skupa sa njim, dok je bio kandidat za vrhovnog državnog tužioca, našao na sastanku u kabinetu premijera Milojka Spajića, koji je organizovao aktuelni ministar poravde Andrej Milović.

“Da li se sjećate tog sastanka? Da li smo razgovarali u kabinetu premijera Spajića? I da li sam tad rekao da vas neću podržati zato što mi je puna glava više kumova, pobratima, posestrima u Specijalnom državnom tužilaštvu i u sudovima? Jeste li mi tada rekli da se vi ne odričete vaših kumova? Jesam li saopštio da neću da glasam više, neko je nekome kum, čija sestra je posestrima sa nekim u tužilaštvu, neko je nekome kidao pupak, neko je nekome išao na povojnicu”, kazao je  Knežević.

Marković je odgovorio da je njegovo postupanje „uvijek u skladu sa Ustavom i zakonom“ i da nikad nije prisustvovao bilo kojem sastanku gdje se pregovoralo o tome hoće li on biti VDT.

“Nikad nisam nikome ništa obećao da bih bio VDT. Nikad nisam imao takve komunikacije i nikad nisam posalo bilo koga da utiče na bilo koga da budem izabran. Nisam imao komunikaciju ni sa jednim političarem od kada sam izabran, osim sa ministrima sa kojima sarađujem“, saopštio je.   “Ako je postojao stav da se glasanjem za mene može vršiti politički uticaj na tužilaštvo, to neće biti slučaj” , kazao je.

Lider DPS-a Danijel Živković ocijenio je da neko ne govori istinu:  “Iili Marković danas, ili Milan Knežević juče.”.

Nijesu to jedini detalji koje je Knežević odlučio nakon podužeg vremena da podijeli sa javnošću. On je saopštio i da je sa jednim od aktulenih tužilaca u predmetu “državni udar”, Zoranom Vukčevićem, svojevremeno “jeo svinjetinu” i  razgovarao o tom predmetu, koji se vodi protiv njega i  Andrije Mandića, aktuelnog predsjednika parlamenta.

“Gospodin Vučinić je na Božić prisustvovao jednom ručku koji sam ja organizovao u kući jednog mog prijatelja. Došao čovjek i svašta rekao za ‘državni udar’ – da je to sramota, da je kriminal što rade Katnić i Čađenović i čak me molio da iskoristim svoj uticaj da on bude šef tužilačke organizacije u Podgorici. I umjesto da se čovjek izuzme, jer je jeo svinjetinu sa mnom, on traži da budem osuđen pet godina… Brat ovog drugog, Siniše Milića, dolazi u DNP da traži člansku kartu kako bi ostao savjetnik u jednom državnom preduzeću”, kazao je lider DNP u Parlamentu.

Dio javnosti ukazuje da je Kneževićevo naprasno “otvaranje” u parlamentu uslijedilo nekoliko dana pred presudu u slučaju državni udar.  Izricanje nove presude u tom slučaju očekuje se krajem sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji.

Radi se o  ponovljenom postupku, nakon što su prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima su i lideri ZBCG , osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Ta je presuda poništena prije tri godine u Apelacionom sudu. Novo suđenje počelo je u junu prošle godine, a  završno ročište okončano je prošlog mjeseca.

Specijalno državno tužilaštvo nije promijenilo optužnicu protiv Kneževića i ostalih koju je 2017. godine podiglo SDT na čijem je čelu bio danas pritvoreni bivši Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, a zastupao je takođe pritvoreni tužilac Saša Čađenović. Optužnicu sada zastupaju specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić.

Na kraju,  gotovo bez riječi o onome što je prezentovano u izvještajima o pravosuđu, te razgovora o suštinskoj reformi tužilaštva, jačanju njegovih kapaciteta i organizacionim problemima,  u parlamentu je završena rasprava. Poslanici će se o izvještajima izjasniti naknadno.

Ko je s kime gdje razgovarao, ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja. Jedno je, ipak, sasvim sigurno. Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, sa sigurnošću pokazuju  da se ni  nova vlast  živa ne odriču pokušaja kontrole nad pravosuđem.

Poslanici su nastavili raspravu o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo