Povežite se sa nama

MONITORING

PREDIZBORNA OBEĆANJA: Zlatna brda

Objavljeno prije

na

Pravna država, borba protiv korupcije, ekonomski napredak, socijalni programi, briga za stare i za mlade i sva druga čudesa, cvjetaju u obećanjima svih partija uoči izbora 16. oktobra. Svašta su po programima pozapisivali, još je šira lepeza kojom mašu po predizbornim skupovima. Malo kad se u javnosti govori o tome šta je ko obećao, sve se svodi na to hoće li nadjačati želja za promjenom ili strah od promjene.

U zvaničnom programu, kao i uvijek DPS nudi – zlatna brda i doline. U najskorije vrijeme Crna Gora će imati preko 50 novoizgrađenih ili započetih hotela visoke kategorije, sa 2.500 kreveta. Raznu energetiku predviđaju – sve do jadranko-jonskog gasovoda koji će nam dovesti gas iz Azerbejdžana.

Sa prvim ozbiljnim jesenjim kišama pljuštaće milioni – dvjesta će ih biti samo za kreditna i bespovratna stedstva za poljoprivredu. Jačaće prerađivačka industrija, njeno učešće u BDP-u porašće na 15 odsto. Trista čuda.

,,Znanje i vještine, intelektualni i naučni potencijali moraju biti temelj uspjeha našeg društva, a mlade generacije konkurentne na evropskom tržištu”, zapisano je u programu DPS-a uz sliku šefa te partije Mila Đukanovića. Istog onog koji nam godinama objašnjava kako ovi koji su dosad ,,uspjeli”, nijesu bili ni najbolji ni najpametniji, nego su se najbolje snašli. Ili im se snašao brat, isti vrag.

Tu su i vladavina prava i ljudska prava i društvo jednakih mogućnosti i, naravno, NATO. Sigurnim korakom.

DPS nam u programu ukratko objašnjava da su ovi izbori najznačajniji politički događaj od referenduma. Istorijski.

Na terenu ovaj programski cilj DPS mnogo jasnije predstavlja. Opozicija hoće da sruši Crnu Goru i ,,još ovaj put” ona se mora odbraniti. ,,Svi protivnici Crne Gore, koji su tada 21. maja 2006. godine bili protiv državnosti, dakle države Crne Gore, i danas su na istim pozicijama”, objašnjava Milo Đukanović.

Strogu poruku, međutim, ovoga puta Đukanović je poslao i onima kojima ne osporava crnogorstvo: ,,Svaki crnogorski glas koji ne ode DPS-u je izgubljen glas za Crnu Goru. Dati glas onome ko se bori za tri odsto da bi možda kasnije ucjenjivao ne DPS, nego Crnu Goru, svakako je izgubljen”.

Demokratski front ima ekonomski program Da radi Crna Gora koji se sastoji od 707 mjera koje, kako kažu, čine kompletan plan za rješavanje ekonomskih problema u Crnoj Gori. DF je za promjenu ekonomskog modela, raskid sa neoliberalnom ekonomijom i uspostavljanje čvršće državne intervencije.

Obećavaju reviziju privatizacija, raskidanje ugovora sačinjenih na štetu Crne Gore, najavljuju da će tražiti odgovornost za učinjeno i preispitivanje imovine svih državnih i javnih funkcionera.

Kažu da će do 2020. godine otvoriti 20 hiljada novih radnih mjesta.

Neće biti gladnih u Crnoj Gori, minimalne zarade biće 350, minimalne penzije 200 eura. PDV na odjeću i obuću za predškolsku djecu biće nula, udžbenici za prva četiri razreda osnovne škole, a djeci iz jednoroditeljskih porodica osnovno i srednjoškolsko obrazovanje – besplatni. Dječiji dodatak imaće sva djeca, obećava Front.

Isplatiće, kažu, zaostale zarade gubitnicima tranzicije, neisplaćivanje zarada ili isplaćivanje zarada bez poreza i doprinosa smatraće se krivičnim djelom. Imaju politike za osobe sa invaliditetom, mlade, penzionere, stare, porodicu, žene, izbjegle i raseljene.

Na terenu DF obećava da će ukinuti sankcije Rusiji, poništiti priznanje Kosova i voditi ,,izbalansiranu međunarodnu politiku”.

U uslovima duboke moralne, političke, ekonomske i socijalne krize, Ključ predlaže izborni program Najbolje za Crnu Goru. Koalicija Demosa, URA i SNP-a obećava da će zaustaviti dalje neproduktivno zaduživanje koje vodi ka slomu javnih finansija.

,,Pružićemo podršku hiljadama malih i srednjih preduzeća, a ne podobnim dobrostojećim prijateljima koji duguju milione na račun poreza, a zatvaraju fabrike i uništavaju resurse”, dio je njihovog programa. Najavljuju i smanjenje poreza i doprinosa na zarade sa sadašnjih 67 na ispod 50 odsto.

,,Umjesto subvencija proizvođačima iz malih hidroelektrana, namjenski ćemo podršku pružiti siromašnim domaćinstvima i građanima koji se nalaze u statusu socijalne potrebe”. Dječiji dodatak obećavaju za svu djecu mlađu od 14 godina. Obračunavali bi penzije kojima bi osnovica bila 15 najboljih godina uplate doprinosa.

Kod Ključa za ljudska prava zanimljvo je obećanje: ,,Pokrenućemo najširi dijalog i po principu političkog konsenzusa precizno definisati manjinske narode u Crnoj Gori”.

U opsežnom programu Ključ definiše i set mjera za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, održivog razvoja, uređenja odbrane i bezbjednosti. U sektoru spoljne politike zapisali su opredjeljenje da se o učlanjenju u NATO odlučuje na referendumu.

Programom koalicije Ključ obuhvaćeni su i zdravstvo i obrazovanje i druge oblasti, ali i mediji. Smatraju da treba zaštititi profesiju novinara od svake vrste pritiska i novinare tretirati kao službena lica prilikom obavljanja djelatnosti.

Na terenu isiču da je Velika koalicija Ključ pomirila Crnu Goru i okupila je i da jedino takva Crna Gora ima budućnost.

Po riječima lidera Demokrata Alekse Bečića ta partija ima program u preko 30 poglavlja, na 100 stranica. ,,Program Pobjede, a ne podjele nije program za jedne izbore”, kaže Bečić i ističe da imaju odgovor na ekonomsku, moralnu i pravnu degradaciju Crne Gore, ,,na dijeljenje i svađanje braće i komšija, na pokušaj prodaje naše duše – Crnogorskog primorja, na uništavanje našeg srca – industrije Podgorice, Nikšića, Cetinja i Danilovgrada, na nestajanje čovjeka kao ključnog resursa sa sjevera naše zemlje, na bjesomučno zaduživanje naše djece i unučadi i na epidemiju korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori”.

Demokrate naglašavaju da daju snažan pečat prijeko potrebnoj liderskoj i kadrovskoj obnovi političara i obećavaju da će zaustaviti neoliberalnu ekonomsku politiku – prodaj, pozajmi, potroši.

Socijaldemokratska partija kaže da se mora zaustaviti ,,pohara” Crne Gore. Predsjednik Ranko Krivokapić objašnjava da Crna Gora mora ustati, da pokaže koliko časnih, pravih, poštenih i vrijednih ljudi u njoj ima. ,,Oni su Crna Gora, a ne oni koji su potkradali ovu zemlju… Sve građanske rijeke se moraju u oktobru sliti u jednu, koja će odbraniti državu od domaćeg zla i koja će vratiti pravdu u ovu državu… Oni koji su spojili državnu i gradsku kasu sa svojom privatnom će morati odgovarati za to, jer ne može biti pravde ako njima ide profit, a nama građanima ostaju dugovi”.

,,Neće naša omladina služiti tajkunima. Obezbijedićemo radna mjesta za našu omladinu”, obećava Draginja Vuksanović u ime SDP-a.

Socijaldemokrate Ivana Brajovića kažu da se Crna Gora mora mijenjati, a od izbora zavisi ,,hoće li je mijenjati oni koji bi da je vrate u prošlost ili ćemo je mijenjati mi koji smo okrenuti budućnosti”. Čudo jedno – liči na DPS.

,,Kao dio buduće vlasti, Socijaldemokrate će sa potencijalnim partnerima razgovarati o podršci razvojnim projektima, a ne o funkcijama i foteljama”, obećava Brajović. Poznati su po tome da se gnušanju fotelja.

Manjinske partije manjinama obećavaju bolje dane. Pretežno se to svodi na priču da će ovoga puta stvarno tražiti ono što im pripada.

Biserom kampanje može se smatrati Pozitivna Darka Pajovića. Ko može da podnese. Partija koja je prodala povjerenje glasača sa prošlih izbora, na ovima pokušava da proda istu priču. Ne valjaju ni opozicija ni vlast. Ustvari, vlast valja, samo da liberalnoj ekonomiji kaže zbogom. Važi – rekle bi nove generacije.

Na papirima, čeka nas svijetla budućnost. U stvarnosti nas čeka stvarno pitanje: da li je društvo koje na izborima nikada nije promijenilo vlast sazrelo da to uradi.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo