Povežite se sa nama

MONITORING

KAD DPS OBEĆAVA: Autoput od čokolade

Objavljeno prije

na

Kakva je takva sreća što je izborna kampanja vremenski ograničena, inače bi, kako pljušte predizborna obećanja, Crna Gora imala koloniju na Marsu sa osam miliona zaposlenih. Prosto se davimo u parama i birkamo radna mjesta, ovo hoću, ovo neću.

Za samo dan ili dva režimski mediji izvijeste: „Tri miliona eura za crnogorsku poljoprivredu”, ,,Počela gradnja energetskog kabla: biće posla za 200 ljudi dnevno”; iz Bijelog Pola stigne vijest – ,,Nova fabrika za preradu mesa: Mogućnost otvaranja 70 radnih mjesta”, iz Pavinog Polja – ,,Mljekara Milkraft Leche biće završena do kraja godine”, sa Bioča – ,,Fabrika za proizvodnju drveta zaposliće 50 ljudi”.

Jednog lijepog dana Crna Gora će, valjda, postati društvo u kojem oni koji su završili mandat najprije kažu šta su od onoga što su na prethodnim izborima ostvarili. Pa onda nastave da obećavaju. Zasad za tim nema potrebe.

Program Koalicije Evropska Crna Gora – Milo Đukanović za izbore 2012. zvao se Naprijed Crna Goro.

Obećali su nam put ka Evropskoj uniji i pootvarali razna poglavlja. Iz Evrope, osim pohvala, često stižu i upozorenja kako nam bolje ide donošenje propisa nego njihova primjena. Izbliza se bolje vidi: sve što treba napisaće i potpisati, kod kuće će tjerati po starom. Poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava i 24 Pravda, sloboda i bezbjednost, što bi rekli iz EU, ,,ostaju izazov”. Najsvježiji primjer kako nam ide su, recimo, kotorske ulice. Tu je i poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu – gotovo svaka stopa Crne Gore svjedoči o prostoru koji smo uništili.

Na pragu smo članstva u NATO savezu. Samo nam je zemlja oko tog pitanja podijeljena na pola.

Demokratska partija socijalista bezočno se ovih dana diči ekonomskim super prosperitetom. Više ni sami ne mogu da pohvataju ima li dvadest ili pedeset hiljada novih radnih mjesta. Obećali su 40 hiljada. Ovih dana su, predstavljajući Redovni ekonomski izvještaj za Jugoistočnu Evropu, predstavnici Svjetske banke kazali kako se očekuje da će rast bruto društvenog proizvoda u Crnoj Gori ostati stabilan u 2016. godini a projektovan je na 3,2 odsto isto kao i lani. Rast ekonomije, kako su istakli, neće uticati na nezaposlenost koja će ,,ostati na nivou od oko 20 odsto”. Da se ne pogađamo.

BDP nam, znaju i laici, raste zbog autoputa za koji se zadužujemo. Manjim dijelom zbog turizma u kojem nam sezona traje mjesec i po.

Prema podacima Svjetske banke javni dug Crne Gore na kraju juna je bio 62,5 odsto BDP-a, što je pad u odnosu na kraj prošle godine kada je bio 68 procenata. Ekonomisti smatraju nerealnim obećanje Vlade da će javni dug pasti ispod 60 procenata.

Ukupna spoljnotrgovinska razmjena u prvih osam mjeseci iznosila je 1.581,3 miliona eura. Izvezeno je robe u vrijednosti od oko 202, a uvezeno za 1.378 miliona. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 14,7 procenata. Stalno opada, lani je bila 15,6 odsto.

,,Naprijed ka našem najvažnijem cilju – evropskom kvalitetu života svih građana!”, pozivala je Evropska Crna Gora. Prosječna plata na kraju mandata koji je koalicija dobila je oko petsto eura. U trgovini, gdje je zaposlen najveći broj ljudi zarade su u avgustu u prosjeku bile 347 eura. Za potrošačku korpu, prije nego što je Monstat prestao da objavljuje taj podatak, trebalo je oko osamsto eura. Penzioneri ,,evropski kvalitet života” obezbjeđuju primajući prosječno 284 eura mjesečno.

Svega je bilo u predizbornim obećanjima, ne zna čeljade za šta da se uhvati, odakle da počne. „Obrazovanje je temelj ukupnog razvoja crnogorskog društva. Stvaramo društvo znanja!”, uzvikivao je DPS sa patnerima. Ovoga ljeta stučnjaci su vijećali da li se teren i pod osnovne škole na Savini u Herceg Novom sliježe, ili škola klizi. Ni na početku školske godine nije se znalo hoće li oko 700 đaka na časove ići u tu ili po drugim školama. Nadležni su se odlučili za sanaciju. Na prste se mogu prebrojati škole i obdaništa koje nije napravio drug Tito.

„Uradili smo mnogo na reformi obrazovnog sistema u svim oblastima. Unapređujemo nastavu na visokoškolskim ustanovama i ojačavamo istraživačko-inovativnu komponentu naučnih institucija, praveći vezu sa privredom i tržištem”, obećavala je vlast.

Poslije četiri godine, rezultat je: stopa nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori u prošloj godini dostigla je 37,6 odsto i bila je dvostruko veća od opšte stope nezaposlenosti. Izvještaj Međunarodne organizacije rada na temu Tranzicija na tržištu rada mladih žena i muškaraca u Crnoj Gori, pokazao je, između ostalog, da svega 25 odsto mladih radi, a da se na prvi pravi posao čega dugo, skoro dvije godine.

,,Crna Gora ostaje primjer multietničke demokratije u regionu. Crna Gora je primjer multietničkog društva”, hvalisala se vlast uoči prošlih izbora. Da će sve na tom planu funkcionisati bez greške obećavala je i nakon izbora bezrezervna podrška koju su manjinske partije pružile DPS-u.

Poneki ministar, poneki potpredsjednik, zaposlena rodbina – ugrubo je saldo onoga što je DPS-ova multietnička demokratija i učešće parija manjinskih naroda u vlasti dalo kao rezultat. U Crnoj Gori živi 53.605 ili 8,65 odsto Bošnjaka, među zaposlenima u različitim državnim službama, uključujući i lokalne samouprave, zastupljeni su sa 5,62 procenta. Albanaca u državnim službama ima 2,51 odsto, u stanovništvu Crne Gore 4,91. Hrvata je u Crnoj Gori 0,97, državnu platu prima njih 0,76 odsto.

Tuzi i dalje čekaju davno obećanu opštinu, obećanje o formiranju opština Petnjica i Gusinje je ispunjeno. Slabo se vidi podrška države novoformiranim opštinama.

Nije sve u državnim službama, tu su prirodni potencijali. ,,Crna Gora posjeduje ogroman energetski potencijal i mogla bi postati energetsko čvoriše za plasman viškova energije iz čitavog rediona na tržište EU”. Ako vam zvuči kao predizborna poruka – jeste – samo sa prošlih izbora. ,,Potpisan je Memorandum o razumijevanju za realizaciju projekta Drugog bloka TE Pljevlja kao i Memorandum o razumjevanju za realizaciju projekata izgradnje hidroelektrana na Morači i Komarnici”, pisalo je u programu Naprijed Crna Goro.

Obećavali su i podmorski kabl, oko toga se, evo, nešto radi. Nastavak razvoja elektro–energetskog sistema Crne Gore u saradnji sa postojećim i budućim partnerima, baziran na obnovljivim izvorima električne energije, donio nam je ono što smo i imali – ogroman broj domaćinstava kojima je plaćanje struje crna rupa u kućnom budžetu.

Osim, naravno, najbližima premijeru Milu Đukanoviću. Razni milioni njima upadaju u džep kroz priču o podsticanju obnovljivih izvora energije, građani sa svakim računom za struju pripomažu da bi oni imali mini elektrane i slično. Tamo negdje po nekavim selima poneko se buni kako nema rijeku koju je imao i kako selo nema ni banke od miliona koje proizvodi njihova rijeka, ali, riječ je samo o pojedincima koji ne shvataju širu sliku i prednosti porodične ekonomije povezane sa ekologijom. Seljaci, šta ćeš.

Bilo je, ne bi čovjek vjerovao, ministara poljoprivrede i prije Petra Ivanovića. Uoči izbora 2012. Tarzan Milošević je u toj ulozi briljirao potpisivanjem ugovora sa 104 poljoprivredna proizvođača, kojima je odobrena podrška za korišćenje solarne energije na katunima ,,Sistem pruža mogućnost priključenja tri sijalice, jedne utičnice na koju se mogu priključiti manji potrošači, televizor ili frižider, kao i neki kućni uređaj koji nema visok stepen energetske efikasnosti”, objasnio je Milošević. Ko nije primijetio kako nam katuni blješte – do njega je.

U Bijelom Polju, slučajno pred prošle izbore, 20 bračnih parova dobilo je na poklon po jednu junicu. Bili su dužni da je drže najmanje pet godina. Imale su kad da porastu do ovih izbora, ako su imale sreće da izbjegnu bolest krvrgavih krava i prežive. Zbog neblagovremene vakcinacije ubijene su, prema posljednjim objavljenim podacima 532 krave. Vakcina koja je mogla da spasi svaku od njih koštala je dva eura.

Vanvremenski hit u predizbornim obećanjima ostaju saobraćajna pitanja: ,,Nastavljamo realizaciju infrastrukturnih objekata – autoput, putna, željeznička i aerodromska infrastruktura”. Pored izgradnje dionice Podgorica-Mateševo kao dijela auto-puta Bar-Boljare, program Evropske Crne Gore je predviđao i pripreme za početak gradnje Jadransko-jonske autoceste kroz Crnu Goru, prugu Pljevlja-Bijelo Polje-Berane-granica sa Kosovom i, naravno, aerodrom u Beranama.

Fakat je da su došli Kinezi i počeli da grade dionicu autoputa, fakat je i da ćemo je skupo platiti. Ostalo su ostale fantazmagorije.

Obećanja o izgradnji deponija čvrstog otpada ostala su obećanja. Slično je i sa tretmanom otpadnih voda.

Silne su priče ispričane o ravnomjernijem regionalnom razvoju. Nije da vazdašnji premijer nije svjesan problema i nije da ne zna rješenje.

„Jasno je da će prestati raseljavanje ukoliko za samo 40 minuta budete mogli stići od najudaljenije tačke sjevera do glavnog grada Crne Gore”, govorio je premijer, vizionar. Uoči izbora 2009.

Marovićevo ćeranje

Uoči izbora 2012. potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović imao je ozbiljnu poruku za Srđana Milića, lidera SNP-a. Današnju ugao, doprinosi čini je vrlo zanimljivim: „Milić je poručio da nakon izbora nama neće biti sigurno. To je stara politika ćeranja. Ćeranje je prošlost, izgleda da Milić vjerovatno misli da je to prava politika. Onaj ko ćera prije ili kasnije udari o zid. Susret glave i zida nikada nije pametan. Glava služi da razmišljate…”.  Kod Marovića, njegove familije i saradnika, počelo je i zasad se završilo obećanje o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo