Povežite se sa nama

MONITORING

KAD DPS OBEĆAVA: Autoput od čokolade

Objavljeno prije

na

milo-djukanovic-dps

Kakva je takva sreća što je izborna kampanja vremenski ograničena, inače bi, kako pljušte predizborna obećanja, Crna Gora imala koloniju na Marsu sa osam miliona zaposlenih. Prosto se davimo u parama i birkamo radna mjesta, ovo hoću, ovo neću.

Za samo dan ili dva režimski mediji izvijeste: „Tri miliona eura za crnogorsku poljoprivredu”, ,,Počela gradnja energetskog kabla: biće posla za 200 ljudi dnevno”; iz Bijelog Pola stigne vijest – ,,Nova fabrika za preradu mesa: Mogućnost otvaranja 70 radnih mjesta”, iz Pavinog Polja – ,,Mljekara Milkraft Leche biće završena do kraja godine”, sa Bioča – ,,Fabrika za proizvodnju drveta zaposliće 50 ljudi”.

Jednog lijepog dana Crna Gora će, valjda, postati društvo u kojem oni koji su završili mandat najprije kažu šta su od onoga što su na prethodnim izborima ostvarili. Pa onda nastave da obećavaju. Zasad za tim nema potrebe.

Program Koalicije Evropska Crna Gora – Milo Đukanović za izbore 2012. zvao se Naprijed Crna Goro.

Obećali su nam put ka Evropskoj uniji i pootvarali razna poglavlja. Iz Evrope, osim pohvala, često stižu i upozorenja kako nam bolje ide donošenje propisa nego njihova primjena. Izbliza se bolje vidi: sve što treba napisaće i potpisati, kod kuće će tjerati po starom. Poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava i 24 Pravda, sloboda i bezbjednost, što bi rekli iz EU, ,,ostaju izazov”. Najsvježiji primjer kako nam ide su, recimo, kotorske ulice. Tu je i poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu – gotovo svaka stopa Crne Gore svjedoči o prostoru koji smo uništili.

Na pragu smo članstva u NATO savezu. Samo nam je zemlja oko tog pitanja podijeljena na pola.

Demokratska partija socijalista bezočno se ovih dana diči ekonomskim super prosperitetom. Više ni sami ne mogu da pohvataju ima li dvadest ili pedeset hiljada novih radnih mjesta. Obećali su 40 hiljada. Ovih dana su, predstavljajući Redovni ekonomski izvještaj za Jugoistočnu Evropu, predstavnici Svjetske banke kazali kako se očekuje da će rast bruto društvenog proizvoda u Crnoj Gori ostati stabilan u 2016. godini a projektovan je na 3,2 odsto isto kao i lani. Rast ekonomije, kako su istakli, neće uticati na nezaposlenost koja će ,,ostati na nivou od oko 20 odsto”. Da se ne pogađamo.

BDP nam, znaju i laici, raste zbog autoputa za koji se zadužujemo. Manjim dijelom zbog turizma u kojem nam sezona traje mjesec i po.

Prema podacima Svjetske banke javni dug Crne Gore na kraju juna je bio 62,5 odsto BDP-a, što je pad u odnosu na kraj prošle godine kada je bio 68 procenata. Ekonomisti smatraju nerealnim obećanje Vlade da će javni dug pasti ispod 60 procenata.

Ukupna spoljnotrgovinska razmjena u prvih osam mjeseci iznosila je 1.581,3 miliona eura. Izvezeno je robe u vrijednosti od oko 202, a uvezeno za 1.378 miliona. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 14,7 procenata. Stalno opada, lani je bila 15,6 odsto.

,,Naprijed ka našem najvažnijem cilju – evropskom kvalitetu života svih građana!”, pozivala je Evropska Crna Gora. Prosječna plata na kraju mandata koji je koalicija dobila je oko petsto eura. U trgovini, gdje je zaposlen najveći broj ljudi zarade su u avgustu u prosjeku bile 347 eura. Za potrošačku korpu, prije nego što je Monstat prestao da objavljuje taj podatak, trebalo je oko osamsto eura. Penzioneri ,,evropski kvalitet života” obezbjeđuju primajući prosječno 284 eura mjesečno.

Svega je bilo u predizbornim obećanjima, ne zna čeljade za šta da se uhvati, odakle da počne. „Obrazovanje je temelj ukupnog razvoja crnogorskog društva. Stvaramo društvo znanja!”, uzvikivao je DPS sa patnerima. Ovoga ljeta stučnjaci su vijećali da li se teren i pod osnovne škole na Savini u Herceg Novom sliježe, ili škola klizi. Ni na početku školske godine nije se znalo hoće li oko 700 đaka na časove ići u tu ili po drugim školama. Nadležni su se odlučili za sanaciju. Na prste se mogu prebrojati škole i obdaništa koje nije napravio drug Tito.

„Uradili smo mnogo na reformi obrazovnog sistema u svim oblastima. Unapređujemo nastavu na visokoškolskim ustanovama i ojačavamo istraživačko-inovativnu komponentu naučnih institucija, praveći vezu sa privredom i tržištem”, obećavala je vlast.

Poslije četiri godine, rezultat je: stopa nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori u prošloj godini dostigla je 37,6 odsto i bila je dvostruko veća od opšte stope nezaposlenosti. Izvještaj Međunarodne organizacije rada na temu Tranzicija na tržištu rada mladih žena i muškaraca u Crnoj Gori, pokazao je, između ostalog, da svega 25 odsto mladih radi, a da se na prvi pravi posao čega dugo, skoro dvije godine.

,,Crna Gora ostaje primjer multietničke demokratije u regionu. Crna Gora je primjer multietničkog društva”, hvalisala se vlast uoči prošlih izbora. Da će sve na tom planu funkcionisati bez greške obećavala je i nakon izbora bezrezervna podrška koju su manjinske partije pružile DPS-u.

Poneki ministar, poneki potpredsjednik, zaposlena rodbina – ugrubo je saldo onoga što je DPS-ova multietnička demokratija i učešće parija manjinskih naroda u vlasti dalo kao rezultat. U Crnoj Gori živi 53.605 ili 8,65 odsto Bošnjaka, među zaposlenima u različitim državnim službama, uključujući i lokalne samouprave, zastupljeni su sa 5,62 procenta. Albanaca u državnim službama ima 2,51 odsto, u stanovništvu Crne Gore 4,91. Hrvata je u Crnoj Gori 0,97, državnu platu prima njih 0,76 odsto.

Tuzi i dalje čekaju davno obećanu opštinu, obećanje o formiranju opština Petnjica i Gusinje je ispunjeno. Slabo se vidi podrška države novoformiranim opštinama.

Nije sve u državnim službama, tu su prirodni potencijali. ,,Crna Gora posjeduje ogroman energetski potencijal i mogla bi postati energetsko čvoriše za plasman viškova energije iz čitavog rediona na tržište EU”. Ako vam zvuči kao predizborna poruka – jeste – samo sa prošlih izbora. ,,Potpisan je Memorandum o razumijevanju za realizaciju projekta Drugog bloka TE Pljevlja kao i Memorandum o razumjevanju za realizaciju projekata izgradnje hidroelektrana na Morači i Komarnici”, pisalo je u programu Naprijed Crna Goro.

Obećavali su i podmorski kabl, oko toga se, evo, nešto radi. Nastavak razvoja elektro–energetskog sistema Crne Gore u saradnji sa postojećim i budućim partnerima, baziran na obnovljivim izvorima električne energije, donio nam je ono što smo i imali – ogroman broj domaćinstava kojima je plaćanje struje crna rupa u kućnom budžetu.

Osim, naravno, najbližima premijeru Milu Đukanoviću. Razni milioni njima upadaju u džep kroz priču o podsticanju obnovljivih izvora energije, građani sa svakim računom za struju pripomažu da bi oni imali mini elektrane i slično. Tamo negdje po nekavim selima poneko se buni kako nema rijeku koju je imao i kako selo nema ni banke od miliona koje proizvodi njihova rijeka, ali, riječ je samo o pojedincima koji ne shvataju širu sliku i prednosti porodične ekonomije povezane sa ekologijom. Seljaci, šta ćeš.

Bilo je, ne bi čovjek vjerovao, ministara poljoprivrede i prije Petra Ivanovića. Uoči izbora 2012. Tarzan Milošević je u toj ulozi briljirao potpisivanjem ugovora sa 104 poljoprivredna proizvođača, kojima je odobrena podrška za korišćenje solarne energije na katunima ,,Sistem pruža mogućnost priključenja tri sijalice, jedne utičnice na koju se mogu priključiti manji potrošači, televizor ili frižider, kao i neki kućni uređaj koji nema visok stepen energetske efikasnosti”, objasnio je Milošević. Ko nije primijetio kako nam katuni blješte – do njega je.

U Bijelom Polju, slučajno pred prošle izbore, 20 bračnih parova dobilo je na poklon po jednu junicu. Bili su dužni da je drže najmanje pet godina. Imale su kad da porastu do ovih izbora, ako su imale sreće da izbjegnu bolest krvrgavih krava i prežive. Zbog neblagovremene vakcinacije ubijene su, prema posljednjim objavljenim podacima 532 krave. Vakcina koja je mogla da spasi svaku od njih koštala je dva eura.

Vanvremenski hit u predizbornim obećanjima ostaju saobraćajna pitanja: ,,Nastavljamo realizaciju infrastrukturnih objekata – autoput, putna, željeznička i aerodromska infrastruktura”. Pored izgradnje dionice Podgorica-Mateševo kao dijela auto-puta Bar-Boljare, program Evropske Crne Gore je predviđao i pripreme za početak gradnje Jadransko-jonske autoceste kroz Crnu Goru, prugu Pljevlja-Bijelo Polje-Berane-granica sa Kosovom i, naravno, aerodrom u Beranama.

Fakat je da su došli Kinezi i počeli da grade dionicu autoputa, fakat je i da ćemo je skupo platiti. Ostalo su ostale fantazmagorije.

Obećanja o izgradnji deponija čvrstog otpada ostala su obećanja. Slično je i sa tretmanom otpadnih voda.

Silne su priče ispričane o ravnomjernijem regionalnom razvoju. Nije da vazdašnji premijer nije svjesan problema i nije da ne zna rješenje.

„Jasno je da će prestati raseljavanje ukoliko za samo 40 minuta budete mogli stići od najudaljenije tačke sjevera do glavnog grada Crne Gore”, govorio je premijer, vizionar. Uoči izbora 2009.

Marovićevo ćeranje

Uoči izbora 2012. potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović imao je ozbiljnu poruku za Srđana Milića, lidera SNP-a. Današnju ugao, doprinosi čini je vrlo zanimljivim: „Milić je poručio da nakon izbora nama neće biti sigurno. To je stara politika ćeranja. Ćeranje je prošlost, izgleda da Milić vjerovatno misli da je to prava politika. Onaj ko ćera prije ili kasnije udari o zid. Susret glave i zida nikada nije pametan. Glava služi da razmišljate…”.  Kod Marovića, njegove familije i saradnika, počelo je i zasad se završilo obećanje o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo