Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ RADOJA ŽUGIĆA, GUVERNERA POVRATNIKA: Svuda pođi – Acu dođi

Objavljeno prije

na

Na nekom drugom mjestu‚ čak i u Crnoj Gori – ali u neko drugo vrijeme, tekst na ovu temu mogao bi imati svega dvije rečenice.

Otprilike: Samo je Filip Vujanović, u svom trećem predsjedničkom mandatu, mogao predložiti Radoja Žugića za novog guvernera Centralne banke. I samo u zemlji pod apsolutnom kontrolom Đukanovićevog DPS-a taj prijedlog može biti ozbiljno shvaćen i (vjerovatno) prihvaćen. Po onoj „veži – đe ti gazda kaže”.

U makar deset evropskih zemalja koje su prošle kroz period tzv. tranzicije (proces koji je u Crnoj Gori poprimio oblik hronične društvene bolesti), navedeno bi se moglo obrazložiti kratko: čovjek koji je prije nepune četiri godine, na pola mandata, podnio ostavku na funkciju guvernera CBCG da bi postao ministar finansija nema kredibilitet neophodan da se vrati na čelo Centralne banke. Čak i ako zanemarimo to što činjenice pokazuju da je bio najgori ministara finsansija u svih sedam vlada Mila Đukanovića od 1991. do danas.

Ako on 2012. nije shvatao da je pozicija guvernera CBCG jedna od pet najodgovornijih funkcija u zemlji – uz predsjednike države, Vlade, Skupštine i Ustavnog suda – nema razloga da povjerujemo kako mu je to jasno danas. Zato i Žugićevo junačenje: „Ako me izaberu na demokratski način, apsolutno ću prihvatiti posao”, treba shvatati kao obično samohvalisanje. U krugu partije. Doskorašnji ministar finansija zna da ga ne mogu izabrati na demokratski način pošto Vujanovićev prijedlog čak ni formalno nije ispravan.

Predloženi kandidat za guvernera CBCG mora biti osoba bez partijske knjižice. Radoje Žugić to nije. Istina, ne bi bio prvi koji će po završenom glasanju u parlamentu potpisati unaprijed pripremljeni obrazac i formalno napustiti voljenu Partiju. Žugić bi, međutim, mogao biti prvi koji će to – i to istim povodom – uraditi dva puta.

Žugića je Vujanović prvi put predložio za prvog čovjeka Centralne banke 2010. godine. I tada su svi oni što misle da se zakon mora poštovati i onda kada vam to ne ide u prilog, ukazivali na činjenicu da je predloženi kandidat dokazani član (vladajuće) partije. Nije pomoglo.

Voljom vladajuće većine Radoje Žugić je izabran za guvernera pa je, moguće na istom papiru i o istom trošku, nakon toga podnio ostavke na: članstvo u DPS-u, poslaničku funkciju, mjesto direktora Fonda PIO, članstvo u Komisiji za sistem Fonda PIO, članstvo u makar jednom skupštinskom odboru, Savjetu za privatizaciju i Socijalnom savjetu.

Potom se vratio u Vladu i ponovo postao član. Ne samo partije nego i njenog Glavnog odbora. Sad će, opet, podnijeti ostavku. I hajde neka neko posumnja u njegovu profesionalnost i političku nepristrasnost.

Da se ne šalimo.

„Predsjednik je za guvernera predložio bivšeg guvernera Centralne banke i ministra finansija u Vladi, a sadašnjeg savjetnika predsjednika Vlade”, stoji u zahtjevu koji je Vujanovića uputio parlamentu. Mogao je, jednako, dodati još ponešto iz zvanične biografije predloženog kandidata. Radoje Žugić je, piše tamo, radio „ i u odborima dvije komercijalne banke – Podgoričke banke prije privatizacije i Prve banke Crne Gore. Predsjedavao je odborima direktora Servisimporta, Centralne depozitarne agencije, Lovćen osiguranja.” Dvije od pomenutih kompanija od propasti je spasila privatizacija, dvije država, a pete više nema. Da li je to mana ili preporuka bivšem i budućem guverneru?

Takva dilema ne postoji kada je u pitanju afera Prva banka i njegova uloga u toj priči. Skupština akcionara Prve banke kojom su tada, kao većinski vlasnici gazdovali braća Đukanović – uz malu pomoć Svetozara Marovića, Srđana Kovačevića, Radmile Vojvodić, Gorana Sita Rakočevića, braće Šarić, kompanije Stadion doo (vidi boks), EPCG… izabrala je Žugića za člana odbora direktora početkom oktobra 2008. godine. Svi u Crnoj Gori, i mnogi van nje, već tada su znali da se Prva suočava sa ozbiljnim problemima likvidnosti i solventnosti. I da zbog toga velike nevolje imaju njeni deponenti kojima je banka, bukvalno, otimala novac sa računa (oko 30 miliona eura, prema izvještaju koji je tadašnji ministar finasija Igor Lukšić naknadno uputio Evropskoj komisiji).

Žugić se ipak prihvatio ponuđenog posla i uskoro postao i predsjednik upravnog odbora Prve. Zato je sredinom oktobra 2008. saopštio da je „zbog novog profesionalnog angažmana” podnio ostavku na mjesto direktora Fonda PIO. Početkom novembra CBCG mu je dala neophodnu saglasnost za imenovanje na mjesto predsjednika UO Prve banke. Konačno, Radoje Žugić je 18. decembra 2008. godine, kao predsjednik Odbora direktora Prve, potpisao sa Igorom Lukšićem ugovor o vladinoj pozajmici 44 miliona eura ,,isključivo za obezbjeđenje likvidnosti” (Lukšić kasnije Evropskoj komisiji objašnjava kako ta sredstva nijesu iskorišćena po utvrđenim pravilima, dok u kući brani Šefa tvrdnjom da „ne vidi nijedan razlog da se priča o tome”).

Nepunih mjesec dana kasnije, 12. januara 2009. godine, Pobjeda objavljuje razgovor sa Radojem Žugićem, ,,direktorom Fonda PIO”. ,,Globalna ekonomska kriza može dotaći i Crnu Goru”, mudro zbori čovjek u čijoj zvaničnoj biografiji 2010. godine, na sajtu Fonda PIO, piše da je za direktora Fonda PIO ,,ponovo izabrana 12. januara 2009. godine”.

Gdje je bivši i budući guverner radio između 18. decembra ‘08. i 12. januara ‘09. godine? Odgovor na to pitanje – prema različitim procjenama – vrijedi od 44 do 300 miliona eura. Ne Radoju Žugiću. Nego nama i braći Đukanović.

Radoje Žugić je pažljivo čuvao tu tajnu. Na drugoj strani, nije krio pristrasnost prema Prvoj i njenim vlasnicima.

Kada se u ljeto 2009. godine, u Skupštini Crne Gore razgovaralo o tome kojim je bankama i po kom kriterijumu otišla državna pomoć (pozajmice, prijevremeni otkup kredita…) poslanik Žugić je insistirao da to pitanje ne treba postavljati ,,jer su sve banke imale isti problem”. Mislite da budući guverner tada nije znao da samo jedna banka u Crnoj Gori nije blagovremeno izvršavala naloge svojih klijenata prisvajajući tako 30 miliona eura? I da su samo vlasnici jedne (Prve) banke svoj akcijski kapital sačuvali tako što im je država doturila novac koji su trebali da joj vrate?

A u ljeto 2012, nakon što su se u medijima pojavili do detalja argumentovani tekstovi o modelima na kojima su akcionari Prve, kršeći propise, izvlačili tuđi novac iz svoje banke, guverner Žugić je zaprijetio da će uzeti stvar u svoje ruke i „naložiti istragu o tome kako su povjerljivi izvještaji CBCG dospjeli u javnost”!? To je vještina da se prepozna problem.

Potom je postao ministar finansija u sedmoj Vladi Mila Đukanovića. Tu je dozvolio da poreski dug poraste na više od pola milijarde eura (ima ih koji pominju 650). Da država plati više od 200 miliona tuđih kredita – bez centa naknade. Nije uspio izračunati koliko će poreske obveznike koštati tzv. zakon o majkama (licitira se iznosom od 25 do 60 miliona godišnje), poslanicima je potom prećutao istinu da će Zakon o zaradama u javnom sektoru odnijeti dodatnih 50 miliona eura iz državne i opštinskih kasa. Godišnje…

Filip Vujanović insistira da se Radoje Žugić imenuje prije izbora, na vanrednoj sjednici parlamenta. U suprotnom bi, kaže, „CBCG ostala bez svog rukovodioca”. A Šef DPS bez dobro pozicioniranog i krajnje lojalnog saradnika. Ne zna se šta bi bilo veća šteta.

Od braće braći

Godinu dana nakon što su Lukšić i Žugić izveli operaciju Prva banka, Đukanovićeva Vlada donosi odluku da se namjena zemljišta na morskoj obali u Krašićima promijeni iz pašnjaka u građevinsko zemljište za izgradnju turističkih objekata. Igrom slučaja, 18 mjeseci ranije, na tom su mjestu – na samoj obali -plac od 220 kvadrata kupili pola/popola Radoje Žugić i Stadion doo, firma u vlasništvu Vojina Žugića. ,,Ovo je urađeno uprkos činjenici da na kompletnoj parceli i dalje postoji teret morsko dobro te činjenice da je Crna Gora potpisnica Barselonske deklaracije koja, između ostalog, propisuju posebni režim zaštite obale od gradnje i to u pojasu od 100 metara od obale. Sada već sagrađeni objekat se nalazi na svega par metara od obale”, objelodanili su iz NVO MANS. Uz dodatnu informaciju da je Stadion vlasnik akcija Prve banke i korisnik njenog kredita vrijednog više od pola miliona. Istovremeno, ustvrdili su kako Radoje Žugić iz zvaničnih dokumenata ne može dokazati odakle mu novac za kupovinu polovine placa plaćenog 70 hiljada eura. Možda mogu Milo i Aco.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo