Povežite se sa nama

MONITORING

VLADIN IZVJEŠTAJ O PRIMJENI ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI: Hvalospjev od magle

Objavljeno prije

na

Vlada je u petak, prethodne sedmice, objavila Izvještaj o primjeni Zakona o zaštiti nasilja u porodici. Zakon koji se analizira donesen je prije šest godina, a generalni stav autora izvještaja je da se taj zakon počeo primjenjivati – uspješno. Čitalac ovog dokumenta ostaće u najmanju ruku iznenađen kada u posljednjim pasusima ovog obimnog dokumenta, a nakon slinih tabela, brojki i ostalih čuda, sazna da Vlada pri pisanju tog hvalospjeva nije imala potrebne statističke podatke.

,,U ovom trenutku, proces prikupljanja podataka u vezi sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici je nedovoljan i spor. Većina institucija nema elektronske sisteme za prikupljanje podataka, s izuzetkom policije i Ministarstva rada i socijalnog staranja. Međutim, sistem elektronske baze podataka policije još nije ažuriran kako bi odgovarao Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici u pogledu prikupljanja podataka. A Ministarstvo rada i socijalnog staranja je tek nedavno (2014/2015) počelo da prikuplja sveobuhvatne podatke o socijalnoj zaštiti u vezi sa žrtvama nasilja u porodici, dok sveobuhvatni podaci prije tog vremena ne postoje”, navodi se u Izvještaju.

Podaci se na pravi način ne uzimaju ni u zdravstvenim ustanovama, gdje se, kako se navodi u Izvještaju, oni prikupljaju po osnovu povrede, a ne okolnosti u kojima je ta povreda nastala, što je ključno za slučajeve porodičnog nasilja. Onda slijedi poslastica: ,,Isto važi i za obrazovne ustanove , i organe za prekršaje koji još prikupljaju podatke u pisane registre i kreiraju statistiku ručno”. Moš mislit statistike.

Strategijom zaštite od nasilja u porodici predviđeno je kreiranje integrisanog sistema prikupljanja podataka u okviru projekta „socijalni karton”. Ideja je bila automatska razmjena informacija između socijalnih institucija, kako bi se poboljšala efikasnost tih organa.

,,Međutim, sistem se još ne implementira. Sveobuhvatna evaluacija Zakona o zaštiti od nasilja u porodici nemoguća je zbog nedostatka podataka i jedinstvenog modela prikupljanja podataka iz institucija nadležnih za sprovođenje Zakona”, konstatuje se u Vladinom Izvještaju. I konačno priznaje: ,,Pribavljanje verifikovanih, tačnih statističkih podataka je težak, ako ne i nemoguć zadatak”.

U prevodu: nema dovoljno podataka da bi se zakon evaluirao, ali se on ipak evaluira i zaključuje da se zakon primjenjuje – uspješno. Odlično.

Maja Raičević, iz Centra za ženska prava ukazuje da u dokumentu ne postoje podaci o jednom od glavnih pokazatelja uspješne primjene Zakona.

,,Nema informacije o tome koliko je hitnih zaštitnih mjera izrečeno, ni koliki je broj mjera koje se odnose na djecu.To je važno znati , jer je hitnost u postupanju institucija ključ prevencije nasilja i zaštite žrtava i najbolji pokazatelj (ne)uspješne primjene zakona”, ukazuje ona.

Problem postoji i sa podacima koji su ipak uspjeli biti prikupljeni.

,,Podatak o porastu broja izrečenih mjera za 1.000 odsto od 2010-2015, je irelevantan,s obzirom da je zakon donijet tek 2010, te da prije toga nijesu ni postojale zaštitne mjere”, upozorava Raičevićeva.

Ona napominje da je iz podataka koji je Vlada u Izvješaju objavila očito da je broj izrečenih zaštitnih mjera neopravdano nizak u odnosu na ukupan broj procesuiranih predmeta.

,,Posebno kada je u pitanju mjera udaljenja iz stana. Dakle, od ukupno 8.909 predmeta koje su sudovi za prekršaje imali u radu od 2010-2015. godine, izrečene su smo 433 mjere zabrane uznemiravanja i uhođenja, 262 mjere zabrane približavanja i samo 161 zaštitna mjera udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje”, kaže ona i dodaje da je visok i procenat oslobađajućih presuda, uslovnih i novčanih kazni, mjera upozorenja, dok je kazna zatvora izrečena u svega 8,76 odsto slučajeva. Kada je u pitanju policija , napominje direktorica Centra, vidi se da policajci ne izriču naredbu udaljenja nasilnika iz stana.

Na osnovu čega je primjena zakona ocijenjena uspješnom nije baš najjasnije, pošto prikupljena statistika ukazuje i da se gotovo pa ne primjenjuje institut povjerljivog lica koji je ovaj zakon uveo kao novinu prije šest godina.

Prema Zakonu, žrtva može izabrati lice koje će prisustvovati svim postupcima i radnjama u vezi zaštite, tzv. – povjerljivo lice. To može biti član porodice, ali i bilo ko drugi u koga žrtva ima povjerenje. Nadležni organi su obavezni da omoguće prisustvo takve osobe u svim postupcima i radnjama u koje je uključena žrtva, a koji su u vezi sa odnosima u porodici.

,,Tokom 2013. godine centri za socijalni rad su imenovali povjerljivo lice u samo 1,4 posto slučajeva; 2014. godine dolazi do blagog porasta pa su povjerljiva lica imenovana u 4,3 posto slučajeva; u 2015. godini je stanje nepromijenjeno te su centri za socijalni rad imenovali povjerljivo lice u 2,2 posto slučajeva”, navodi se u dokumentu.

Nedostaci koje i autor izvještaja , osim nedostatka podataka, definiše kao takve su: nedovoljan nivo koordinacije u radu sa žrtvama nasilja u porodici između institucija; nedostatak kapaciteta i resursa centara za socijalni rad i zdravstvenih ustanova; nedostatak odvojenih i specijalizovanih usluga za djecu žrtve nasilja u porodici; nedovoljna obuka zdravstvenih radnika za specifične vrste nasilja, u pogledu identifikacije žrtava i prijavljivanja slučajeva nasilja u porodici.

Bez obzira na sve na kraju dokumenta se konstatuje da se ,,na osnovu prikupljenih podataka, može zaključiti da je posvećenost Vlade Crne Gore rješavanju problema nasilja u porodici evidentna”.

Kad je već tako nesporna posvećenost Vlade rješavanju problema porodičnog nasilja možda da pomagnu da se podaci o žrtvama porodičnog nasilja počnu prikupljati kako treba.

Potpredsjednik Vlade Duško Marković, donedavno i ministar pravde, kazao je prije desetak dana , govoreći o finansiranju predizborne kampanje DF ,,da Vlada ima informacije šta se dešava na našoj teritoriji”. Možda bi Marković mogao da pomogne da se podaci počnu i transparentno prikupljati. I ne samo o tome ko gdje i kako glasa, ili kako se opozicija finansira pred izbore, nego i o tome da li građanima ove zemlje ustanove dužne da im pomognu zaista i pomažu.

Možda poslije izbora.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo